2008
Ko e Taimí Pē ʻEni
Siulai 2008


Ko e Taimí Pē ʻEni

ʻI heʻeku hoko ko ia ko ha mēmipa kei talavou ʻo e Siasí ʻi ʻIukuleiní, kuo pau ai ke u ngāue pea hoko ko e taki ʻi he Siasí–ʻi he lolotongá ni.

Fakakaukau angé ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu ko e kau papi ului kotoa e kāingalotu aí. Ko e taʻu siʻi pē ʻeni e ʻi heni ʻa e kau faifekaú. Pea ʻi he hoko pē ho taʻu 17, ʻoku ʻikai te ke hoko ko e palesiteni ʻo e Loumailé, ka ʻoku ui koe ke ke hoko ko e palesiteni ʻo e Palaimelí.

Kia ʻOkisana Fesanova, ko e meʻa pē ia ʻoku hoko ʻi he Siasí. ʻOku nofo ʻa ʻOkisana ʻi Kemelenitisikī, ʻi ʻIukuleini pea ko e tokotaha ia ʻi he fuofua kakai naʻa nau papitaiso ʻi he taimi naʻe tali ai ke fakahoko e ngāue fakafaifekaú ʻi he 2006. Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei hono papitaisó, naʻe ui ia ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e Palaimelí ki ha kiʻi kāingalotu tokosiʻi ʻoku nau fakataha ʻi hono koló.

ʻOku hangē pē ʻa ʻOkisana ko e toʻu tupu ʻo e Siasí he fonuá ni—ʻoku nau kau moʻoni ʻi he ngāue tokoní pea vēkeveke ke vahevahe ʻa e moʻoní ʻi ha fonua kuo toki kamata ke aka ai e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. ʻI he ngaahi feituʻu hangē ko Kemelenitisikī, ʻoku ʻomi ʻe he kau papi ului kei talavoú ha longomoʻui, ʻamanaki lelei mo ha fakamoʻoni taʻe ueʻia ki he ongoongoleleí ʻa ia ʻokú ne fakamālohia ʻa e Siasí ʻi ʻIukuleini.

Talitali ki he Ongoongoleleí

Naʻe maʻu ʻe ʻOkisana ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ka naʻá ne toki maʻu ha fakamoʻoni ki Heʻene ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, hili hano foaki ange ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá haʻane tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe pehē ʻe ʻOkisana, “ʻI heʻeku lau ko ia e folofola ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí, naʻe ongo mālohi ia kiate au, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne ʻofa ʻiate au. Naʻá ku lotu pea naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni ko hoku Fakamoʻuí Ia pea ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná”.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi kapau naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku moʻoni ia, ta ko e palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá pea kuó ne toe fakafoki mai a e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

Naʻe akoʻi ʻe hono ngaahi kaumeʻá ha meʻa lahiange fekauʻaki mo e ongoongoleleí, he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau faifekau ʻi Kemelenitisikī ʻi he taimi ko iá. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe fā ʻene ako e ongoongoleleí, peá ne moʻui ʻaki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he leleitaha naʻá ne malavá pea lotua ke ʻomai ha kau faifekau.

ʻI Maʻasi 2006, ne faifai pea nau omi. Ne hoko ai ʻa ʻOkisana mo hono kaumeʻa ko Sasa Kupatovó, ko e fuofua ongomeʻa naʻe papitaiso ʻi Kemelenitisikī.

Naʻe taʻu 14 pē ʻa Sasa ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha Tohi ʻa Molomona mei hono ongo tuofāfine lalahí, ne kau ki he Siasí ʻi ha kolo ʻe taha.

ʻOkú ne pehē, “Naʻa nau fakamamafaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻá ku taʻu 14 pē, ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá he taimi naʻá ne fuofua Mata-Meʻa-Hā-Mai aí. Naʻe faitāpuekina ia ʻi heʻene kei siʻí, pea ʻe malava pē ke hoko e meʻa tatau kiate au”.

Ko ia naʻá ne kamata ke lautohi. Naʻá ne lau ʻo aʻu ki he ngaahi vahe fekauʻaki mo ʻĪsaiá ʻi he 2 Nīfaí, peá ne ngata ai. Naʻá ne toe lau foki e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha taʻu e taha mei ai, ʻo hangē pē ia haʻane lau ha tohi hisitōliá, kae ʻikai haʻane vilitaki ke ʻilo pe naʻe moʻoni.

