2007
Te ti‘amaraa ia Ori
Eperera 2007


Te ti‘amaraa ia Ori

Ua hee atura te tamahine ori na ni‘a i te tahua—ma te taviriviri, ma te huri, e te ou‘a ohie noa i te aore e au ra aita e teiaharaa. Ua riro oia i roto i te mau taahiraa ori atoa ei faaiteiteraa ohie no te ti‘amâraa.

Mai te mau tamarii rii tamahine e rave rahi, i te maharaa o to Maria Victoria Rojas Rivera matahiti no te fenua Tireni—matauhia i te i‘oa no Mavi no to’na ra mau hoa—ua faaoti oia e hinaaro ona ia riro mai ei hoê potii ori. E mai te taatoaraa o taua mau tamarii rii tamahine ra, ua ite oioi oia e te nehenehe e te ti‘amâraa ta’na i ite i ni‘a i te tahua e noaa ïa na roto ana‘e i te tautooraa u‘ana. No te rahiraa o te mau tamahine e moemoea nei ua rahi roa te tautooraa e te haavîraa i titauhia ia riro mai ei vahine ori tamau.

Te faito o te hoo o te mau moemoea

Ua parau o Mavi e « I to outou na‘ina‘iraa, aita outou e taa maitai i te tusia e titauhia ra. I to‘u haamataraa i te haapii i te 10raa o to‘u matahiti, ua parau mai to matou mau orometua haapii ia matou e te afaraa o to matou mau oraraa tei roto ïa i te oriraa. Ua titauhia ia matou ia faarue e rave rahi mau mea ».

Te mau mea mai te taime e te tahi mau maa. Ua titauhia ia Mavi ia tuu e rave rahi taime e e rave rahi tautooraa i roto i te faaetaetaraa i to’na tino e te haapiipiiraa. Ua ti‘a ia’na ia haapa‘o maitai i te mea ta’na e amu. E i muri a‘e i te ohipa no te fare haapiiraa e no te ori, aita ïa rea taime no te mau hoa.

Ua faaoti o Mavi e e mea faufaa rahi roa ta’na moemoea ia tamata oia.

Ua parau oia e « e mea fifi roa te mau matahiti taure‘are‘a. Aita to‘u mau hoa i taa i te mau taime atoa no teaha vau e ore ai e amu i te tahi mau maa aore râ ia faaea maoro i rapae i te fare i pihaiho ia ratou ».

Te hoona no te ti‘amaraa

Ua haapii oioi o Mavi e ua riro te mau taotiaraa i ni‘a i to’na ti‘amâraa te ravea ana‘e e nehenehe ai ia’na ia vaiiho i te mau mea o te tapea ia’na ia tapae i ta’na ra fâ.

Ua parau Mavi e « Ua maiti au eiaha e ara maoro i te pô e ua maiti au ia rave i te taime no te haapiipiiraa eiaha râ e haere e ori haere na te mau fare toa e to‘u mau hoa. Mai te mea ua rohirohi au no to‘u ara-noa-raa i te pô aore râ aita vau i ite i te mau taahiraa no te ori no te mea aita vau i haapiipii, eita ïa e nehenehe ia‘u ia ori ».

E ere taua huru haavîraa i te mea ohie, ua parau râ o Mavi e mea hoona te reira.

Te faaite nei o Mavi e « Te vai nei to te mau taata atoa te mau taime e hinaaro outou i te faaea, e mana râ to outou no te maiti. E au ra e mea iti mai te ti‘amâraa na roto i te haavîraa, ua riro râ te haavîraa ia’na iho ei hoê maitiraa. E ua maiti au i te farii i teie huru oraraa ia nehenehe ia‘u ia ori ».

Te hoê fa atea

I te tahi taime i roto i ta’na tautooraa ia riro ei vahine ori, ua ite o Mavi e e ere te ori ta’na ana‘e fâ aore râ te mea ana‘e e hoonahia te taime ia faatusia oia no te reira.

Ua noaa atoa ia’na te hoê hinaaro ia pee ia Iesu Mesia a tapapa noa’i oia i ta’na fâ, e ua ite oia e te mea ta te ori i haapii ia’na no ni‘a i te haavîraa e tano atoa ïa i te riroraa ei pĭpĭ no te evanelia. Mai to’na mau hoa tei maere no teaha oia e rave ai i te mea ta’na i rave no te ori, ua ani atoa ratou no teaha oia e ora ai i taua mau ture no te evanelia o te faaiti i to’na ti‘amâraa.

Ua parau oia e « Ua faaite au e e ti‘amâraa to tatou ia maiti, e ua maiti au ia farii i teie huru oraraa ia nehenehe ia‘u ia matara i te hara e ia vai mai te Varua Maitai ia‘u nei ».

Aore râ mai ta te Faaora i parau, e ti‘a i te hoê pĭpĭ ia « rave i ta’na satauro », oia hoi, ia haapae ia’na i te mau ino atoa e te mau hiaai o te ao nei e ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua (a hi‘o Te Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 16:26). Na taua huru haavîraa ia’na iho e afa‘i ia tatou i te « ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai Rahi » e na te tamataraa i te ora i rapae au i te mau faaearaa e aratai « i te tîtîraa e te pohe, mai te tau i te tîtîraa e te mana o te diabolo » (2 Nephi 2:27).

