2007
Te Oaoa no te Tatarahaparaa
Eperera 2007


Te mau Haapiiraa no roto mai i te Faufaa Apî

Te Oaoa no te Tatarahaparaa

Hōho’a

Na roto i Ta’na ohipa i roto i te oraraa tahuti nei, ua faaite te Faaora i te here rahi no te tamaroa e te tamahine tata‘itahi a te Atua—tei hara ihoa ra. I roto i te mau parabole no te mamo‘e i mo‘e, te hoê diderama tei mo‘e, e te tamaiti tei haere i te fenua roa, ua haapuai mai te Fatu i te faufaa rahi no te haereraa’tu e tii i te feia tei hahi ê aore râ tei mo‘e e te oaoa o te itehia ia ho‘i ana‘e mai ratou (a hi‘o Luka 15). Ei hi‘oraa, ua parau Oia, « E oaoa rahi to ni‘a i te ra‘i i te taata hara hoê ia tatarahapa, e ia iva noa’tu te ahururaa e iva tiahapa te ore e au ia ratou te tatarahapa » (Luka 15:7).

Te hinaaro nei au e faatumu i ni‘a i te oaoa rahi e tae mai i te feia o te tatarahapa e te mau mana‘o oaoa ta tatou e farii a tauturu ai tatou ia vetahi ê na roto i te rave‘a o te tatarahaparaa.

« E te vai nei te mau taata, ia noaa to ratou oaoa »

E mea hohonu roa a‘e te oaoa i te mau taime arearea noa e te mau mana‘o oaoa noa. Te oaoa mau, aore râ te « oaoa mure ore » (2 Nephi 8:11), e tae mai ïa na roto i te faaohiparaa i te mana no te Taraehara na roto i te tatarahaparaa mau e na roto i te hoê haapapûraa a te varua e e nehenehe ta tatou e faaorahia mai te hara mai na roto i te Fatu ia Iesu Mesia e ia farii i te ora mure ore.

Ua haapii te peropheta Lehi e te opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra no tatou tata‘itahi « ia noaa ïa ia tatou te oaoa » (2 Nephi 2:25) e te e‘a papû no te ite i te oaoa mure ore e mea na roto ïa i te Taraehara a Iesu Mesia.

Noa’tu e eita e nehenehe ia tatou ia farii i te îraa o te oaoa i roto i teie nei oraraa (a hi‘o PH & PF 93:33–34), e nehenehe râ ta tatou e farii i te mau faaiteraa o te oaoa i te mau mahana atoa a ora ai tatou i te evanelia. Ua haapii o Moromona i te hoho‘a no te ite i te oaoa a parau ai oia no ni‘a i te Ati Nephi tei haapa‘o maitai, « Te haapae pinepine râ ratou i te maa, e te pure pinepine, e te tupu ra to ratou haehaa ei mea puai, e to ratou faaroo i te Mesia, te tupu atoa ra ïa ei mea mau maitai e tae noa atu ua î to ratou aau i te oaoa e te hau, oia mau, e tae noa’tu ua mâ e ua mo‘a to ratou aau, e ua noaa maira taua mo‘araa ra no te mea ua riro to ratou aau i te Atua » (Helamana 3:35).

Î i te oaoa na roto i te Varua Maitai

I roto e rave rahi mau papa’iraa mo‘a te parau nei te mau peropheta no ni‘a i te iteraa i te oaoa e te iteraa i te Varua Maitai na roto i te hoê â mau parau. Ei hi‘oraa, i roto i te buka Te Ohipa te ite nei tatou e « I a‘era te mau pĭpĭ i te oaoa e i te Varua Maitai » (Te Ohipa 13:52). E te fafau nei te Fatu i te feia o te pee Ia’na, « E tuu atu vau i ta to‘u nei Varua ia oe na, o te haamaramarama mai i to oe feruriraa, o te faaî hoi i to oe aau i te oaoa » (PH&PF 11:13).

Ia taa ana‘e ia tatou e te îraa i te oaoa o te îraa ïa i te Varua Maitai, e ite tatou e tae mai te oaoa mau na roto i te tatarahaparaa i ta tatou mau hara e te ora-parau-ti‘a-raa no te farii i te Varua Maitai. Oia atoa, ia ite ana‘e tatou i te Varua, e nehenehe ta tatou e ite i te oaoa rahi na roto i te iteraa e te haamo‘ahia ra tatou i mua i te Atua.

