2007
Te Oro‘a— e te Tusia
Eperera 2007


Te mau parau tumu no te evanelia

Te Oro‘a— e te Tusia

Ua fanauhia o David B. Haight i te 2 no Setepa 1906, i Oakley, Idaho, ia Hector C. e Clara Tuttle Haight. Ua faaipoipo oia ia Ruby Olson i roto i te Hiero no Roto Miti i te 4 no Setepa 1930. Hou to’na piiraahia ei Hui Mana Faatere, ua manuia oia i roto i te ohipa tapihooraa tauihaa ; ua tavini oia ei tavana oire no Palo Alto, California ; e ua peresideni oia i te Misioni no te Fenua Etotia. Ua faatoro‘ahia oia ei Aposetolo i te 8 no Tenuare 1976. Ua pohe oia i te 31 no Tiurai 2004 i te faito matahiti 97.

Hōho’a

E ono ava‘e i mairi a‘enei i te Amuiraa Rahi no Eperera, aita vau i a‘o no te mea te faafaaea ra vau i muri a‘e i te hoê tapûraa fifi roa. Ua faahereherehia to‘u ora, e tei ia‘u ra i teie nei te taime au maitai no te ite i te mau haamaitairaa, te tamahanahanaraa, e te tautururaa oioi a to‘u mau taea‘e i roto i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, e te tahi atu mau hoa ohipa e e mau hoa faahiahia tei tauturu rahi mai ia‘u e tei haati i ta‘u vahine here, o Ruby, e to‘u nei utuafare na roto i to ratou taime, ta ratou haapa‘o, e ta ratou mau pure…

I te pô a roohia’i au i te fifi, ua ite au e te tupu ra te tahi mea fifi ia‘u nei. Te tupu oioi nei te mau mea atoa—te mauiui tei tairi-puai-mai, ta‘u vahine o Ruby tei niuniu atu i te taote e to maua utuafare, e o vau i ni‘a i to‘u nei mau turi ava‘e e turui ra i ni‘atu i te vahi hopuraa pape no te tururaa e te tahi tamahanahanaraa e te tahi tamarûraa i te mauiui. Ua taparu vau i to‘u Metua i te Ao ra ia faaherehere rii mai â i to‘u ora no te rave i Ta’na ra ohipa, mai te mea o tera To’na hinaaro.

A pure noa’i au, ua haamata vau i te ore e ite faahou i te haapa‘oraa.Te ta‘i o te pû o te pereoo ma’i o te mea hopea ïa ta‘u i haamana‘o hou a topa atu ai au i roto i te taa ore, o tei vai maoro e rave rahi mau mahana i muri iho.

Ua faaea te mauiui rahi e te horohororaa a te taata. Tei roto vau i teie taime i te hoê vahi hau e te maniania ore ; e mea nehenehe e e mea hau te mau mea atoa. Te ite ra vau e piti na taata i te atea i ni‘a i te hoê aivi, te hoê e ti‘a ra i ni‘a i te hoê vahi teitei atu i te tahi. Aita to raua hoho‘a mata e ite-maitai-hia ra. Te toro ra te taata i ni‘a’tu i to’na rima i te tahi mea o ta‘u i ore e nehenehe e ite atu.

Aita vau i faaroo i te mau reo ua ite râ vau e tei mua vau i te hoê taata e te hoê vahi mo‘a. I roto i te mau hora e te mau mahana i muri mai, ua feruri tamau noa vau i te misioni mure ore e te tiaraa teitei o te Tamaiti a te Taata. Te faaite nei au ia outou e o Oia o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua, te Faaora no te taatoaraa, te Taraehara no te taata atoa, te Taata Horo‘a i te here mure ore, te aroha, e te faaoreraa hara, te Maramarama e te Ora o te ao nei. Ua ite au i teie parau mau na mua’tu—aita roa vau i feaa aore râ i maere noa‘e. Ua ite râ vau i teie nei, na roto i te mau faaiteraa a te Varua i ni‘a i to‘u aau e to‘u varua, i teie nei mau parau mau hanahana na roto i te hoê rave‘a taa ê mau.