Ka ʻi heʻene lau tuʻo tolu ko ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe lahiange ʻa e tokanga ʻa Sasá ki he ngaahi meʻa ko ia ʻa e ʻOtuá naʻe hiki aí, kae siʻisiʻi pē ki he meʻa fakahisitōliá.

Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku fakakaukau naʻe moʻoni ia, ka naʻe teʻeki ai ke u maʻu ha fakamoʻoni mālohi.” Naʻá ku fie talanoa mo e kau faifekaú.”

Ne aʻu mai e kau faifekaú ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻa nau ʻomai ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ni kotoa pea naʻe tokoni ia ke teuteu ai ke papitaiso mo hilifakinima.

ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó, naʻe mole atu ʻa ʻeku ngaahi veiveiuá, pea naʻá ku ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia pea ʻoku moʻoni e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai te u manavahē, neongo naʻe mahino kiate au ʻe kehe ʻa e toenga ʻo ʻeku moʻuí.

ʻOku kehe ʻene moʻuí ʻi he taimi ní. ʻOku ako ʻa Sasa ʻi heʻene hoko ko ha faiako fakaʻapí, ke ne faivelenga ʻi hono fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻú pea ngāue he puleʻanga ʻo e ʻEikí.

Ne teʻeki ʻosi ha taʻu mei heʻene papitaisó, naʻe papitaiso ʻe Sasa ʻa ʻene faʻeé mo ʻene kuitangatá. Kuo kau kotoa mai ʻeni hono fāmilí ki he Siasí pea ʻoku vēkeveke ʻa Sasa ke vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou lolotonga teuteu ke ngāue fakafaifekau ke u lava ʻo malangaʻaki e ongoongoleleí pea ʻomi ha taha kehe ki he ʻOtuá. Kuo pau ke laka atu ki muʻa ʻene folofolá.”

Muimui ʻi Heʻene Tatakí

Naʻe ʻikai teitei ʻamanaki ʻa Mesa Sukunosova, ʻe hoko ʻene kau atu ki he kalasi ako lea faka-Pilitānia ʻa e kau faifekaú ʻi Senihiví, ko ha meʻa ia ke tākiekina ai ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ka naʻe liliu ia hili ha ngaahi māhina siʻi mei heʻene maʻu kalasí.

Naʻe saiʻia ʻa Mesa ʻi he faʻahinga laumālie naʻá ne ongoʻi ʻi hono akoʻi ia ʻe he kau faifekaú ki he lea faka-Pilitāniá. ʻI he faifai peá ne tali e fakaafe ke ne ʻalu mo kinaua ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene ongoʻi e laumālie tatau ʻi he Siasí.

Naʻe faifai pea fakatukupaaʻi ʻe ha taha ʻo e ongo faifekaú ʻa Mesa, ke ne fai pē meʻa naʻá ne ʻilo ʻoku totonú, ʻa ia ko e papitaiso.

Naʻe mahino kia Mesa, ʻa e pau ko ia ke ne lototoʻa ke matuʻuaki e ngaahi tala tukufakaholo hono fāmilí. Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi ʻIukuleini ʻoku nau kau ki ha siasi lahi pē ʻe taha ʻi heʻenau moʻuí kotoa. Naʻe pehē mo hono fāmilí.

Naʻe loto ʻene faʻeé, ke ne talitali ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pea toki papitaisó, ko ia naʻá ne loto ai ke tali kae ʻoua kuó ne taʻu 16. Lolotonga iá, naʻá ne ʻalu ʻi he uike kotoa pē ki he lotú, pea naʻá ne kamata ngāue ko e tokotaha tā piano ʻa e koló.

ʻOku pehē ʻe Mesa, “Naʻe tokoni lahi ia ke u haʻu maʻu pē ʻi he Sāpaté, he ka ʻikai te u haʻu, he ʻikai ha taha ke ne tā e pianó.”

Faifai pea hokosia e taimí, ne papitaiso ai ʻa Mesa ʻi he Vaitafe Tesinaá ʻi he ʻaho 1 ʻo Siulai 2006. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai haʻane teitei fakakaukau ʻe fuʻu vave pehē ha muimui ange hono fāmilí ʻi heʻene sīpingá.

