2008
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf: Ko ha Tangata Tauhi Fāmili, Tangata Tui Pea Naʻe Tomuʻa Fakanofo
Siulai 2008


Palesiteni Dieter F. Uchtdorf: Ko ha Tangata Tauhi Fāmili, Tangata Tui Pea Naʻe Tomuʻa Fakanofo

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻE lava nai ke ke fakakaukau atu ki he manavahē ʻa e loto ʻo e tamasiʻi taʻu 11 ko ʻeni ko Tieta ʻUkitofá mo hono fāmilí ʻi heʻenau hola mei honau ʻapi ʻi Siamane Hahaké1 ki Siamane Hihifo ʻi he 1952 ke lava ʻo maʻu ʻenau tauʻatāiná? Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻaupito e moʻui ʻa e tamai ʻa Tietá koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga fakapolitikale. Naʻe pau ke ne hola toko taha pē koeʻuhí ke siʻisiʻi ange haʻane fakatuʻutāmaki ki hono uaifí mo e fānaú. Naʻe ʻikai lava ke ō fakataha ʻa e fāmilí koeʻuhí pē ke ʻoua naʻa ʻi ai ha huʻuhuʻu. Kuo pau ke nau feinga ke hola mavahevahe pē.

Naʻe fakahoko leva ʻenau palani. Naʻe ʻalu fakatokelau ʻa e ongo taʻokete ʻo Tieta ko kia Ufikengi (Wolfgang) mo Kā-Hainí (Karl-Heinz) mei honau koló, ʻa ia ko Suikou (Zwickau). Naʻe ʻalu leva honau tuofefine ko Kilisitalá mo ha ongo tamaiki fefine kehe ʻi ha lēlue ʻa ia naʻe fakataumuʻa ki he kolo ʻi Siamane Hahake ka ʻe kiʻi fou taimi siʻi atu ʻi Siamane Hihifo. Ko ʻene fou atu pē ʻa e lēlué ʻi Siamane Hihifó, naʻe fakalotoʻi ʻe he tamaiki fefiné ni ʻa e tangata naʻá ne tokangaʻi e lēlué ke ne fakaava e matapaá, pea nau puna leva ki tuʻa.

Naʻe ʻalu ʻa Tieta, taʻu 11—ʻa ia ko e siʻi taha ia he fānaú—mo ʻene faʻē loto-toʻá ʻi ha hala kehe. Ko ha kiʻi meʻakai siʻisiʻi pē naʻá na ō mo iá mo e ngaahi laʻitā fakafāmili mahuʻinga ne hao ʻo ʻikai maumau ʻi he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. Hili ha lue ʻa Tieta mo ʻene faʻeé ʻi ha ngaahi houa lahi, naʻe kamata ke vaivai e tui ʻo Sisitā ʻUkitofá. Naʻe toʻo ʻe Tieta ʻena kiʻi ngaʻotoʻotá mo tokoni ki heʻene faʻeé ke ne kaka he moʻunga fakaʻosi peá na tauʻatāiná. Naʻá na mālōlō ai ʻo kai, pea ʻi heʻena sio atu ki he kau leʻo Lūsiá, naʻá na toki fakatokangaʻi hake ta naʻá na kei mamaʻo mei he kauʻāfonuá. Naʻe taʻofi leva e kai ʻa e faʻeé mo e foha ko ʻení, toʻo ʻena ʻū meʻá ʻo na toe kaka ʻo māʻolunga hake peá na toki aʻu ki he feituʻu naʻá na fakataumuʻa ki aí.

Ne hoko atu e fononga ʻa Tieta mo ʻene faʻeé, ko ha ongo kumi hūfanga, ʻo na kole heka mo lue lalo ki he feituʻu ne na fakataumuʻa ki aí ʻa ia naʻe ʻi ha kolo ʻi ʻuta ʻo ofi pē ki Felengifeeti. Hili ha mavahevahe ʻa e fāmilí ʻi ha ngaahi ʻaho lahi mo faingataʻa, naʻe iku ʻo nau toe fakataha. Ne ʻuluaki aʻu e ongo tamaiki tangatá; naʻe hoko atu ai ʻenau tamaí. Hili ko iá ne aʻu atu ʻa Tieta mo ʻene faʻeé, pea toki aʻu fakamuimui atu ʻa hono tuofefiné. Ko e meʻa fakafiefia ʻenau toe fakatahá.

