2008
Palesiteni Henry B. Eyring: Uiuiʻi ʻe he ʻOtuá
Siulai 2008


Palesiteni Henry B. Eyring: Uiuiʻi ʻe he ʻOtuá

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he hoko ʻa Henelī Penioni ʻAealingi ko e palesiteni ʻo e Kolisi Likí (ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó), naʻe ʻoange kiate ia ha ngāue ʻi he feituʻu faka-tonga ʻo Kalefōniá naʻe fuʻu totongi lelei ʻaupito mo lahi e ngaahi monūʻia ʻe maʻu aí.

ʻI hono fakahā ʻe Henelī kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e ngāué mo e ngaahi lelei ʻe maʻu mei aí, naʻe talaange ʻe Palesiteni Kimipolo, “Hangē ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia. Ka ʻi ai ha taimi te mau fie maʻu ai koe, te mau ʻiloʻi pē ʻa e feituʻu te ke ʻi aí.”

Naʻe ʻamanaki ʻa Henelī ʻe kole ange ʻa Palesiteni Kimipolo, ko ʻene faʻē tangatá, ke kei nofo atu pē ʻi Liki. Ka naʻe mahino leva kia Henelī mo hono uaifi ko Kataliná ʻe fie maʻu ia ke na lotua mo ‘aukai ki he fili te na faí, pea naʻá na fai ʻeni. ʻI loto pē he uike ʻe tahá, naʻe fanafana ai ʻa e Laumālié kia Henelī ʻe lelei ke ne “kiʻi nofonofo atu pē” ʻi Liki.

Naʻá ne telefoni kia Sefilī R. Hōlani ʻa ia ne hoko he taimi ko ia ko e Komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí, ʻo talaange kuo ʻikai te ne tali ʻa e ngāué. Naʻe maʻu ʻe Henelī ha telefoni meia Palesiteni Kimipolo ʻi he efiafi ko iá.

Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Kimipolo, “ʻOku mahino kiate au kuó ke fakakaukau ke ke nofo atu pē.”

Naʻe taliange ʻe Henelī, “ʻIo.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe Palesiteni Kimipolo, “ʻOkú ke pehē ko ha feilaulau ʻeni kuó ke faí?”

Ne taliange ʻe Henelī, “ʻIkai.”

Naʻe tala fakapapau ange ʻe Palesiteni Kimipolo, “ʻOku tonu ia!” Ko e lea ia naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Palesiteni Kimipolo ʻena fetalanoaʻakí.

ʻOku ʻikai ofo ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻa Henelī B. ʻAealingí ʻi heʻene loto fie muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e laumālié—ʻo aʻu pē ki heʻene tukuange ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku lau ʻe māmani ʻoku mahuʻingá. Kuó ne ako ʻo ʻiloʻi ʻiate ia pē ʻoku hanga ʻe he tuí mo e loto fakatōkilaló, kau atu ki ai mo e talangofuá, ʻo fakafeʻungaʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní.

Hili e pekia ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he ʻaho 27 ʻo Sānuali 2008, naʻe uiuiʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa Palesiteni ʻAealingi ke hoko ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe hoko ki muʻa ʻa Palesiteni ʻAealingi ko e Tokoni Uá ʻo feʻunga mo ha māhina ʻe fā, ʻo ne fetongi ai ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi kuo pekiá.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa “Hal” (Hala)—ko e hingoa ia naʻe uiʻaki ʻe hono fāmilí mo e kaungāmeʻá—ʻi he ʻaho 31 ʻo Mē, 1933, ʻi Pilinisitoni ʻi Niu Sēsī. Ko e foha fika ua ʻi he ngaahi foha ʻe toko tolu ʻo Henelī ʻAealingi mo Milituleti Penioni ʻAealingí pea naʻe mahuʻinga ʻaupito ki he fāmili ko ʻeni naʻá ne kau ki aí ʻa e ako fakalaumālié mo fakamāmaní fakatouʻosi.

Ko ha tokotaha ʻiloa ʻa ʻene tamaí ʻi he malaʻe ʻo e ngaahi meʻa fakakemikalé pea naʻá ne faiako ʻi he ʻUnivēsiti Pilinisitoní. Ko ha tokoni palōfesa ʻene faʻeé pea pule ʻi he tafaʻaki ako fakamālohisino mo e sipoti ʻa e kakai fefiné, ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá pea naʻá ne kiʻi mālōlō taimi nounou mei he tafaʻaki ko ʻení ke ako ki hono mataʻitohi toketaá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Uisikonisiní ʻo fetaulaki ai mo e tokotaha naʻe hoko ko hono husepānití. Naʻá na ʻoange ki hona ngaahi fohá ʻa ʻena falala ki he ʻEikí pea mo ʻena tui ki Heʻene ongoongoleleí.