E itehia te oaoa o te tae mai na roto i te tatarahaparaa na roto i te mau huru atoa. A tahi, o te oaoa e te tamahanahanaraa o te tae mai i te aau no te hoê varua tatarahapa a iritihia ai te teiaharaa o te hara. Te piti o te mau mana‘o hohonu no te oaoa e te here o te tae atu i te feia tei tauturu ia vetahi ê ia ha’a na roto i te raveraa no te tatarahaparaa. E i te pae hopea te vai nei te mau mana‘o oaoa no te hoê Faaora here a ite ai Oia ia tatou i te peehia i Ta’na mau faaueraaa e te ti‘aturihia i te mana faaora no Ta’na tusia taraehara.

A faaohipa ai tatou i te Taraehara i roto i to tatou mau oraraa, e ti‘a ia tatou ia feruri hohonu no ni‘a i te Faaora e Ta’na horo‘araa mure ore no tatou, ia faaohipa i te faaroo Ia’na, e ia imi i te hoê haapapûraa a te varua e e nehenehe Ta’na e faaora e e faaora Oia ia tatou i ta tatou atoa mau hara e mau paruparu. No reira, e ite ïa tatou i te oaoa e te hau o te nehenehe e faaitehia mai ia tatou na roto ana‘e i To’na ra Varua Mo‘a. E riro ïa te ohipa tei tupu ia tatou mai te ohipa tei tupu i te nunaa no Zarahemela : « O te Varua o te Atua i ni‘a maira ia ratou ra, î ihora ratou i te oaoa, i matara hoi ta ratou mau hara, e ua hau to ratou aau, no te mea tei ia ratou te faaroo rahi ia Iesu Mesia ra o te tae mai » (Mosia 4:3).

« Ia faafariu vau i te taata ia tatarahapa »

I muri a‘e i to tatou iteraa i te oaoa o te tae mai na roto i te mau haamaitairaa o te Taraehara, e nehenehe atoa ia tatou ia ite i te oaoa rahi na roto i te aniraa ia vetahi ê ia haere mai i te Mesia ra. A haapii ai oia i ta’na ra tamaiti o Helamana, ua parau o Alama : « Ua rave au i te ohipa ma te faaea ore ia faafariu vau i te taata ia tatarahapa ; e ia faatae atu ia ratou i te tamataraa i te oaoa rahi ta‘u i ite ra ; e ia fanau hoi ratou i te Atua, e ia faaîhia hoi i te Varua Maitai ra.

« E inaha hoi, e ta‘u tamaiti e, te horo‘a maira te Atua i te oaoa rahi ia‘u nei i te hotu a ta‘u ra mau ohipa » (Alama 36:24–25).

Ua haapii te Faaora Iho : « E mai te mea e hope to orua pue mahana i te pororaa i te parau tatarahapa i teie nei mau taata, e ia aratai orua, i te hoê noa a‘e varua taata ia‘u nei, aue hoi to orua oaoa rahi i pihai iho ia’na i roto i te basileia o to‘u Metua !

« E i teie nei, mai te mea ua rahi to orua oaoa i te varua taata hoê a‘e o tei arataihia mai e orua ia‘u nei i roto i te basileia o to‘u Metua, eaha’tura â ïa te huru o to orua oaoa rahi ia rahi noa’tu â ta orua varua taata e aratai mai ia‘u nei ! » (PH&PF 18:15–16).

« E aue hoi te Rahi o To’na Oaoa i te Varua Taata ia Tatarahapa ra »

I te pae hopea, eita e nehenehe ia‘u ia feruri i te huru mauruuru ta te Faaora e ite i te mau taime atoa e tatarahapa tatou i ta tatou mau hara e ia faaohipa tatou i Ta’na tusia taraehara i roto i to tatou nei mau oraraa. Oia mau ua faaite o Ioane i te mau mana‘o o te Faaora a parau ai oia : « Aita’tu to‘u oaoa rahi maori râ ia ite au e te haapa‘o ra tau mau tamarii i te parau mau » (3 Ioane 1:4). Ua parau te Mesia no ni‘a Ia’na iho, « E aue hoi te rahi o to’na oaoa i te varua taata ia tatarahapa ra » (PH&PF 18:13).