Naʻe tuku hono meimei kotoa ʻo ʻenau koloá ka nau ʻalu, ka naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻe fuʻu mahuʻinga.

ʻI he taʻu ʻe fitu ki muʻa atú, ofi pē kei he ʻosi ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻa nau hola mei honau ʻapí ʻi he aʻu ange ʻa e kau sōtia mulí ki aí. Ko ʻeni ʻoku nau toe kumi hūfanga pē. Kuo toe hala pē haʻanau meʻa ʻe maʻu. Kuo pau ke nau toe kamata foʻou. Ka ko e mahuʻinga ʻenau fakatahá. Naʻa nau tui lahi ki he ʻOtuá, pea ko e meimei taʻu ʻeni ʻe nima ʻenau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe siʻisiʻi e kiʻi fale loki taha ʻo e fāmilí ofi ki Felengifētí pea toe kumāʻia foki. Naʻe mālieʻia ʻa Tieta ʻi he lele holo ʻa e fanga kumaá. Naʻe maʻamaʻa pē e totongi ki he feʻaluʻakí ʻi Felengifeeti, ka naʻe ʻikai maʻu ʻe he fāmilí ha paʻanga ke nau ō ki he lotú ʻi he uike takitaha. Ko ia naʻa nau taufetongi leva ʻi he ō ki he lotú.

Neʻineʻi ongo pehē kia Palesiteni ʻUkitofa ʻa e fokotuʻutuʻu toputapu ʻo e fāmilí. ʻOkú ne fakamoʻoni ʻi he loto fakamātoato ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fāmilí kiate ia. Naʻe tūtuuʻi mo tanumaki e ngaahi tenga ʻo e tui mālohi naʻá ne maʻú ʻi hono fāmilí. Ko e feituʻu ia naʻe kamata ke ne teuteu ai ke fakahoko ʻa hono tomuʻa fakanofo ko e taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Siasi ʻo e ʻOtuá.

Ko ha Tangata ‘Ofa Fāmili

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tieta Feletiliki ʻUkitofa ʻe ha ongomātuʻa lelei, ko Kā ʻAlepeti mo Hilikaati ʻElisī ʻŌpeti ʻUkitofa (Karl Albert mo Hildegard Else Opelt Uchdorf), ʻi he ʻaho 6 ʻo Nōvema 1940, ʻi Mālisi-ʻOsitolou (Mährisch-Ostrau) ʻi Sesolovākia. Ne mavahe e fāmilí mei Sesolovākia ʻi he 1944 ʻo nau hiki ki Suikou ʻi Siamane. Mei he 1949 ki he 1990, ne kau ʻa Suikou ki Siamane Hahake pea ko e feituʻu ia naʻe lahi taha ai ʻa e keli malalá. Tupu mei hono fuʻu mahuʻinga ʻo e feituʻú ni lolotonga e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻe hoko ia ko ha feituʻu naʻe tāketi ki ai e ngaahi vakapuna fakatō pomu ʻa e ngaah fonua naʻe kau fakatahá. Naʻe manavahē ʻa e tamasiʻi taʻu fā ko ʻeni ko Tietá ka naʻá ne saiʻia ʻaupito he sio ki he ngaahi maama ʻo e vakapuná heʻenau puna ʻi ʻolungá. ʻOkú ne manatu ki hono ʻave ia ʻe heʻene faʻeé ki he ngaahi feituʻu te na malu ai mei he ngaahi fakatō pomu ko ʻení. Naʻe ui hono husepānití ki he sōtia Siamané pea naʻe maluʻi hono fāmilí ʻi he loto toʻa lolotonga ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e tau ʻi ʻIulopé.

ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻe ngāue ʻa e tamai ʻa Tietá ʻi he ngaahi keliʻanga malala mo e ʻilēniume ʻi Suikou ʻi ha ngaahi ʻātakai naʻá ne fakatupu haʻane puke ʻi ha faʻahinga mahaki naʻe ʻikai toe lava hano faitoʻo ʻo mole ai ʻene moʻuí ʻi hono taʻu 62, ʻi Siamane. ʻOku manatu ʻa Palesiteni ʻUkitofa ki heʻene tamaí ko ha tokotaha naʻe manavaʻofa mo ʻofa, mālohi mo angavaivai. Naʻe ʻofa ʻa ʻene tamaí ʻi hono ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻene hoko ko e tīkoni, akonaki, taulaʻeiki, mo e kaumātuʻá.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he loto-toʻa ʻa ʻene faʻeé, ʻa Hilikaati, ʻa ia naʻá ne mālōlō ʻi he 1991, ka ko ha taha ului moʻoni mo ha ākonga moʻui mateaki ne ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi lahi ʻi he Siasí.

Ne silaʻi e ongomātuʻá ni mo ʻena fānaú ʻi he Temipale Suisalaní ʻi he 1956. Ne hili ia pea toki mālōlō hono ongo taʻoketé, ʻa Ufikengi mo Kā-Haini. Naʻe ngāue fakafaifekau hono tuofefine ko Kilisitala ʻUkitofa ʻEsí ʻi Siamane, pea ʻokú ne lolotonga nofo ʻi Tekisisi, ʻi he tafaʻaki faka-tonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe fetaulaki ʻa Palesiteni ʻUkitofa mo Hūlita Lisi , ʻa ē ne hoko ko hono uaifí,ʻi heʻena kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Mutuale ʻa e Siasí. Naʻe papitaiso ʻa Hūlita ʻi hono taʻu 13, fakataha mo ʻene fineʻeikí mo hono tokouá, hili ia ha tukituki atu ʻa ha ongo faifekau ʻi honau matapaá pea akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu. Naʻe mālōlō e tamai ʻa Hūlitá ʻi ha māhina ʻe valu ki muʻa mei he kanisaá. Kuo mālōlō foki mo ʻene fineʻeikí mo hono tokouá.

Ne ʻi ai ha fakapale fakaofo ne maʻu ʻe ha taha ʻo e ongo faifekau ko iá, ko ʻEletā Keuli Senikini, ʻa ia naʻá ne akoʻi pea papitaiso e fāmili Lisí. He toki ʻaho fakafiefia moʻoni kiate ia ʻa e ʻaho 16 ʻo Fēpueli 2008, ko e hili ia ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ne silaʻi hono mokopuna fefine ko Kilisitalá ki hono husepānití ʻi he Temipale Sōlekí ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ko Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa.

Ne silaʻi ʻa Hūlita mo Tieta ʻi he ʻaho 14 ʻo Tīsema 1962, ʻi he Temipale Peeni Suisalani. Naʻá ne ui ʻa Hūlita ko e huelo ʻo e laʻā ʻo ʻene moʻuí. ʻOku hoko maʻu pē ʻene poupoú ko ha maʻuʻanga ivi. Ko hono ʻofaʻanga ia ʻi he moʻui ní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Hūlita ʻa hono husepānití ko ha tangata ʻofa lahi mo manavaʻofa ki he niʻihi kehé. “ʻOkú ne angaʻofa. Ko ha taki angalelei mo manavaʻofa ia. ʻOku fakahā mai ʻeni ʻe he tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau ngāue fakataha ki muʻá pea pehē foki ki hono ngaahi kaumeʻa ʻi he Siasí. Ko ha husepāniti fakaʻofoʻofa ia pea ʻokú ne kumi maʻu pē ha ngaahi founga ke ne poupouʻi ai au. Ko ha tangata poto he huá. ʻOku ou monūʻia ke hoko ko hono uaifi.”

ʻOku ʻi ai e fānau ʻe toko ua ʻa Palesiteni mo Sisitā ʻUkitofa. ʻOku mali hona ʻofefine ko ʻAnitií (Antje) mo Tēvita A. ʻĒveni. ʻOku ʻi ai ha fānau tangata ʻe toko tolu ʻa ʻAnitī mo Tēvita: ko e ongo māhanga taʻu 19 ko Taniela mo Petuliki, mo ʻĒliki ʻa ia ʻoku taʻu 8. ʻOku nau nofo ʻi Tamisitati (Darmstadt) ʻi Siamane.