Ua faaitehia ia‘u te hoê hi‘oraa aano no Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei : To’na bapetizoraahia, Ta’na haapiiraa, To’na faaoraraa i tei ma’i e tei hapepa, te haavâraa haavare, To’na Faatasauroraahia, To’na Ti‘a-faahou-raa e To’na Maueraa. I muri iho ua tupu mai te mau hoho‘a no Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei i roto i to‘u nei feruriraa ma te papû maitai, o te haapapû mai i te faaiteraa a te feia tei ite mata i roto i te mau papa’iraa mo‘a. Te haapiihia ra vau, e ua araara te mau mata o to‘u maramarama e te Varua Mo‘a o te Atua no te hi‘o i te mau mea e rave rahi.

Te hoho‘a matamua o te Faaora ïa e Ta’na mau Aposetolo i te piha teitei i te ru‘i o To’na hooraahia. I muri a‘e i te tamaaraa no te Pata, ua haapii e ua faaineine oia i te oro‘a no te Tamaaraa a te Fatu no Ta’na mau hoa here ei haamana‘oraa no Ta’na tusia o tei fatata. Ua heheu-maitai-hia mai te reira ia‘u nei—te here rahi o te Faaora no te taata tata‘itahi. Ua ite mata vau i To’na haape‘ape‘araa no te mau mea iti faufaa rahi—te horo‘iraa i te ava‘e repo no te mau Aposetolo, To’na ofatiraa e haamaitairaa i te faraoa e te haamaitairaa i te uaina, e to’na faaiteraa e e hoo te hoê Ia’na.

Ua haamaramarama oia i te faarueraa o Iuda e ua parau i te tahi atu mau aposetolo i te mau mea o te fatata i te tupu mai.

I muri iho o te a‘oraa hanahana ïa a te Faaora a parau ai Oia i na Ahuru ma Hoê : « I parau atu vau ia outou i teie nei mau parau, ia hauhia to outou ia‘u nei. E pohe to outou i teie nei ao ; E faaitoito râ, ua riro te re o teie nei ao ia‘u » (Ioane 16:33).

Ua pure to tatou Faaora i To’na ra Metua e ua ite oia e te Metua te tumu no To’na mana e to’na puai—e tae noa’tu i te horo‘araa i te ora mure ore i te feia parau-ti‘a atoa.

Ua pure Oia, « Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai ».

I muri iho ua parau faahou oia ma te tura:

« Ua haamaitai au ia oe i te ao nei, ua oti ia‘u te ohipa ta oe i ho mai na‘u e rave ra.

« E teie nei, e tau Metua, e haamaitai mai oe ia‘u i mua i to aro na i te maitai no‘u ia oe hou teie nei ao ra » (Ioane 17:3–5).

Aita oia i tiaoro noa no te mau pĭpĭ tei piihia mai rapae atu i te ao tei haapa‘o i to ratou iteraa no’na, « no ratou atoa râ o te faaroo mai ia‘u i ta ratou ra haapiiraa » (Ioane 17:20).

I muri iho i to ratou himeneraa i te hoê himene, ua haere atu o Iesu e na Ahuru ma Hoê i te Mou‘a Oliveta. I reira, i roto i te ô, na roto i te tahi rave‘a ite-ore-hia e tatou, ua rave te Faaora i ni‘a iho Ia’na te teiaharaa o te mau hara a te taata mai ia Adamu mai e tae noa’tu i te hopea o te ao nei. No te u‘ana o to’na mauiui i roto i te ô, te parau mai nei o Luka ia tatou, « e mai te toto putua ra to’na hou i te mairiraa i raro i te repo ra » (Luka 22:44). Ua faaruru oia i te mauiui e te teimaha e ore roa e noaa i te hoê taata ia faaoromai. I taua hora hepohepo ra ua upootia to tatou Faaora i ni‘a i te puai atoa o Satane.