« E afa‘i mai te haapaoraa i te mau faaueraa i te ti‘amâraa e te hau rahi a‘e i te mau mea atoa », te na ô maira o Mavi. « Aita ta‘u mau fâ i taotia-noa-hia i te oraraa tahuti nei tei roto atoa râ te oraraa mure ore ».

Hoonahia te Tusia

Te ori nei o Mavi na ni‘a i te tahua mai te hoê rauere raau e hopoihia e te mata‘i, ma te toro e te pee mai te hoê taahiraa i te taahiraa i mua—développé e pirouette, glissade e grand jeté.

E nehenehe ta te hoê vahine ori e faahauti i to’na tino na roto i te mau huru o te haamauiui i te rahiraa o te tahi atu mau taata. E mea faufaa rahi roa teie ti‘amâraa no te mau hauti no te aparauraa’tu i te feia mata‘ita‘i. Noa’tu râ e e rave te hoê vahine ori maitai i te mau taahiraa atoa ia riro ei mau taahiraa ma te puai ore i ni‘a i te tahua, ua tuu râ oia e rave rahi tutavaraa i rapae au i te tahua.

I muri a‘e e vau matahiti i te faatusiaraa e e rave rahi mau hora haapiipiiraa fatata i te mau mahana atoa, te ora ra oia i ta’na moemoea i ni‘a i te tahua ori—e i roto i te evanelia.

Te mana‘o nei te taata e e mea nehenehe e e mea au maitai », te na ô maira o Mavi. « E mea tapea maitai-hia te mau taahiraa atoa. Ua titauhia te puai rahi no te haavî ia outou mai te reira te huru ».

E mea faufaa rahi te faaauraa i te evanelia. Ua titauhia te puai no te peeraa’tu i te Mesia. E mea maitai te mau utu‘a.

Te parau nei o Mavi e « Te mau utu‘a no roto mai i te mau faatusiaraa e rave rahi teie ïa : e nehenehe ta‘u e ori. Te ite nei au i te puai, e te ite nei au i te aratairaa a te Varua Maitai i roto i te mau taahiraa atoa ta‘u e rave—i ni‘a i te tahua ori e i rapae au ».

Aita i oti i te ori

Mai te au i te parau a Nephi, ia ite ana‘e tatou i te hinaaro i te pee i te Mesia e ia bapetizohia e ia haamauhia no te farii i te Varua Maitai, e ti‘a ia tatou ia tapea noa e tae noa’tu i te hopea (2 Nephi 31:19–20). No Mavi, ua titau-atoa-hia taua huru haapa‘oraa ra.

I muri a‘e i te oriraa i Paraguay, ua ho‘i atu oia i Vina Del Mar, Tireni, no te haapii i te ori no na tau matahiti. I teie nei te hinaaro nei oia i te afa‘i ta’na oriraa i te faito teitei a‘e. Ua haamau oia i te mau fâ apî tei afa‘i ia’na i te mau fenua Parata, Helemani, Irerane, e Paniora no te haapii e no te tamata i te tomo atu i roto i te mau pŭpŭ ori huru rau.

Ua ite oia e e ti‘a ia’na ia tamau noa i te tutava—i ni‘a i te tahua ori e i roto i te evanelia. E ti‘a ia’na ia tamau i te haavîraa mai te mea e hinaaro oia i te ti‘amâraa no te ori. E e ti‘a ia’na ia tamau noa i roto i te faaroo mai te mea e hinaaro oia i te ti‘amâraa e noaa na roto i te riroraa ei pĭpĭ. Ua haapii mai te Fatu e « I mau maite outou i ta‘u parau, e pĭpĭ mau ia outou na‘u i reira. E ite ïa outou i te parau mau, e na te parau mau outou e faati‘amâ » (Ioane 8:31–32).

Te oriraa ma te paari

E rave rahi te tautooraa ta Mavi i rave i rapae au i te tahua ori no te faaea maitai noa e te itoito i te pae tino. Taa ê noa’tu i te haapa‘oraa i te mea ta’na e amu e te imiraa i te faafaaearaa, te faaetaeta rahi nei o Mavi i to’na tino, e te ori nei oia e pae a‘e hora fatata i te mau mahana atoa. Aita râ oia e atuatu nei ia’na no te mea noa e vahine ori oia.

« Ei melo no te Ekalesia, te taa nei au e to‘u tino o te hiero ïa no to‘u varua. Mai te hoê taata hauti, ua hinaaro vau e ia tere maitai te mau tuhaa atoa o to‘u nei tino, no reira te paruru maitai nei au i te reira. Ua ite a‘ena râ vau e e ti‘a ia‘u ia na reira no to‘u riroraa ei melo no te Ekalesia ».

Ua haapuaihia to’na iteraa papû no ni‘a i te natura faaûrûhia o te Ture no te Parau Paari na roto i ta’na ohipa e te ori. Te parau nei oia « Ia rave maitai ana‘e oe i to oe tino, e nehenehe ta oe e ite i te vahi taa ê ».

E ti‘a ia oe ia haapa‘o maitai ia oe no te riro ei vahine ori, ua parau râ o Mavi, « E ti‘a ia tatou ia haapa‘o maitai i to tatou nei tino, noa’tu e ere tatou i te feia ori. Aita tatou e maiti i to tatou mau tino, e ti‘a râ ia tatou ia mauruuru no te reira e ia haapa‘o maitai i te mea tei horo‘ahia ia tatou. E mau horo‘araa ana‘e te reira na te Atua, e ua horo‘ahia ia tatou to tatou nei tino no te hoê tumu ».