Naʻe kamata ke ʻalu ki he lotú ʻene faʻē, ko ʻOlokaá, ke ako lahiange ki he tui fakalotu foʻou ʻa hono fohá. ʻI heʻene toutou ʻalú, naʻe kole ange ai ʻa e palesiteni fakakoló ke ne tā e ʻokaní ʻi he sākalamēnití kae lava ke uiuiʻi ʻa Mesa ko e fai hivá.

Hili ha māhina ʻe ono ʻo ʻene fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kāingalotú, kau ai hono fohá, naʻe fakatupulaki ʻe ʻOlokā haʻane fakamoʻoni pē ʻaʻana. Naʻe papitaiso ʻe Mesa ʻene faʻeé ʻi Tīsema 2006.

ʻOku kei tā pē ʻe ʻOlokā ʻa e ʻokaní ʻi he uike kotoa. Kuo taʻu 17 ʻeni ʻa Mesa pea ʻokú ne femoʻuekina ʻi heʻene tokoni ki he kau palesitenisī ʻo e koló, ʻi hono uiuiʻi ko e faifekau fakakoló peá ne toe fai hiva foki ʻi he houalotu sākalamēnití.

ʻOkú ne pehē, “Oku ou ʻilo ʻoku fie maʻu au ʻe he Siasí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi faingamālie ke u tokoni aí. ʻOku faitokonia au ʻe he Siasí, ʻi heʻeku tokoni ki he niʻihi kehé.”

Fekumi ki he Tuí

Ko Liviví, ko ha kolo ia he fakahihifo ʻo ʻIukuleiní, naʻe kamata ai ʻa ʻIuli Voinalovisi mo hono fāmilí, ke fekumi ki he moʻoní ʻi he taimi naʻá ne kei taʻu 10 aí. Naʻa nau ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne faifai pea fakaafeʻi kinautolu ʻe heʻene faʻētangatá ke nau ʻaʻahi ange ki he lotu ʻa e kiʻi kolo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea naʻe taimi nounou pē mei ai ne papitaiso pea hilifakinima ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻIulí.

ʻOku pehē ʻe ʻIuli, “Naʻe ʻikai te u ʻalu leva. Naʻá ku fekumi pē ʻiate au.”

Ka naʻe ʻikai liʻaki ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa hona fohá he naʻá na ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Naʻá na fakaafeʻi ʻa ʻIuli ki he kalasi ako lea faka-Pilitāniá pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e kau talavoú, pehē ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté. Naʻe faifai pea iku fakaafeʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa ʻIuli ki he kalasi ako lea faka-Pilitāniá.

ʻOku pehē ʻe ʻIuli, “Naʻe ʻikai te u lava ʻo fakafisingaʻi kinautolu.” Ko ia naʻá ne ʻalu ai. Naʻe hoko ai mo ʻene ʻalu ki he lotú. Ne faifai peá ne papitaiso.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻeku aʻusia ha ngaahi meʻa lahi kuó ne langaki pea fakafōtunga ʻeku fakamoʻoní mo hoku ʻulungāangá ʻo u hoko ai ko e tokotaha ko ia he ʻaho ní.”

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou faʻa mamata ki ha kakai ʻoku nau faingataʻaʻia tuʻunga ʻi he ngaahi fili taʻe fakapotopoto naʻa nau fakahokó. ʻOku mahino kiate au ʻoku faʻa faingataʻa, koeʻuhí ko e ngaahi ʻahiʻahí mo e ivi tākiekina ʻo e toʻu tupú, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau foʻi. Te tau toki vakai ʻamuiange ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau talangofuá.”

Ko ʻIulí, ʻoku lolotonga taʻu 17, pea ʻokú ne hoko ko e taki faifekau ʻi he koló pea toe kalake foki ʻi Livivi.

ʻOku pehē ʻe ʻIuli, “ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e Siasí pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne fai maʻakú. ʻOku ou ʻofa ʻi he Siasí ni. ʻOku ou fakalotolahiʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke pikimaʻu ki he vaʻa ukameá, pea ʻoua naʻa tukuange ia.”