Ko ha Tukufakaholo ʻo e Tuí

Naʻe fakatotolo ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e kamataʻanga ʻo e tukufakaholo ʻo e tui naʻe maʻu ʻe hono fāmilí ki heʻene ngaahi kui ki muʻá ʻa ia ne nau fakafanongo pea muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié mo e fakahinohino ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakafeʻiloaki ʻene kui ua ko Henelī ʻAealingí, ʻa ia naʻá ne mavahe mei Siamane ʻi he 1853 ʻi hono taʻu 18, ki he Siasí ʻi Seni Luisi ʻi Mīsuli, ʻi he taʻu pē hono hokó. Naʻe tali ʻene holi ke maʻu ha fakahā fekauʻaki mo e Siasí ʻi ha misi ʻa ia naʻe fekauʻi ai ia ʻe ʻEletā ʻElasitasi Sinou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ne papitaiso, ka naʻá na toki feʻiloaki kinaua ia ki mui ange. Naʻá ne toe fai ha misi meimei tatau pē ʻi he 1860 lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻOkalahoma mo ʻĀkenisoa ʻo e ʻaho ní, ʻo ne fuofua mamata ai kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi.1

Naʻe fetaulaki ʻa ʻene kui ua ko ʻAealingí mo Mele Pōmale ʻa ē naʻe hiki mai mei Suisalaní ʻi heʻene kau atu ki he kaungāfononga paionia ʻa Melé ʻi heʻene fononga atu ko ia ki ʻIutā hili ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe kau ʻa e fāmili ʻo Melé ki he Siasí ʻi hono taʻu 24, pea naʻe fakahū pōpula ia ʻi Pealini ʻi Siamane koeʻuhí ko ʻene vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. ʻI he efiafi naʻe puke pōpula ai iá, naʻá ne fai ha tohi ki he fakamaau te ne fakamāuʻi ʻene hopó. Naʻá ne fakahā ki he fakamāú, ʻa ia “ko ha tangata naʻe anga fakamāmani,” fekauʻaki mo e Toetuʻú pea mo e maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻo ne fakalotolahiʻi ia ke ne fakatomala kae lava ke fakahaofi ia mo hono fāmilí mei ha “mamahi lahi.” Naʻe vave hono tāmateʻi ʻe he fakamāú ʻa e ngaahi tukuakiʻi naʻe faí, pea naʻe tukuange ʻa Mele mei pilīsone.2 Naʻe mali ʻa Henelī mo Mele hili pē ha taimi nounou mei heʻena aʻu ki he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe nofoʻi mo langa ʻe he ngaahi kui ʻa Palesiteni ʻAealingí ʻa e feituʻu maomaonganoá, fakamafola ʻa e ongoongoleleí, hola mei he fakatangá, fokotuʻu e ngaahi ʻapiako, pea akoʻi ʻenau fānaú, ʻo kamata pē mei ʻIulope ki he ngaahi toafa ʻi he fakatonga ʻo ʻIutā mo ʻAlesoná ʻo aʻu ki he ngaahi kolonia ʻo Mekisikou tokelaú.

Ko e Ivi Tākiekina ʻo ha Uaifi

ʻI he kamata ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻe fakatuhotuha hono fakaʻaongaʻi e loló ʻo ʻikai ke lava ai ʻa e fāmili ʻAealingí ʻo ʻalu ʻi he maile ʻe 17 (km ʻe 27) ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi he Kolo ko Niu Pulanisiuikí. Ko e meʻa leva naʻe hokó ko hono fakangofua e fāmilí ke fakahoko pē ʻenau ngaahi fakatahaʻangá ʻi honau ʻapí ʻi Pilinisitoni, ʻi Niu Sēsī. Naʻe kiʻi tukuhua ʻa Hala ʻo pehē kuo teʻeki ai ha taimi ʻe liʻaki ai he Palaimelí—pea naʻe ʻikai ko ha meʻa faingataʻa ʻeni ia he naʻe tuʻo taha pē hono fai ʻo e Palaimelí ʻi honau ʻapí.

ʻOku faʻa fakakaukau ʻa Palesiteni ʻAealingi ki he laumālie fakaʻofoʻofa ko ia ʻi he ngaahi houalotu sākalamēniti naʻe fai ʻi he kiʻi kolo ko ʻení, ʻa ia ko hono fāmilí pē naʻe kau ki aí mo ha niʻihi naʻe faʻa ʻaʻahi ange. Naʻe ʻikai ke tokanga ia pe ko hono fāmilí pē naʻe faʻa maʻulotú pe ko ia pē mo hono ongo tokouá naʻe ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ka ʻi he ofi ke taʻu hongofulu tupu ʻa e fānau tangatá ni, naʻe fie maʻu ʻe heʻenau faʻeé ke nofo fakataha honau fāmilí mo ha Kāingalotu ʻoku toe tokolahi angé.

ʻI he 1946, naʻe fiefia ʻa Henelī ʻi heʻene lavameʻa mo ʻene ngāue ʻi Pilinisitoní. Kuó ne ikuna ha ngaahi mataʻitohi fakatoketā fakalāngilangi lahi mo e ngaahi pale tuʻukimuʻa ʻi he lēsoni fakakemí. Koeʻuhí ko ʻene ngāue fakasaienisi fakataha mo e kau tangata saienisi ʻiloa ʻo māmaní, naʻá ne maʻu ai ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻaupito ke maʻu hano pale fakalāngilangi ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Nobel Prize.

