2008
Tui ʻi Heʻene Laká…mo ha Hiva ʻi Hono Lotó
Siulai 2008


Tui ʻi Heʻene Laká…mo ha Hiva ʻi Hono Lotó

Naʻe ʻikai hanga ʻe he lue-lalo kilomita ʻe 40 ia, ʻo taʻofi ʻa e mēmipa mei Palāsila ko Paulo Tāvité mei heʻene ʻalu faivelenga ki he lotú.

ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo pe hivaʻi ai e kupuʻi lea “[ʻOku tau tō-taʻu, tō-taʻu fakaʻaho]”1 pe “[Te u ʻalu ki ha feituʻu pē ʻokú ke finangalo ki ai, ʻe ʻEiki,]”2 ʻoku ʻalu maʻu pē ʻeku fakakaukaú kia Paulo Tāvite.

Ne u fetaulaki mo Pauló ʻi ha ʻaho ʻafu ʻi he fakatonga ʻo Palāsilá. Naʻe ʻosi tuku e ngaahi fakataha faka-Siasí pea naʻe meimei ʻosi mo e kakaí he ʻalu mei he falelotú, tukukehe pē ha kāingalotu ʻe niʻihi ne nau tangutu he fakafaletoló. Ko hoku husepānití naʻe hoko he taimi ko iá ko e palesiteni ʻo e Misiona Palāsila Kulatepá, pea naʻá ne fakataha mo ʻEtisoni Lasitoa ʻAlo, ko e palesiteni fakavahefonua mei Kualapuva ʻi Palaná.

Naʻe pehē mai ʻe Misa Seisoni Sousa, ko e tokoni ua ki hoku husepānití, “ʻE Sisitā Poloseni, naʻá ke fakatokangaʻi nai ʻa e tangata naʻe tangutu he fakafaletoló, naʻe pelepela hono putí?”

ʻOku lahi fau ha ngaahi hala ʻi he fakatonga ʻo Palāsilá naʻe ngaohi ʻaki ʻa e kelekele ʻumea kulokulá, ko ia ko ha meʻa angamaheni pē ʻa e pelepelá ia.

Ne u fehuʻi ange, “ʻOkú ke ʻuhingá ki he tangata tutue, ʻulu ʻuliʻuli taʻu 20 tupú?”

“ʻIo, ko hono hingoá ko Paulo Tāvite. ʻOkú ne luelalo mai ki he lotú he meimei Sāpate kotoa pē, tukukehe ʻa e taimi ʻoku fuʻu matolu ai ʻa e pelepelá, ʻo ʻikai lava ke ne lue maí. Ko e taʻu ʻeni ʻe 14 ʻene fai ia—talu mei hono taʻu 15.”

Ne u fehuʻi ange, ka naʻe ʻikai ke u mateuteu ki he tali ʻa Misa Sousá, “Ko e hā e lōloa ʻo ʻene luelaló?”

Naʻá ne tali mahino mai, “Kilomita ʻe 40. ʻOkú ne mavahe mai ʻi he taimi 3:00 a.m. ke ʻoua naʻá ne tōmui mai ki he lotú. ʻOkú ne lue lalo mai he houa ʻe valu.”

Ne u liliu fakatovave ia ke kilomita, pea ne u ʻiloʻi ai naʻe lue lalo ʻa Misa Tāvite ʻi ha maile ʻe 25 ke ʻalu ʻo lotu ʻi Kualapava!

Ne u fehuʻi ange, “Ko e hā ʻokú ne fai pehē aí?”

“Koeʻuhí ʻokú ne tui ʻoku moʻoni ʻa e Siasí.”

Ne u pehē ange, mou kiʻi ongoʻi mā he naʻe ʻosi mahino pē ʻa e tali ʻe fai maí, “Ko ia foki. Ko ʻeku ʻuhingá, ko e hā ʻoku lue lalo mamaʻo pehē aí?”

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe Misa Sousa ʻoku nofo ʻa Paulo ʻi he feituʻu ʻutá, ʻo ne tokangaʻi ʻa ʻenau faama fakafāmilí kae lava ʻene faʻē taʻu 74, ʻa ia ne mahaki mafu, ʻo nofo ʻi Kualapava, ke ne maʻu ai ha tokoni fakafaitoʻo. Ko Palesiteni Lasitoá ko e toketā mafu ia ʻa ʻene faʻeé.

Naʻe pehē mai ʻe Misa Sousa, “ʻOku nofo toko taha pē ʻa Paulo ʻo ne palau ʻa e ngoué, fafanga mo ʻenau fanga monumanú. ʻOku ʻikai ha ʻuhila pe vai. ʻOku feʻunga ʻa e fāmá mo ha kilomita ʻe valu mei he tauʻanga pasi ofi tahá. Ko e toe kovi taha, ko e ʻikai lele ʻa e pasí he Tokonakí mo e Sāpaté ko ia ʻokú ne siʻi lue lalo ai ki he lotú.”

