2007
Te hi‘oraa maitai o te hoê metua vahine
Eperera 2007


Te hoa i te hoa

Te hi‘oraa maitai o te hoê metua vahine

« Eiaha e faarue i te faaitoito a to metua vahine ra » (Maseli 1: 8).

Hōho’a

E vahine taa ê roa to‘u metua vahine. O vau te tamaroa paari roa‘e o na tamaroa e vau, e e hitu to‘u mau tuahine. E mau hopoi‘a rahi roa ta to‘u metua vahine i teie huru utuafare rahi. Te mea maitai roa‘e ta to‘u metua vahine i rave no matou o te bapetizoraa ïa i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua horo‘a oia ia matou te ravea no te haapii i te Evanelia. Na teie ravea i faataui i to matou mau oraraa.

Te haamana‘o nei au i te mahana i farii ai matou i te mau misionare. E 10 aore râ 11 to‘u matahiti. Ua faaite mai te mau misionare i te hoê parau poro‘i no ni‘a i te Orama Matamua. I te taime iho a faaroo ai to‘u metua vahine, ua faafariuhia oia. Ua ti‘aturi oia e ua ite Iosepha Semita i te Metua e te Tamaiti.

Ua haamata matou i te haere i te pureraa. Aita vau i hinaaro i te farii i te evanelia i te haamataraa, ua faaitoito râ te mau misionare ia‘u ia tuatapapa eaha ra teie mea. I muri a‘e i to‘u na reiraraa, ua au roa vau i te reira. Ua rahi to‘u mauruuru no to‘u metua vahine. Ua farii oia i te hoê iteraa papû i taua farereiraa matamua ra e te mau misionare. Mai to’na bapetizoraahia e tae noa’tu i teie mahana, aita roa‘e oia i mairi i te hoê pureraa a te Ekalesia.

Ua riro to‘u metua vahine ei tururaa puai roa no matou. Ua pu‘a noa oia i to matou mau ahu uouo i te mau mahana maa atoa ia ineine ratou i te oomohia i te mahana sabati. E faaanaana matou i to matou mau tiaa e te mau tiaa o to matou mau tuaane e tuahine. Ua ora matou i roto i te hoê vahi vĕvĕ i Guatemala, e e ata to matou mau taata tupu ia matou i te mau Sabati a oomo ai matou i to matou ahu uouo e te taamu arapoa i te Fare Pure.

Ua horo‘a noa to matou metua vahine ia matou i te itoito i te rave i te ohipa ti‘a. No to’na hi‘oraa maitai, e mea itoito roa matou i roto i te Ekalesia. Te haamana‘o nei au i te hoê taime, ua tavini to‘u metua tane ei peresideni no te Haapiiraa Sabati, ua tavini to‘u nei tuahine ei peresideni no te Paraimere, ua tavini to‘u metua vahine ei peresideni no te Sotaiete Tauturu, e e maha o to‘u mau taeae tei opere, faaineine e haamaitai i te oro‘a.

No to matou fifi i te pae moni, ua titau to‘u metua tane ia‘u ia tauturu i te imi i te moni no te utuafare. Ua hinaaro vau i te tavini i te hoê misioni, i te 19raa râ o to‘u matahiti, ua ani oia e ia ti‘a’i vau hoê matahiti no te rave i ta‘u misioni ia nehenehe ia‘u ia tamau i te rave i te ohipa no te tauturu i to‘u utuafare. I te 20raa o to‘u matahiti, ua ani oia e ia tiai vau i te tahi atu matahiti no te tavini.

Hou noa‘e i te 21raa o to‘u matahiti, ua hinaaro oia e ani e ia tiai vau hoê faahou matahiti. Ua parau râ to‘u metua vahine ia’na, « A vaiiho ia’na ia haere e tavini, e na te reira e haamaitai ia tatou ». Ua tupu mau ihoa te reira. Hou ta‘u misioni, hoê ana‘e teina to‘u e o vau nei o tei rave i te ohipa no te tauturu i te turu i te utuafare. I muri a‘e noa iho i to‘u haereraa i ta‘u misioni, e piti o to‘u mau teina e e piti o to‘u mau tuane vahine tei haamata i te rave i te ohipa, no reira ua maitai roa to‘u nei utuafare i te pae o te moni.

Ua aratai te mau haamaitairaa atoa e te mau piiraa atoa ta‘u i farii i roto i te Ekalesia ia faahiahia rahi atu â i to‘u metua vahine. I roto i te mau tuhaa atoa o to‘u nei oraraa, te haamana‘o nei au i to’na hi‘oraa maitai . E mea iti roa ta’na haapiiraa i haere, tei ni‘a a‘e râ to’na ite no ni‘a i te mau parau mau no te evanelia e to’na ite e te taaraa i te huru o te oraraa.

E mea oaoa rao to‘u oraraa tamarii rii no te mea tei te fare noa to‘u metua vahine no te haapa‘o ia‘u. E mea au roa na’na i te parau ata, e e imi noa oia i te mau ravea no te arearea. E rave oia e rave rahi mau hora no te faaite ia matou i te mau aamu no to’na tamarii-rii-raa e no ni‘a ia mama ruau e to’na mau tuahine e to’na mau taeae e to’na auraa e o ratou.

Te ti‘aturi nei au i te faaueraa ia faatura i to tatou mau metua. Te mau mea atoa ta‘u e rave, e tae noa’tu i teie mahana, no te hi‘oraa maitai ïa o to‘u metua vahine.