ʻI he taimi ko ʻení naʻe maʻu ai ʻe Henelī ha telefoni meia A. Lei ʻAlepini, ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ke ne hoko ko e pule ʻo e akoʻanga ʻo e kakai kuo nau ʻosi maʻu honau mataʻitohi B.A. pea hoko atu ai pē mo ʻene fakatotolo fakakemikalé. Naʻe tuku pē ʻe Milituleti, ko e uaifi ʻo Henelií, ke fai ʻe Henelī ʻene filí, ka naʻá ne fakamanatu ki ai ha palōmesi naʻá ne fai ange ʻi he ngaahi taʻu ki muʻa aí. Naʻe palōmesi ange ʻa Henelī te ne ʻave hono fāmilí ke nau ofi ange ki he hetikuota ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻe lalahi ange ai ʻa ʻena fānau tangatá. ʻI he ʻikai ke tali ʻe Henelī ʻa e ngāue ko ʻení, naʻe kole ange ʻa Milituleti, ʻa ia naʻe tupu hake foki ia ʻi ʻIutā, ke ne lotua muʻa ʻene fili naʻe faí peá ne ʻoange ki ai ha tohi ke ne lau ʻi he taimi ʻe aʻu ai ki he feituʻu naʻe fai ai ʻene fakatotolo fakakemikalé.

Hili hono lau ʻe Henelī ʻa e tohí ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe Milituleti ʻene loto-mamahí, pea hili ʻene lotu mo fakalaulauloto ki ai, naʻá ne telefoni leva kia Palesiteni ʻAlepini ʻo talaange te ne toe tali pē ʻa e ngāué ke hikiʻi hake ʻa e vaʻa saienisi ʻa e ʻunivēsití. Naʻe hoko ʻa e feilaulau naʻá ne fai ke mavahe mei Pilinisitoní ko ha tāpuaki kiate ia mo hono fāmilí. Ko e tāpuaki tatau pē mo ʻeni naʻe maʻu ʻi he loto fiemālie ko ia ʻa Hala ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻene tamaí ʻi haʻane fehangahangai mo ha fili tatau pē ʻi he ngaahi taʻu ki mui aí.

Teuteu ki he Kahaʻú

ʻOku pehē ʻe Hāteni ʻAealingi, ʻa ia ʻokú ne ui hono taʻoketé ko ha tokotaha fai faleʻi mo ha kaumeʻa, “ʻI he taʻu hongofulu tupu hoku tokouá, ne u fakatokangaʻi ʻene kehe pē ʻaʻana mei he kau talavou kehé.” ʻOkú ne pehē naʻe tuku ʻe Hala ʻa hono taimí mo ʻene tokangá ʻi he taimi naʻe ʻi he akoʻanga māʻolungá aí, ki hono lau ʻo e folofolá, ʻo ne lau tuʻo nima e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe ʻikai pehē ʻe Hala naʻe lelei ange ia he niʻihi kehé, ka naʻe ʻikai te ne fie kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ia te ne uesia hono tuʻunga fakalaumālié. Naʻá ne tuku taimi ke ne vaʻinga pasiketipolo ai maʻá e ʻapiako māʻolunga ko East High School ʻi Sōleki Sití, ka naʻá ne fakamuʻomuʻa pē ʻa ʻene akó.

ʻOku pehē ʻe Hāteni, “ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ku faʻa ʻalu ki he ngaahi fale ʻaisi kilimi ko ia naʻe ʻalu ki ai ʻa e tokotaha kotoa peé. Ka naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Hala ki he ngaahi feituʻu naʻe lata ki ai e toʻu tupú. Naʻá ne nofo ia ʻo lautohi mo ako.”

Naʻe pehē ʻe hono taʻokete ko Tetí, ko ha palōfesa foki ia ʻi he lesoni fakakemikalé ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ʻi hono taʻu fakaʻosi ʻi he univesití naʻá ne ʻave fakataha mo Hala ha ngaahi kalasi ʻe niʻihi. Naʻá ne fakatokangaʻi ne lava lelei pē ʻe Hala ʻo feʻauhi mo ha taha pē ʻi he kalasí. ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi pē ʻoku tokanga ai ʻa Halá, te ne lavaʻi ʻe ia ha faʻahinga meʻa pē. Ko ha tangata fakaoli moʻoni ia pea aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻá, ʻokú ne kei fiefia pē. ʻOkú ne tatau ʻaupito mo ʻene tamaí.”

Ka ʻi he fakaʻau pē ke matuʻotuʻa ange ʻa Halá, naʻá ne fakatokangaʻi ha fuʻu faikehekehe lahi ʻiate ia mo ʻene tamaí.

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Henelī ʻAealingi hono ngaahi fohá ke nau ako ki he fīsikí ke nau teuteu ai ki ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻi he saienisí. Naʻe fai ʻe Hala ki he fie maʻu ʻa ʻene tamaí ʻo ne toʻo ʻa e fīsikí ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ka naʻá ne kole ange ki heʻene tamaí ʻi ha ʻaho ʻe taha ke tokoni ange ʻi ha foʻi palopalema fakafika faingataʻa pea naʻe mahino leva heni kia Henelī naʻe ʻikai ke manako ʻa Hala ʻi he meʻa ko ia naʻá ne manako aí.

Ko e manatu ʻeni ʻa Palesiteni ʻAealingi ki aí, “Naʻe tohitohi ʻeku tamaí ʻi ha palakipoe naʻe tuku pē ʻi he ʻāfaki ki lalo ʻo e falé. Fakafokifā pē kuo tuku ʻene tohitohí ka ne pehē mai, “ʻE Hala, ko e palopalema tatau pē ʻeni naʻá ta ngāue ki ai he uike kuo ʻosí. Hangē ʻoku ʻikai toe mahino ia kiate koe he taimí ni ʻo tatau mo e mahino naʻá ke maʻu aí. Naʻe ʻikai pē te ke toe ngāue koe ia ki ai?’”