Naʻe lea mai ʻa Palesiteni Lasitoa, ʻa ia kuó ne hū mai mo hoku husepānití ki he lotú, ʻo ne pehē mai, ʻoku meimei maʻu lotu ʻa Paulo he Sāpate ʻe tolu mei he Sāpate ʻe fā ʻo e māhiná. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke ne liʻaki lotu, tukukehe ʻo ka kovi ʻaupito e pelepela he halá. ʻOkú ne mohe leva heni he Sāpaté ke ne toki foki pasi he Mōnité.”

Kapau ʻoku maʻulotu tuʻo tolu ʻa Paulo mei he Sāpate ʻe fā kotoa pē ʻo e māhiná, ta ʻokú ne fakaʻaongaʻi ha houa ʻe 300 ki he lue laló ʻataʻatā pē, ʻo ne lue lalo ai ʻi ha kilomita ʻe meimei 1,600 (maile ʻe 1,000) he taʻu taki taha ke ne ʻalu ki he lotú!

ʻI he taimi ʻoku nofo ai ʻa Paulo ʻi honau ʻapí he fāmá, ʻokú ne maʻu ha founga ke vahevahe atu ai ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne lea malimali mai ʻo pehē, “Ne u pehē, ko e taimi ko ia ʻoku ou palau ai ʻa e ngoué ʻo toho pē ʻeku palaú ʻe he hōsí, ne u hivaʻi ha ngaahi himi ʻi he leʻolahi taha te u lavá. ʻOku fanongo mai foki hoku kaungāʻapí mei heʻenau ngoueʻangá pea nau ʻeke mai pe ko e hā ʻeku hiva ʻoku faí. Ko e founga ia te u lava ke akoʻi ʻaki e ongoongoleleí.”

ʻOku ʻikai ko e lue lalo ko ia ki he lotú, ʻa e hala anga-maheni pē ia ʻoku foua ʻe Paulo ʻi heʻene fakahaaʻi ʻene tuí. ʻOku tuʻo ua he taʻu ʻene fononga ʻi ha kilomita ʻe 530 (maile ʻe 330) ki he Temipale Sao Paulo Palāsilá. ʻI ha taha ʻo e ngaahi fononga ko iá, naʻe fakafeʻiloaki ai ia kia Lita Tikasi ʻOlivila, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he temipalé. Naʻe ʻosi fetaulaki foki ʻa ʻŌteti Lasitoa ko e uaifi ʻo Palesiteni Lasitoá pea mo Lita ʻi he temipalé pea naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa Paulo ke faitohi ki ai.

Naʻe anga ʻa Lita ia ki he moʻui ʻi he kolo lahí pea naʻá ne fiefia mo hono ngaahi kaungāmeʻá pea pehē ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo ha uooti ʻoku ofi mai pē honau falelotú. Ka ʻi he hili haʻana kaumeʻa ʻi ha taimi lōloa, naʻe iku ʻo ne mali ai mo Paulo ʻi he temipale Sao Pauló, pea ʻokú na nofo mo Lita ʻi he fāmá.

Kuo anga ʻa Lita ia ki he moʻui ʻi he fāmá pea ʻokú ne fakamālō koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo e mali temipalé. Naʻá ne pehē, “Ko e konga faingataʻa tahá hono maʻu ʻo ha husepānití. Te u lava pē au ʻo anga ki he toengá.”

ʻI hono palau ko ia ʻe Paulo ʻene fāmá he ʻaho ní, ʻokú ne kei feinga pē ke tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e ongoongoleleí ʻaki ʻene hiva ki hono kaungāʻapí pea ʻokú ne kei fononga pē ʻi he kilomita ʻe 40 ki he lotú ʻi Kualapava. Ka ʻokú ne fononga he taimí ni mo Lita, fakataha mo hona foha ko Sauló ka ʻoku ʻikai ke nau kei ʻā pongipongia ʻo lue lalo he pongipongi Sāpaté, ka ʻoku nau heka he pasi fakaʻosi he pō Falaité. Pea hili ʻenau feohi he fakaʻosinga ʻo e uiké mo e Kāingalotú mo ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí he Sāpaté, ʻoku nau foki pasi leva ki he fāmá ʻi he pongipongi Mōnité—mo nau fiefia ke ʻalu ki ha feituʻu pē ʻe ui kinautolu ki ai ʻe he ʻEikí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “ʻOku Tau Tō ʻa e Tenga,” Ngaahi Himí, fika 123.

  2. “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.