I muri a‘e i to’na haapiiraa i te Ati Nephi no ni‘a i Ta’na Taraehara e i te mea e ti‘a ia ratou ia rave no te ti‘a ma te porao ore i mua Ia’na, ua faaite Iesu i To’na mau mana‘o ia ratou i te na ô raa e, « Ua rahi to‘u oaoa, ua tae hoi i te î, no outou… e te oaoa ra hoi te Metua e te mau melahi mo‘a atoa hoi, no outou e no teie nei ui ; eita hoi te hoê no ratou e moe… e no ratou i î ai au i te oaoa » (3 Nephi 27:30–31).

Te faaite papû atu nei au e e nehenehe ta tatou atoa e ite i te oaoa i roto i teie nei oraraa e te îraa o te oaoa i te oraraa a muri atu na roto i te « faariroraa ia Iesu o Oia te tumu e te hopea o to tatou faaroo ; o tei faaoromai i te satauro, aore hoi i haapo i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro ; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra » (Hebera 12:2 ; apitihia’tu te haapapûraa).

Te oaoa o te hoe varua taata tatarahapa

E nehenehe ta tatou e haapii rahi mai no ni‘a i te oaoa o te noa’a mai na roto i te tatarahaparaa mau na roto i te tai‘oraa i te mau ohipa tei tupu i te Aposetolo Paulo e ia Alama te Tamaiti, noa’tu e e ere paha te mau ohipa i tupu ia tatou e mau ohipa fifi roa (a hi‘o Te Ohipa 8:1–3 ; 9:1–31 ; Mosia 27:8–31 ; Alama 36:5–24). E nau taata mana o Paulo e o Alama tei haere e hamani ino i te Feia Mo‘a. I ropu i ta raua mau ohipa ino, ua farii na taata toopiti atoa i te mau ve‘a no te ra‘i mai. Ua fâ a‘era te hoê melahi ia Alama a paraparau ai o Iesu Iho ia Paulo ma te ani atu, « Eaha oe i hamani ino mai ai ia‘u ? » (Te Ohipa 9:4).

Ua mairi na taata toopiti atoa ra i raro i te repo no te mea ta raua i ite e i faaroo. Ua vai noa o Alama ma te parau ore e ua matapôhia o Paulo. Hau i te mea faufaa, ua faaorahia na taata toopiti mai to raua huru ino e te hara na roto i te hoê â raveraa. Ua ui noa o Paulo, « E te Fatu, eaha vau, eaha to oe hinaaro ? » (Te Ohipa 9:6). Ua fariu a‘era oia i to’na oraraa i te Faaora e ua pee maite i te mau aratairaa a te Fatu. Ua faaite mai o Alama no ni‘a i to’na tatarahaparaa :

« E ua na reirahia hoi au i te haamauiui-rahi-hia i te ati, e ua ahoahohia atoa vau i te haamana‘oraa i ta‘u ra mau hara e rave rahi, inaha, ua haamana‘o vau e, i faaroo na vau i to‘u ra metua tane i te tohuraa’tu i te taata i te taeraa mai o te hoê, o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, ei taraehara no to te ao nei.

« Te tapea ra to‘u aau i taua mana‘o ra, ua pii ihora vau i roto ia‘u iho, e Iesu e, te Tamaiti a te Atua ra, aroha mai oe ia‘u nei, i tei roto i te au avaava ra, e tei ati-roa-hia hoi i te tapea mure ore o hade ra.

« E teie nei, inaha, te feruri noa ra vau i te reira ra, aore i ti‘a ia‘u ia haamana‘o â i to‘u ati ; oia ïa, e aore hoi au i aehuehuhia â i te haamana‘oraa i ta‘u ra mau hara.

« Auê hoi te oaoa e te maramarama maere ta‘u i ite i reira ; î a‘era to‘u aau i te oaoa, ua tae atura hoi ïa i te faito o to‘u ra mauiui i te rahi ! » (Alama 36:17–20 ; apitihia’tu te haapapûraa).

Elder Craig C. Christensen no te Hitu Ahuru.