Naʻe talaange ʻe Hala ʻikai. Naʻá ne fakahā ange leva ki heʻene tamaí naʻe ʻikai te ne faʻa nofo ia ʻo fakakaukau ki he fīsikí. Naʻe kiʻi longo taimi siʻi ʻene tamaí, peá ne leaʻaki ha ngaahi lea ʻofa mo angavaivai ki hono fohá ʻo fakaʻataʻatā ai ia ke ne fili pē ʻa e faʻahinga tafaʻaki ʻokú ne manako aí, ʻaki ʻene pehē ange, “ʻOku totonu ke ke fekumi ki ha faʻahinga meʻa ko ē ʻokú ke saiʻia ʻaupito aí, koeʻuhí ko e meʻa pē ia te ke fakakaukau ki aí ʻo ka ʻikai fie maʻu ke ke toe fakakaukau ki ha meʻa.”3

Neongo ʻeni, naʻe fakakakato ʻe Hala he 1955 hono mataʻitohi ʻi he fīsikí ki muʻa peá ne toki hū ki he Laulā-puna ʻa ʻAmeliká. Ko e toki ʻosi ia ʻa e Tau ʻa Kōleá pea naʻe fakangatangata pē ʻa e tokolahi ʻo e kau talavou naʻe uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau taimi kakato mei he uooti takitaha. Naʻe tāpuni ʻa e ʻApi Fakamisiona ʻi Sōleki Sití ʻi ha vahaʻataimi pea ʻikai ha kau faifekau ke ʻalu atu ʻo ngāue. Neongo ia, naʻe foaki ange ʻe heʻene pīsopé ʻi ha tāpuaki, ha palōmesi kia Hala ʻe hoko ʻene ngāue fakakautaú ko ʻene ngāue fakafaifekaú pē ia. Hili ha uike ʻe ua mei heʻene tūʻuta ʻi he ʻApi Fakakautau Senitia ofi ki ʻAlapakeki ʻi Niu Mekisikoú, naʻe ui ai ʻa Hala ke hoko ko ha faifekau fakavahefonua ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahihifó—ʻa ia ko ha uiuiʻi ʻeni naʻá ne fakahoko ʻi he taimi efiafí pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua naʻá ne ʻi he ngāue fakakautaú aí.

Hili hono fakahoko ʻe Hala hono ngaahi fatongia fakakautaú, naʻá ne hū ki he ʻApiako Fakapisinisi ʻo Hāvatí, maʻanautolu kuo maʻu honau mataʻitohi B.A., ʻo ne maʻu ai hono M.A. ʻi he 1959 mo hono toketaá ʻi he 1963, ʻi hono puleʻi ʻo ha pisinisí. Neongo naʻe maʻu ʻe Hala ʻa e poto ke ne lavaʻi lelei ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻi he tafaʻaki fakasaienisí, ka naʻá ne manako taha pē ia ʻi he faiakó, tokoní mo hono fakamālohia e niʻihi kehé.

Ko e Fakaongoongo ki he Laumālié

Lolotonga e ako ʻa Hala ʻi Hāvati lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1961, naʻá ne fetaulaki ai mo Kefilina Sionisoni, ko e ʻofefine ʻo J. Sailo mo LaPele Linisī Sionisoni mei Palo Ato ʻi Kalefōniá. Naʻe lolotonga ako ʻa Kefilina ʻi Positoni, pea naʻe manako ʻaupito ai ʻa Hala ʻi heʻene fuofua sio pē aí. Naʻá ne ongoʻi ke ne fai hono lelei tahá ʻi he taimi naʻá na fakataha aí—ʻa ia ko ha ongo ʻeni naʻe kei hokohoko atu ai pē lolotonga ʻena moʻui fakatahá.

Naʻá na teiti ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá pea hokohoko atu ai pē ʻena faikaumeʻá ʻi heʻena fetelefoni ʻaki mo e faitohi hili ia e foki ʻa Kefilini ki Kalefōniá. Naʻá na mali ʻi Siulai ʻo e 1962 ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá pea naʻe fai ʻena malí ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo. ʻI he taʻu tatau pē, naʻe hoko ai ʻa Hala ko e tokoni palōfesa ʻi he ʻApiako Fakapisinisi ʻo Sitenifooti maʻanautolu kuo maʻu honau B.A.

Hili ha taʻu ʻe hiva mei ai, naʻe ngāue tuʻu maʻu ai ʻa Hala ʻi Sitenifooti pea hoko ko e pīsope ʻo e Uooti Sitenifooti ʻUluakí. Ko ʻene manatu ki aí, naʻe “lele lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻema moʻuí” he naʻe nofo ofi ange pē ʻa e ongo mātuʻa ʻa Kefiliná. Ka ʻi he tuʻuapō ʻe taha ʻi he 1971, naʻe fafangu ia ʻe Kefilina ʻo fai ange ha ongo fehuʻi naʻe ongo kehe: “ʻOkú ke fakapapauʻi ko e meʻa totonú ʻeni ʻokú ke faiʻaki hoʻo moʻuí?”

Naʻe fifili ʻa Hala pe ko e toe hā ha meʻa te na fiefia ange ai, peá ne fehuʻi ange, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?”

Ne taliange ʻe Kefilina, “Heʻ ikai ʻa pē te ke lava ʻo fai ha ngaahi ngāue fakaako maʻa Niila Mekisuele?”