Naʻe ngāue fakafaifekau e foha ʻo Palesiteni mo Sisitā ʻUkitofa ko Kuitó (Guido) ʻi he Misiona Uasingatoni D.C. Sauté. Naʻá ne mali mo Kalolaine Uolonā mei Peisolo ʻi Suisalani. ʻOku lolotonga nofo he taimi ní ʻa Kuito mo Kalolaine ʻo ofi ki Sūliki ʻi Suisalani, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa Kuito ko e pīsope ʻo e Uooti Uetisikaní ʻo e Siteiki Sā Kāleni Suisalaní. ʻOku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko tolu: ko Sesimani, taʻu fitu; Lōpini, taʻu nima; mo Nikolasi ʻAiveni, taʻu taha.

ʻI hono fehuʻi kia ʻAnitī fekauʻaki mo ʻene tamaí pea mo hono uiuiʻi foʻoú, naʻá ne pehē, “ʻOku mau monūʻia ke maʻu ha mātuʻa lelei pehē. ʻI heʻemau kei iiki angé, naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e fuʻu femoʻuekina ʻa ʻeku tamaí he naʻe ʻi ai maʻu pē hono taimi ʻoʻona ke fakamoleki maʻamautolu. Naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi te mau fika ua ai. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻamau palopalemá, ʻoku mau kumi faleʻi meiate ia. Pea naʻe ongoʻi maʻu pē ʻe heʻemau fānaú ʻe ʻiloʻi ʻe Opa ʻa e talí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha fehuʻi. Pea ʻi heʻene kau ko ʻeni ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku mau ongoʻi ʻa e toe lahi ange homau fatongia ke fai homau lelei tahá.”

Ko e ngaahi meʻa tatau pē ʻoku manatu ki ai ʻa Kaitó. Naʻá ne talanoa ki ha taimi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻá ne ako sikī fakataha ai mo hono tuofefiné, faʻeé mo ʻene tamaí. Ko ha kamataʻanga ʻeni ʻo ha tukufakaholo fakafāmili fakafiefia moʻoni—ʻa ʻenau sikī fakatahá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Kuito kuo pau ke faʻa mavahe taimi lōloa ʻene tamaí mei ʻapi koeʻuhí ko ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí, ko ha pailate. Naʻá ne toe pehē, “Ka ʻi he taimi ʻoku foki mai ai e tagataʻeikí ki ʻapí, ʻoku mau vaʻinga, talanoa, pea mau kakata fakataha. Ko ha taimi mahuʻinga moʻoni ia!”

Naʻe ako ʻe Kuito mo ʻAnitī mei heʻena mātuʻá ʻa hono mahuʻinga ʻo e taimi ke fakataha ai ʻa e fāmilí. Tatau ai pē pe naʻe fai haʻanau ʻeva ko ha ʻuhinga fakaako pe ʻi ha ʻuhinga ke nau fiefia ai, ka naʻe tokoni ia ki hono fakamālohia ʻo e ngaahi haʻi fakafāmilí. ʻOku vāmamaʻo e nofó he taimí ni pea ʻoku fakahoko leva ʻe he fāmili ʻUkitofá ʻa e ngaahi fatongia ko e mātuʻa mo e kui ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosia fakaeonopōní. ʻOku feʻaveʻaki ʻa e fanga kiʻi tā heleʻuhila mo e ʻū laʻitā he ʻī-meilí mo e telefoní ʻo fakafou ʻi he ʻInitanetí.

Ka ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi he taimi ʻoku nau fakataha aí. Naʻe mahuʻinga makehe ia kia Kaito ʻi he lava ko ia ke ne ʻalu ki he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2008 ʻo ʻi ai tonu ʻi he tuʻu ʻa ʻene tamaí ʻi he tuʻunga malanga ʻi he Senitā Konifelenisí.

Naʻe fakamamafaʻi maʻu pē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ki hono fāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he taimi naʻá ne faleʻi ai kinautolú. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku akonaki ʻa e tangataʻeikí ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he lotú, ako folofolá, talangofua ki he ngaahi fekaú, mo e ʻulungāanga leleí. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate ia ʻi haʻane nofo ʻo fifili pe ʻoku tuʻu koā ʻa Kolapá ʻi fē.”