Ua heheu te Fatu faahanahanahia ia Iosepha Semita teie faaueraa i te taata atoa :

« No reira te faaue atu nei au ia oe ia tatarahapa…

« No te mea inaha, ua faaoromai au, o te Atua i teie mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou…

« Na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia‘u, oia o te atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa…

« No reira, te faaue faahou atu nei au ia oe ia tatarahapa, oi faahaehaa vau ia oe na roto i to‘u mana hope ; e ia fa‘i mai hoi oe i ta oe ra mau hara, oi roohia’tu ai oe i teie nei mau utu‘a » (PH&PF 19:15–16, 18, 20).

I roto i taua mau mahana aita vau i ite i te mau mea e tupu ra, ua horo‘ahia ia‘u, na roto i te horo‘araa e te mana o te Varua Maitai, te hoê iteraa hau atu i te maitai no Ta’na misioni. Ua horo‘ahia ia‘u te hoê iteraa hau atu i te maitai no te auraa o te faaohiparaa, na roto i To’na ra i‘oa, te mana no te tatara i te mau parau aro no te basileia o te ra‘i no te faaoraraa o te feia haapa‘o atoa. Ua haapii-faahou-hia to‘u varua no ni‘a i te mau mea tei tupu i te hooraahia, te haavâraa hape, te tairiraahia te tino o te hoê o te Atuaraa. Ua ite au i To’na aroraa i ni‘a i te aivi i roto i to’na huru paruparu i te amoraa i te tasauro e To’na tuuraahia’tu i ni‘a i te reira i ni‘a i te fenua, e te mau naero tei patitihia e te hoê hamara iti i roto i to’na mau rima e to’na mau fatiraa rima e ava‘e ia tapea maitai i To’na ra tino a faatautauhia’i oia i ni‘a i te tasauro ei mata‘ita‘iraa na te taata.

Ua maitihia te faatasauroraa—te pohe ri‘ari‘a e te mauiui ta’na i mauiui—mai te matamua mai â. Na roto i taua pohe ri‘ari‘a ra, ua pou atu oia i raro a‘e i te mau mea atoa, mai tei papa’ihia, e na roto i To’na Ti‘a-faahou-raa e ti‘a atu ai oia i ni‘a‘e i te mau mea atoa (a hi‘o PH&PF 88:6).

Ua pohe o Iesu Mesia mai ia tatou atoa o te pohe paatoa. Ua tarava To’na tino i roto i te menema. Ua haere atu te varua mure ore o Iesu, tei maitihia ei Faaora no te taata nei, i te mau rahiraa varua tei faarue i te oraraa tahuti nei i roto i te mau faito rau no te parau-ti‘a i te mau ture a te Atua. Ua haapii Oia ia ratou « te mau parau oaoa no te faaoraraa i te faatîtîraa o te pohe, e te faaoraraa… [e tuhaa no te ohipa taa ê e tei faataa-atea-hia a [to tatou] Faaora i te utuafare taata nei ».1

Eita e nehenehe ia‘u ia haamata i te faaite atu ia outou te mana hohonu ta teie mau hoho‘a i haapapû i ni‘a i to‘u nei varua. Ua ite au i to ratou auraa mure ore e ua ite au e « aita roa e mea i roto i te taatoaraa o te opuaraa no te faaoraraa e faaau na roto i te mau rave‘a atoa i te faufaa rahi i taua oro‘a hanahana roa‘e o te mau oro‘a atoa, te tusia taraehara a to tatou Fatu. O te mea hau atu i te faufaa tei tupu i roto i te aau o te mau mea tei hamanihia ; o te niu ïa i ni‘a i te reira i vai ai te evanelia e te tahi atu mau mea atoa »2 mai tei parauhia.

Ua haapii te Metua Lehi i ta’na ra tamaiti o Iakoba e ia tatou i teie nei mahana :

« Na roto i te Mesia Mo‘a e tae mai ai te ora ; ua î hoi oia i te aroha e te parau mau.