Naʻe toki uiuiʻi pē ʻa Niila A. Mekisuele ke hoko ko e Komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí, pea naʻe ʻikai ke maheni ʻa Hala pe ko Kefilina mo ia, ka naʻe ongoʻi ʻe Kefilina mahalo ʻe lahi ange ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe hono husepānití ke liliu ha moʻui ʻa ha niʻihi kehe.

Naʻe taliange ʻe Hala, “Ke fai ha ngaahi ngāue fakatotolo fakaako maʻa Niila Mekisuele —ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻeku ngāué he taimi ní?” Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “ʻKo e akó’ ko ha meʻa ia ke fai pē ʻe ha taha ʻoku kei talavou.”

Hili ha kiʻi fakalongolongi siʻi ʻa Kefilina, naʻá ne pehē ange, “Te ke lotua ia?”

ʻI he tuʻunga ko ia naʻe ʻi ai e nofo-mali ʻa Halá, naʻá ne ʻiloʻi ke ʻoua naʻa taʻetokanga ki he faleʻi ʻa hono uaifí. Naʻá ne tuʻu mei mohenga, tūʻulutui, pea fai ʻene lotu. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali pea ne u fiefia ʻaupito ai he naʻe ʻikai te u toe fie ʻalu au ki ha feituʻu.”

Lolotonga e fakataha fakapīsopeliki ʻa Hala ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe haʻu ki hono ʻatamaí ha leʻo kuó ne maheni lelei mo ia ʻo valokiʻi ia ʻi he ʻikai te ne tokanga ki he meʻa naʻe ueʻi ke talaange ʻe hono uaifí. Naʻe pehē ange ʻe he leʻó, “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻe koe ʻa e meʻa ʻe hoko ki hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí. Ka toe ʻoatu ha faingamālie ngāue kiate koe peá ke ʻomi ia ke ta talanoa ki ai mo au.”

Naʻe ongoʻi loto-mamahi ʻa Hala ʻi he meʻá ni peá ne foki ki hono ʻapí he taimi pē ko iá. Naʻá ne talaange kia Kefilina, “ʻOku ʻi ai tama e kiʻi palopalema.” Naʻá ne manavasiʻi naʻa kuó ne fai ha fehālaaki ʻi he ʻikai ko ia ke ne tali ʻa e ngaahi ngāue naʻe ʻoange lolotonga ʻene ʻi Sitenifōtí. ʻOkú ne pehē, “Kuo teʻeki ai ke u lotua ha taha ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení.” Naʻá ne ongoʻi loto fakatōkilalo pea kamata ke ne lotua ʻa hono kahaʻú.

Naʻe teʻeki ʻosi ha uike ʻe taha mei he tuʻuapō ko ʻeni naʻe fai ai ʻe Kefilina e ongo fehuʻí, kuo telefoni ange ʻa Komisiona Mekisuele ʻo fakaafeʻi ʻa Hala ki ha fakataha ʻe fai ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne puna ki ai he ʻaho hono hokó, pea naʻe fetaulaki ʻa e ongo tangatá ni ki he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa Halá. Ko e ngaahi fuofua lea pē ʻeni naʻe fai ange ʻe Komisiona Mekisuelé, “ʻOku ou fie kole atú ke ke hoko ko e palesiteni ʻo e Kolisi Likí.”

Neongo e meʻa naʻe talaange ʻe hono uaifí pea mo hono valokiʻi ia ʻe he laumālié, ka naʻe ʻikai te ne mateuteu ki ha meʻa fakaʻohovale pehē. Naʻá ne talaange kia Komisiona Mekisuele ʻe fie maʻu ke ne lotua ʻeni. Ko e tahá, naʻe siʻi ʻaupito ʻene ʻilo kau ki he Kolisi Likí. ʻI he pongipongi pē hono hokó naʻá ne feʻiloaki ai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe toki talaange ki mui ʻe Komisiona Mekisuele ʻoku ʻaʻana e ngāué kapau te ne fie maʻu.

ʻI he foki hake ʻa Hala ki Kalefōniá, naʻe kei hokohoko atu pē ʻene lotu fakamātoató. Naʻá ne maʻu ha tali ka naʻe ʻikai te ne mei fakatokangaʻi. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻá ku fanongo ki ha kiʻi leʻo siʻi ʻo ʻikai ke u fuʻu tokanga ki ai. Naʻe pehē mai ʻe he leʻó, ʻKo hoku ʻapiakó ʻeni.’” Naʻá ne telefoni kia Komisiona Mekisuele ʻo ne pehē ange, “Te u ʻalu atu.”

Hono ʻikai vave hono tukuange ʻe Hala ʻa e ngaahi lelei naʻá ne maʻu ʻi Sitenifōtí kae ʻalu ʻo nofo ʻi ha kiʻi fale taulani ʻi Lekisipeeki ʻi ʻAitahō. Naʻe ʻosi ha ngaahi māhina lahi mei he taimi naʻe fakanofo ai ia ko e palesiteni ʻo e Kolisi Likí, ʻi he ʻaho 10 ʻo Tīsema 1971 peá ne toki hiki mo hono fāmilí ki honau ʻapi foʻou ko ia naʻá ne tokoni ki hono langá.