ʻI he ʻaho ne hokosia ai e taʻu ʻe 40 ʻo e mali ʻa Palesiteni mo Sisitā ʻUkitofá, naʻá na fakataha mai ki he Temipale Peeni Suisalaní mo ʻena fānaú, honau ngaahi malí, mo e makapuna kuo taʻu lalahi angé ke nau fakahoko fakataha ha ngaahi ouau toputapu. ʻOku mahuʻinga e temipale ko iá kia Hūlita mo Tieta he naʻe silaʻi ai kinaua, ʻena mātuʻá, mo ʻena fānaú.

Ko ha Tangata Tui

He ʻikai lava ke ako ʻe ha taha ki he moʻui ʻa e tangata maʻongoʻongá ni taʻe te ne ongoʻi ʻa ʻene tui taʻe-hano-tatau mo taʻeueʻiá. ʻOkú ne tui kakato ki he ʻOtuá, tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, tui ki he Siasí, peá ne tui ʻe fai tokonia ia mei he langí ʻo ka ne fie maʻu tokoni.

Ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e moʻui ʻa ʻene mātuʻá koeʻuhí ko ʻenau fie tauʻatāiná mo ʻenau tuí. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ne foaki kiate iá. Naʻá ne ako mei heʻene faʻeé ke lotu pea falala ki he ʻEikí—kae tautautefito ki he taimi faingataʻa ne nau hola ai mei Siamane Hahaké.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻene faʻeé ko ha fefine poto mo ʻatamai lelei. ʻOkú ne pehē naʻe lava pē ʻe heʻene faʻeé ʻo faifika loto, peá ne akoʻi ia ke ne fai e meʻa tatau. Neongo ne tuʻo ua ʻenau kumi hūfanga pea ʻikai haʻanau paʻanga, ka naʻa nau tauhi e fono ʻo e vahehongofulú. Naʻa nau ʻiloʻi ʻe fakaava hake ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻe talangofua ʻi he faivelenga ki he fonó ni.2

ʻOku ongoʻi ʻe Palesiteni ʻUkitofa ha ʻofa makehe kia ʻEletā Tiotoa M. Pētoni kuo mamaʻo atú (1907–89), ʻa ia naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Siamane Hihifó. ʻI ha taimi ne mavahe ai ha Kāingalotu lelei tokolahi ʻo e Siasí mei honau fonuá, naʻe talangofua ʻa e fāmili ʻUkitofá ki he faleʻi ʻa ʻEletā Pētoni ke nau nofo pē ʻi Siamane ʻo langa hake ʻa e Siasí. Ko ʻEletā Pētoni naʻá ne fakanofo ʻa Tieta F. ʻUkitofa ki he lakanga ʻo e kaumātuʻá peá ne ʻoange ha ngaahi fakahinohino kia Tieta ʻa ia naʻá ne manatuʻi mo muimui pau ki ai. Naʻe mahino kia Sisitā Hūlita ʻUkitofa ʻa hono mahuʻinga ʻo e faleʻi ʻa ʻEletā Pētoni ki he fāmili ʻUkitofá ke nau nofo pē ʻi ʻIulope ke fakamālohia e Siasí ai. Naʻe hoko ia ko ha fekau kiate kinautolu. Naʻe muimui ʻena fānaú ki he faleʻi tatau pē. Ko e taimi ní ʻoku fakaoliʻaki ʻe he fānaú hono valokiʻi ʻenau mātuʻá ʻi heʻena hiki ʻanaua ki he ʻIunaiteti Siteití ka nau kei nofo pē kinautolu ʻi ʻIulopé.

Naʻe ʻikai ko ʻEletā Peitoni pē ʻa e takimuʻa naʻá ne takiekina ʻa Palesiteni ʻUkitofa ʻi he ngaahi meʻa lahi. ʻOku manatu ʻa Tieta ki heʻene palesiteni fakakolo ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ia ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Ne ʻoange kakato ʻe he palesiteni fakakoló ʻa e fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi ngafa mo e fatongia ʻo ha palesiteni fakakōlomu foʻou. ʻOku manatuʻi ʻe Tieta ʻa hono mahuʻinga ʻo e akonaki ko iá, ʻa ia naʻe mei tukunoaʻi pē ia ʻe ha toe taki ange he ko e mēmipa pē ʻe toko taha ʻi he kōlomu ʻo e kau tīkoní mavahe meiate ia.