« Inaha, e pûpû oia ia’na iho ei taraehara, ia faatia i te titauraa a te ture i ni‘a ia ratou atoa tei noaa te aau paruparu e te oto ; e ore e ti‘a ia haapee i te titauraa a te ture i tei ore i noaa te reira.

« E teie nei, e mea ti‘a roa ia faaitehia teie nei mau mea i to te ao nei, ia ite ratou e, e ore e ti‘a i te hoê taata ia parahi i mua i te aro o te Atua, maori râ na roto i te mana, e te aroha, e te maitai hoi no te Mesia Mo‘a, o te horo‘a i to’na ora i te tino nei, e e rave faahou oia i te reira na roto i te mana o te Varua, ia ti‘a i‘ana i te faatupu i te ti‘a-faahou-raa i tei pohe, e oia te ti‘a mai na.

« O te oho matamua oia na te Atua, i te mea e riro oia ei arai no te mau tamarii atoa a te taata nei ; e e faaorahia ratou tei faaroo ia’na ra » (2 Nephi 2:6–9).

Ta tatou haamoriraa hau atu i te faufaa i roto i te pureraa oro‘a o te oro‘a mo‘a ïa no te pane e te pape, no te mea e horo‘a te reira i te rave‘a no te faatumu i to tatou mau mana‘o e to tatou mau aau i ni‘a i te Faaora e Ta’na tusia.

Ua faaara te Aposetolo Paulo i te Feia Mo‘a matamua i te amuraa i teie pane e te inuraa i teie a‘ua a te Fatu ma te au ore (a hi‘o 1 Korinetia 11:27–30).

Ua haapii to tatou Faaora Iho i to te Ati Nephi, « O tei amu hoi, e o tei inu i tau tino e tau toto ma te au orea, ua amu ïa e ua inu i te pohe no to’na varua » (3 Nephi 18:29).

Te feia o te amu i te oro‘a ma te au maitai ua hoê ïa ratou e te Fatu e ua tuu ratou ia ratou iho i raro a‘e i te i‘oa o te Mesia, e ia haamana‘o noa Ia’na e ia haapa‘o i Ta’na ra mau faaue. Ua fafau te Faaora e ia na reira tatou e vai noa mai ïa To’na ra Varua ia tatou nei e mai te mea e haapa‘o tatou e tae atu i te hopea, e nehenehe tatou e farii i te ora mure ore.

Ua heheu to tatou Fatu ia Iosepha Semita e « aita’tu e horo‘a hau a‘e i te horo‘a o te ora mau ra » (PH&PF 6:13), e tei roto i taua opuaraa ra te oro‘a no te pane e te pape ei faahaamana‘oraa tamau no te tusia taraehara a te Faaora. Ua horo‘a Oia i te mau aratairaa e « e mea ti‘a i to te ekalesia ia tairuru pinepine mai ia amu i te pane e te uaina ei haamana‘oraa i te Fatu ra o Iesu » (PH&PF 20:75).

E tae mai te tahuti ore ia tatou paatoa mai te hoê tao‘a aroha horo‘a-noa-hia na roto i te aroha o te Atua ana‘e, ma te mau ohipa ore no te parau-ti‘a. Area te ora mure ore, o te utu‘a ïa no te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a no Ta’na evanelia.

Te faaite papû atu nei au ia outou paatoa e te pahono nei to tatou Metua i te Ao ra i ta tatou mau tiaororaa parau-ti‘a. Te iteraa apî tei tae mai ia‘u nei ua riro ïa te reira ei haamaitairaa rahi i ni‘a i to‘u nei oraraa. Te horo‘araa a te Varua Maitai o te hoê ïa tao‘a faufaa rahi o te iriti i te uputa i te iteraa tamau no ni‘a i te Atua e te oaoaraa mure ore.

No roto mai i te hoê a‘oraa i te amuiraa rahi no te ava‘e Atopa 1989 ; ua faaapîhia te papa’iraa rahi e te faatomaraa.

Te mau nota

  1. James E. Talmage, Jesus the Christ, 6raa o te nene‘iraa (1922), 671.

  2. Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2raa o te nene‘iraa (1966), 60.