ʻOkú ne pehē ʻe ia, “Ne u ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku ʻalu ki Likí. ʻUluakí, naʻe ʻikai ko ha tokotaha mahuʻinga au ʻo hangē ko ʻeku fakakaukaú koeʻuhí ko hoku tuʻunga ʻi Sitenifōtí. Ko e taha, naʻá ku ʻiloʻi naʻe maʻu fakahā hoku uaifí ki muʻa peá u toki maʻu ha fakahaá. Fakaʻosí, ne u ʻiloʻi ko ha tangata monūʻia au ke u ʻi ai. Ko ia naʻe ʻikai ke u tali ʻa e fehuʻí ni, ʻNaʻe anga fēfē ʻeku tukuange ʻeku ngāue ʻi Sitenifōtí?’ ka ne u pehē, ‘Naʻe tokangaʻi e tafaʻaki ko iá ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai ke u teitei ongoʻi ko ha feilaulau ia ne u faí.’”

Naʻe hoko e taʻu ʻe ono naʻe ʻi Lekisipeeki ai ʻa Palesiteni ʻAealingí ko ha tāpuaki ki hono fāmilí mo e ʻapiakó. Naʻe tokoni ʻa e faleʻi fakapotopoto mei ha faiako fakaʻapi loto fakatōkilalo, ke hoko e ngaahi taʻu ko iá ko ha ngaahi taʻu fakangalongataʻa. Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he faiako fakaʻapí, ʻa ia ko ha tangata faama naʻe tui lahi, ʻa Palesiteni ʻAealingi ke mavahe mei hono ʻōfisí kae lava ke ne feʻiloaki, fakalotolahiʻi, mo fakamālōʻiaʻi ʻa e kau faiakó, kau ngāué, mo e fānau akó.

Naʻe lotua ʻeni ʻe Hala, peá ne ongoʻi ke muimui ʻi he faleʻi ko iá, pea kamata leva ke ne fakamoleki ha taimi lahi ange mo e fānau faivelenga ʻo e ʻapiakó, pehē ki he kau ngāue mo e kau faiako ngāue mateakí. Naʻe aʻu pē ki haʻana akoʻi mo ha faiako ʻe taha ʻa e ngaahi kalasi ako fakalotú. ʻI heʻene ngāue mālohi ke fokotuʻu ʻa e fakavaʻe fakalaumālie mo fakaʻatamai ʻo e ʻapiakó, naʻe fakautuutu ʻena ʻofa mo Kefilina ʻiate kinautolu naʻe ʻi he ʻapiakó pea mo e kakai ʻo Lekisipēkí.

Fakamuʻomuʻa e Fāmilí

Lolotonga e ngaahi taʻu naʻe nofo ai e fāmilí ʻi Lekisipēkí, naʻa nau toe vāofi ange. Ko e taimi ko ʻení naʻe ʻi ai e fānau tangata ʻe toko fā ʻa Hala mo Kefilina: ko Henelī J., Sitīuati, Mātiu mo Sione. Naʻe tāpuakiʻi ʻaki kinaua ha ongo tamaiki fefine kimui ange: ko ʻIlisapeti mo Mele Kefilina. Pea neongo naʻa nau nofo ʻi ha kiʻi kolo faama ki ʻuta, ka naʻe kei fie maʻu pē ke tokanga ʻa Hala mo Kefilina. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá na hohaʻa ki aí ko e lahi mo e lelei ʻo e polokalama televīsione ko ia ne mamata ai ʻena fānau tangatá. ʻOku fakamatala ʻa Henelī J., ko e tamasiʻi lahi tahá, ki ha meʻa naʻe naʻe hoko ʻo ne ʻomi ha fuʻu faikehekehe ki he faʻahinga laumālie naʻe maʻu ʻi he ʻapi ʻo e fāmili ʻAealingí.

ʻOku pehē ʻe Henelī J., “ʻI he pō Tokonaki ʻe taha naʻá ma sio TV ai mo hoku tokouá ʻo ofi pē ki he tuʻuapō-mālié. Naʻe lolotonga huluʻi ai ha faiva fakakata taʻefeʻunga ʻa ia naʻe ʻikai totonu ke ma sio ai. Naʻe fakapoʻuli ʻa e loki ko ʻeni ʻi he ʻāfaki ki lalo ʻo e falé tuku kehe pē ʻa e maama mei he televīsoné. Naʻe fakafokifā pē e hū ange ʻa e fineʻeikí. Naʻá ne tui ha kofu mohe tōtōlofa hinehina peá ne toʻotoʻo ha helekosi. Naʻá ne ʻalu fakalongolongo atu pē ʻo ala ki mui he televīsoné, toʻo mai e uaeá ʻo takaiʻi. Naʻá ne fakahū leva ai e helekosí ʻo kosiʻi tuʻo taha pē e uaeá ʻo motu. Naʻe tapa e uaeá pea mate mo e televīsoné, ka kuo ʻosi tafoki e fineʻeikí ia ʻo hū ki tuʻa mei he lokí.

Naʻe ongoʻi taʻefiemālie ʻa Henelī J. peá ne kamata ʻalu ia ʻo mohe. Neongo ia, naʻe haʻu hono tokouá mo ha fakakaukau foʻou, ʻo ne tuʻusi ha konga uaea mei ha vekiume kuo maumau ʻo hokoʻaki e televīsoné. Ne ʻikai fuoloa kuo toe tangutu hifo e ongo tamaikí ni ʻi muʻa he televīsoné ʻo hoko atu ʻena mamata he polokalamá.