ʻOku hā e tui ʻa e fāmilí ni ʻi he tui naʻe maʻu ʻe he kui fefine ʻa Palesiteni ʻUkitofá. Naʻá ne tuʻu laine he tufa meʻakaí ʻi he ʻosi ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní mo hono fakaafeʻi ia ʻe ha fefine matuʻotuʻa naʻe ʻikai hano fāmilí ke na ō ki he houalotu sākalamēnití. Naʻe tali e fakaafé ʻe heʻene kui fefiné mo e ongomātuʻá. Naʻa nau ō ki he lotú, ongoʻi e Laumālié, fakafiefia ki heʻenau moʻuí ʻa e angaʻofa ʻa e kāingalotú, pea naʻe fakamaama kinautolu ʻe he ngaahi himi kau ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.3 Naʻe papitaiso e ongomātuʻa ʻa Tietá ʻi Suikou ʻi he 1947. Naʻe papitaiso ʻa Tieta hili ha meimei taʻu ʻe ua mei ai ʻi hono taʻu valú. Naʻe fakaʻau ke mālohi pea tuʻuloa e tui ʻa e fāmilí ki he Siasí.

Naʻe hanga ʻe he fakavaʻe ʻo ʻene tuí ʻo poupouʻi ʻa ʻene falala ʻe malava ke ne lavameʻá. Naʻe kamataʻaki ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ʻi heʻene ako fakaʻenisiniá, pea hoko atu ʻaki ʻene ngāue ʻi he Laulā Puna ʻa Siamané ʻi ha taʻu ʻe ono. Pea mālō mo e fengāueʻaki ʻa e ongo puleʻanga Siamané mo U.S., naʻá ne hū ai ki he ʻapiako pailate ʻi Big Spring, ʻi Tekisisi, ʻo ne maʻu ai ʻene laiseni pailate ʻi he Laulā Puna ʻa e puleʻanga Siamané mo ʻAmeliká fakatouʻosi. Naʻá ne maʻu e pale ko e Commander’s Trophy ki he tokotaha ako pailate tuʻukimuʻa taha ʻi heʻene kalasí. Naʻe maʻu ʻe Tieta F. ʻUkitofa ʻi he 1970, ʻi hono taʻu 29, ʻa e lakanga ko e kapiteni ʻi he Kautaha Vakapuna Lufenisiā (Lufthansa Airlines). Naʻe iku ki heʻene hoko ko e pailate pule mo e tokoni palesiteni lahi ʻo e ngaahi kautaha vakapuna ʻa Lufenisiā.

ʻI he 2004, ki muʻa pea uiuiʻi ʻa ʻEletā ʻUkitofa ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakaʻohovale ʻema puna fakataha mo ia mei Lufenisiā ki ʻIulope. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou hano fakatokangaʻi mo fakafeʻiloaki ha kau pāsese he vakapuná ki he kau Taki Māʻolunga ʻoku nau puna fakatahá. Ka naʻe kehe ʻaupito ʻa e ngaahi fakafeʻiloaki ia ko ʻení. Naʻe meimei haʻu kotoa e kau ngāue ʻi he vakapuná ʻo feʻiloaki mo e tokotaha ko ʻeni ʻa ia ne hoko ko ʻenau pailate pule ki muʻá. Naʻa nau tuʻu laine ke lulululu mo ia. Naʻe mahino ʻaupito kiate au ʻa e ongo naʻa nau maʻu ki aí. Hangē naʻa nau ʻiloʻi ʻa e fuʻu tui lahi naʻá ne maʻú pea mo ʻene tokanga ange foki kiate kinautolú.