ʻOku pehē ʻe Henelī J., “Ka naʻe iku mālohi pē ʻa e fineʻeikí. ʻI heʻemau foki mai mei he akó ʻi he ʻaho Mōnite hokó, naʻa mau ʻilo ʻoku tuku pē e televīsoné he falikí pea kuo mafahi ʻa hono sioʻata matolú. Naʻa mau fakakaukau hake pē he taimi ko iá ki he fineʻeikí. ʻI heʻemau ʻeke ange ki aí, naʻá ne sio hangatonu mai pē kiate kimautolu mo pehē mai: ‘Naʻá ku tafi e efú he lalo televīsoné pea heke ia ʻo tō.’”

Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakaʻamu ki ai hono uaifí pea naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa naʻe holi ki ai e loto ʻo ʻenau faʻeé, pea ko ʻene ʻosi ia ʻa e televīsoné mei he ʻapi ʻo e fāmili ʻAealingí. ʻOku pehē ʻe Henelī J., “ʻOku angamaheni ʻaki ʻe heʻemau faʻeé ʻene tā sīpinga fakalongolongo peé. Neongo ia, ʻoku ueʻi foki ia ʻe he laumālié pea ʻoku ʻikai te ne manavahē ʻi ha meʻa. Kuo hoko hono fakapapauʻi ʻe he fineʻeikí ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne leaʻaki mo faí ko ha tāpuaki lahi ki heʻene fānaú mo e makapuná. Kuó ne liliu ʻa ʻemau tōʻonga moʻuí ki he taʻe ngatá, ʻo tatau pē ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hokó pea mo e fanga kiʻi meʻa angamaheni ʻoku hoko fakaʻahó.”

ʻOku kei pehē pē ʻe Palesiteni ʻAealingi ko hono uaifí ʻokú ne fakatupu ʻiate ia ʻa e loto ke fai ʻa hono lelei tahá, pea ʻokú ne fakamālō koeʻuhí he kuó ne faitāpuekina foki mo ʻene fānaú ʻi he founga tatau pē. ʻOkú ne vave maʻu pē ke fakamālō kiate ia ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá mo hono ivi tākiekina fakalaumālie ʻi honau fāmilí. ʻOku fai pē ʻe hono uaifí ʻa e meʻa tatau, ʻo ne fakamālōʻia hono husepānití ʻi heʻene ongongofua ki he Laumālié pea mo e founga lelei kuó ne akonakiʻaki mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻe Hala ʻa e tokotaha naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻi hono lotó. Naʻá ne moʻui ʻi ha ʻātakai feʻauʻauhi mo hono kaungā-ngāue ʻi Sitenifōtí, ka naʻá ne fakamuʻomuʻa maʻu pē hono fāmilí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho kotoa pē ʻi heʻemau fakataha mai ʻi he taimi efiafí, te ne fehuʻi mai, ‘Ko hai kuo teʻeki ai ke tau telefoni ki aí?’ Pea ʻi hono tataki ia ʻe he Laumālié, te ne ʻalu leva ki he telefoní pea fetuʻutaki mo ha mēmipa ʻo e fāmilí naʻe fie maʻu ke fai ha fetuʻutaki ki ai he efiafi ko iá.”

Koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai ha televīsone ʻi ʻapí, naʻe lahi ange ai ʻa e taimi ke fakataha ʻa e fāmilí mo fakahoko e ngaahi meʻa naʻa nau manako aí, fakatupulaki honau ngaahi talēnití pea kau ki ha ngaahi sipoti mo e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili kehe pē. Naʻe ʻalu pē taʻú mo e fakalakalaka e ngaohi kai ʻa Palesiteni ʻAealingí (ʻokú ne taʻo pē ʻe ia ʻene maá), ʻiloʻi hake ʻokú ne talēniti tā tongitongi, peá ne ako ke ne tā valivali. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne faʻa ʻave ai ha kiʻi tohi fakamālō pe ha kiʻi fakatātā naʻá ne tā valivaliʻi ko ha tauhiʻofa.

ʻI he ʻaho ní ʻoku fonu e ʻapi ʻo e fāmili ʻAealingí ʻi he ngaahi tā valivali, ngaahi tā tongitongi, mo e nāunau fale naʻá ne faʻu pē ʻe ia pea tokoni atu ki ai ha kau mataotao faifaleʻi. ʻOku ʻomi ʻe he konga lahi ʻo e ngaahi nāunau fale ko ʻení ha ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e angamaʻá pe ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie. ʻIkai ko ia pē, ka ʻokú ne tuku hano taimi ke ne fai ai ha ʻū tohi ʻofa fakaʻaho ʻi he ʻī-meilí ki hono fāmilí ʻa ia ʻoku kau ki ai ha makapuna ʻe toko 25, pea ʻokú ne ui pē ia “Ko e ʻŪ Lauʻi Peleti Īkí”.

ʻOku pehē ʻe Henelī J., “Kuo tokoniʻi kimautolu ʻe he tohinoa fakafāmili ʻa e tangataʻeikí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻi ha ʻī-meili fakaʻaho kiate kimautolu fakataha mo ha ngaahi tā mo ha ngaahi meʻa mei he fānaú, ke mau ongoʻi hangē pē ʻoku mau haʻohaʻo takai he tēpile kaí ʻo talanoa ʻi he efiafi kotoa pē.”

Loto Fietokoni

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Palesiteni ʻAealingi ia ʻa e meʻá ni ʻi he taimi naʻe hoko aí, ka ʻi heʻene tali ko ia ʻa e ngāue ʻi he Kolisi Likí, naʻá ne tuku ai ki mui pea mavahe mei he ngāue fakamāmaní. Naʻe toe lahi ange ʻene fetuʻutaki mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻene ngāue ko e palesiteni ʻo e ʻapiakó mo e ngaahi ngāue kehekehe naʻá ne fakahoko ko ha fakafofonga fakavahelahí pea mo ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e poate lahi ʻa e Lautohi Fakasāpaté pea naʻa nau ʻiloʻi ʻa hono ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Lolotonga iá, naʻe ʻafioʻi pē he ʻEikí ʻa ʻene loto fietokoní.

ʻI hono fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ngaahi uiuiʻi mahuʻinga kia Palesiteni ʻAealingi hili ʻa e taʻu ʻe ono ʻene ngāue ʻi he Kolisi Likí, naʻa nau fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻa ia naʻá ne tataki kinautolu kiate ia. Lolotonga ha vahaʻa taimi naʻá ne teuteu ai ki he ngaahi uiuiʻi ko iá, naʻe akoʻi ia ʻe he Laumālié ʻi heʻene ngāue, fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí, fakafanongo ki ha ngaahi tali, mo ʻene ngāue ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ʻo hangē pē ko ʻene ngaahi kuí. ʻI hono fakahoko mai pē ʻa e uiuiʻí, kuó ne ʻosi mateuteu atu ki ai.

ʻI he 1977, ne kole ai ʻa Sefilī R. Hōlani ko e komisiona foʻou ʻo e CES, kia Palesiteni ʻAealingi ke ne hoko ko e tokoni komisioná. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa Komisiona Hōlani ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻe fetongi ia ʻe Hala ʻo ne hoko ko e komisiona ʻo e CES. Naʻá ne ngāue ʻi he lakanga ko iá ʻo aʻu ki hono uiuiʻi ia ʻi ʻEpeleli ʻo e 1985 ke hoko ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻá ne lava ʻi he uiuiʻi ko iá ke ne fai ai ha tokoni lahi ʻi he tafaʻaki fakapulé, palani ʻo e ngaahi falé, tā palani mo hono langa ʻo e ngaahi temipalé, pea mo ha ngaahi ngāue fakatuʻasino kehe pē. Naʻe toe ui ia ʻi Sepitema ʻo e 1992 ke hoko ko e komisiona ʻo e CES, pea ʻosi pē ha māhina ʻe taha mei ai naʻe uiuiʻi ia ki he Kolomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú.

ʻI he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1995, naʻe hikinimaʻi ai ʻa Henelī B. ʻAealingi ke kau ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Talu mei ai mo ʻene fekumi lahi ange ki he Laumālie ʻo e ʻEikí he kuó ne faitāpuekina ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi māmani kotoa ʻaki ʻene ngaahi malanga ʻoku ongo ki he lotó, ʻene tokoni ʻi he ʻofá, pea mo ʻene fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí

Taʻe-hano-tatau ʻEne Tāú

ʻI he fakamoʻoni ʻa Palesiteni ʻAealingi ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 2007 ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau fakatokangaʻi ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, naʻá ne lea ai ki ha ngaahi meʻa pē naʻe hoko tonu kiate ia. ʻI heʻene tauhi ha tohinoa fakaʻaho ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻene moʻuí, kuó ne ongoʻi ai ʻa e tupulaki ʻa ʻene fakamoʻoní peá ne “ʻiloʻi fakapapau ange ʻoku fanongo mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau lotú mo tali ia.”4

ʻOkú ne pehē ko e kī ke ongoʻi ai ʻa e ngaahi tali ko iá mo ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí, ko ʻetau maʻu ha telinga ʻoku fakafanongo. “Kuo pau ke tau fakalongolongo pea fakafanongo. ʻI he taimi naʻe ʻikai te u maʻu ai ha ongo ʻoku mahino ʻi heʻeku moʻuí pe ʻikai te u ongoʻi ʻa e leʻo ʻo e Laumālié, ʻoku hoko ia tupu mei heʻeku fuʻu femoʻuekiná, ʻikai ke u fanongó, pea fuʻu lahi ʻeku tokanga ki he ngaahi meʻa siokitá.”

Kuo moʻuiʻaki maʻu pē ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e ngaahi akonaki ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú. ʻOku mātuʻaki monūʻia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻene ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoní mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá. ʻE hanga ʻe hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi talēniti hāhāmolofia ʻokú ne maʻú, ʻe he tukufakaholo ʻo e tuí, ʻe he moʻui mateuteú, ʻe he līʻoa ʻo e moʻuí ke tokoní pea mo e loto fakapapau ke fekumi ki he ʻOtuá mo fai Hono finangaló, ʻo ngaohi ia ke taʻe-hano-tatau ʻene taau ke ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Henry J. Eyring, Mormon Scientist: The Life and Faith of Henry Eyring (2007), 127–30.

  2. Vakai, Henry B. Eyring, “Ko e Mālohi ʻo Hono Akoʻi ʻo e Tokāteliné,” Liahona, Siulai 1999, 85–88.

  3. ʻI he Gerald N. Lund, “ʻEletā Henelī B. ʻAealingi: Fakatonutonu ʻe he Ngaahi ‘Mālohi Totonú,’” Liahona, ʻEpeleli 1996, 28.

  4. Henry B. Eyring, “ʻOiauē, Manatu, Manatu,” Liahona, Nōv. 2007, 67.