Naʻe fakamoʻoniʻi e tui ʻa Palesiteni ʻUkitofa ki he ʻEikí ʻi heʻene tali ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí. Naʻe uiuiʻi ia ʻi he 1985 ke hoko ko e palesiteni ʻo e Siteiki Felengifeeti Siamané. Pea hili hono fetongi ʻo e ngaahi ngataʻanga ʻo e vahevahe fakasiteikí, naʻe uiuiʻi ia ko e Palesiteni ʻo e Siteiki Menihaimi Siamané. Naʻe uiuiʻi ia ʻi he 1994 ki he Kōlomu hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú kae kei nofo pē ʻi hono ʻapí ʻi Siamane mo kei fakahoko fatongia pē mo e kautaha vakapuna Lufenisiā. ʻI he 1966 naʻá ne hoko ai ko ha Taki Māʻolunga taimi kakato ke ngāue ʻi he Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe hiki ʻa ʻEletā mo Sisitā ʻUkitofa ki ʻIutā, ʻa ia naʻá na lau leva ʻeni ko hona taimi “ngāue ʻi ha fonua muli.”

ʻI he taimi ne uiuiʻi ai ʻa ʻEletā ʻUkitofa ki he lakanga fakaʻāposetolo māʻoniʻoní ʻi ʻOkatopa ʻo e 2004, ne ui ia ʻe ha kau fakafofonga ʻo e mītiá ko e “ʻAposetolo Siamané.” Hili iá naʻá ne akoʻi totonu ange leva naʻe uiuiʻi iá ke ne fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí ki he kakaí, kae ʻikai ko e kakaí ki he ʻEikí. Ko e moʻoni ko hono uiuiʻi toputapú ia. Ke ne akonaki pea fakamoʻoniʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he “puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai fulipē.”4

Ne uiuiʻi ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi tatau pē mo ʻEletā ʻUkitofa. ʻI hono uiuiʻi ʻo Palesiteni ʻUkitofa ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga moʻoni ia ki heʻeku moʻuí ke u tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo Palesiteni ʻUkitofá, ngāue fakataha mo ia, pea ako meiate ia. ʻOku ueʻi au ʻe heʻene ngaahi akonakí pea mo hono ʻulungāanga lelei mo fakamānakó ke u toe ngāue tōtōivi ange mo fakaleleiʻi ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻofa ʻia Palesiteni ʻUkitofa mo poupou kiate ia ʻi hono ngaahi fatongia toputapú.”

Ko ha Tangata Naʻe Tomuʻa Fakanofo

He ʻikai lava ke ako ha taha kau ki he moʻui ʻa e tangata maʻongoʻongá ni taʻe te ne ongoʻi naʻe tomuʻa fakanofo pē ia ki he ngaahi fatongia maʻongoʻonga ko ʻeni ʻokú ne lolotonga fuá. ʻOku akonaki ʻaki e tokāteline ko ʻení ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní. Naʻe akonaki ʻa ʻAlamā ʻo pehē “naʻe fakanofo [e kau taki lakanga fakataulaʻeikí]—naʻe ui mo teuteuʻi ʻa kinautolu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo māmaní, ʻo fakatatau ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá.”5

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ko e kau taki (hangē ko Palesiteni ʻUkitofá) “naʻa nau kau ʻi he kakai ʻeiki mo tuʻu-ki-muʻa ʻa ia naʻe fili ʻi he kamataʻangá ke nau hoko ko e kau pule ʻi he Siasi ʻo e ʻOtuá.

“ʻIo, ki muʻa ʻi hono fanauʻi mai ʻo kinautolú, naʻa nau maʻu fakataha mo e fuʻu tokolahi kehe ʻa ʻenau ngaahi ʻuluaki lēsoní ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié pea naʻe teuteuʻi kinautolu ke nau haʻu ʻi he taimi totonu ʻo e ʻEikí ʻo ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá.”6

ʻIkai ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia kapau naʻe lava ke fehuʻi ki he faʻē ʻa Palesiteni ʻUkitofá pe naʻe ʻi ai haʻane fakakaukau ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe uiuiʻi ai ʻene tama siʻisiʻi tahá ke kau ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí? Ko e hā e meʻa naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene lehilehiʻi hake ʻene kiʻi tamasiʻí, feinga ʻo maʻu ʻene tauʻatāiná, mo fakahaofi ʻene moʻuí? Naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha naʻá ne ʻi ha fale fakapuleʻanga ai mo ʻene fānaú. Naʻá ne ongoʻi ke mavahe mei he falé he taimi pē ko iá. Tupu mei he mālohi ʻa e ongo ko ʻení, naʻá ne maʻu mai ha saliote ʻo fakaheka ai ʻa Tieta pea nau fakavavevave mei ai mo ʻene fānaú. Taimi nounou pē mei ai kuo holo e fuʻu falé ko e tupu mei he taʻu naʻe faí. Ne mate ʻa e tokolahi naʻe ʻi he falé. Naʻe hao ʻa Sisitā ʻUkitofa mo ʻene fānaú.

ʻOku manatu ʻa Palesiteni ʻUkitofa ki heʻene tupu hake heʻene kei siʻí hili e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, ʻo vaʻinga ʻi he ngaahi fale naʻe holo mei he ngaahi pomú mo ʻene maʻu e ʻū meʻafana, mahafu, mo e ʻū nāunau tau kehe ne liʻaki ʻi he vao ʻakau ofi aí. ʻI he ngaahi taʻu kotoa ko iá mo ʻene moʻui ʻo mamata ʻi he taimi kotoa pē ʻi he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e taú peá ne ʻiloʻi naʻe hanga ʻe hono fonuá ʻo fakamamahiʻi lahi mo ha kakai kehe. Ko hono moʻoní, naʻá ne pōpula foki mo ia pea mo hono fāmilí ki ha kau pule fakaaoao.

Naʻá ne hao ki mui ai mei ha fakatuʻutāmaki ʻi he ʻikai ke ngāue lelei ʻa e fohe fakaʻulí lolotonga ʻene pailate ʻi ha vakapuna. Kapau he ʻikai ke fakatonutonu e tuʻunga ne ʻi ai e fohé, ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e vilo ia ʻa e vakapuná ʻo tūʻulu ki he kelekelé. Ne fai e ngaahi feinga ke fakaʻataʻatā e fohé kae ʻikai pē lava. Ne toutou ʻoatu e tuʻutuʻuni mei heʻene faiako puná ke puna mei he vaká. Naʻe faifai pē ʻo lava ʻe he tangata pailate ivi mālohi ko Tieta F. ʻUkitofá ʻo fakaʻataʻatā ʻa e fohe naʻe ʻefihiá peá ne ʻohifo lelei e vakapuná ki lalo. ʻOku fakahā ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻa e kau mai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo lava ke ne hao moʻui ai mei he faingataʻa ko ʻeni naʻe hokó.7

Naʻe ʻikai ha fakakaukau ia ʻe hoko ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻeni naʻe fāʻeleʻi ʻi Sesolovākia ʻi ha fāmili naʻe ului ki he Siasí pea hao mei ha moʻui naʻe fonu faingataʻa pea hili ko iá ʻoku uiuiʻi ke kau ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tangata makehe ko ʻení mo ʻofa ʻiate ia ki muʻa ia pea toki fakatupu ʻa e māmaní. ʻIo, naʻe tomuʻa fakanofo pē ia ki hono ngaahi fatongia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko ʻeni ʻokú ne tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ʻi hono uiuiʻi toputapú. Ko Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá ko ha ongo tamaioʻeiki maʻongoʻonga kinaua ʻa e ʻEikí, ʻokú na loto fiemālie pea ʻokú na lava ke ʻoatu ʻa e faleʻi ki he Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku fepoupouaki e kau taulaʻeiki lahi pule ko ʻeni ʻe toko tolú. ʻE muimui e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi honau kau taki fakalaumālié ʻi he fiefia mo e loto houngaʻia.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻOku ʻiloa ia ko e Lepapulika Fakatemokalati ʻo Siamané.

  2. Vakai, Malakai 3:10; 3 Nīfai 24:10.

  3. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Faingamālie ke Fakamoʻoní,” Liahona, Nov. 2004, 74.

  4. Mōsaia 3:20; vakai foki, Fakahā 14:6; 1 Nīfai 19:17; 2 Nīfai 26:13; Mōsaia 15:28; 16:1; ʻAlamā 37:4; T&F 133:37.

  5. ʻAlamā 13:3.

  6. T&F 138:55–56.

  7. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Elder Dieter F. Uchtdorf: On to New Horizons,” Liahona, Mar. 2005, 13.