2008
Hangē ‘Oku Fakafehālaaki‘i ‘e he Fānau Ako Siasí ‘a e Angamaheni‘aki e Nofo Te‘eki ‘Osi mei he Akó
Siulai 2008


Hangē ‘Oku Fakafehālaaki‘i ‘e he Fānau Ako Siasí ‘a e Angamaheni‘aki e Nofo Te‘eki ‘Osi mei he Akó

Neongo ʻoku fakautuutu e tokolahi ange ʻo e fānau ʻoku nofo teʻeki ʻosi mei he akó, kae fakatatau ki ha lepooti mei ha kulupu ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻoku nau poupouʻi e toʻu tupú, ʻoku tokolahi ʻaupito ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau kei akó, ka ʻoku nau ʻave foki mo ha ngaahi kalasi makehe mei ai.

Kuo fai hono fakamamafaʻi ʻo e ako fakamāmaní mo e ako fakalotú ʻi he tokāteline mo e tōʻonga moʻui ʻa e Kāingalotú talu pē mei hono hiki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he senituli hono hongofulu mā hivá ʻa e potufolofola ko ʻení, “Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó” (T&F 93:36).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e fehokotaki ʻa e ako fakalotú mo e ako fakamāmaní ʻi haʻane lea ki he kau faiako ʻa e Siasí ʻi he 2001.

Naʻá ne pehē, “Manatuʻi ʻoku mou tokanga ke ako, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e moʻui pē ʻi he māmaní ka ki he moʻui taʻengatá. ʻI he taimi ʻoku mou mamata lelei ai ki he foʻi moʻoni ko iá ʻaki hoʻomou vakai fakalaumālié, te mou fakamuʻomuʻa leva ʻa e ako fakalaumālié pea ʻikai foki ke mou taʻetokanga ai ki he ako fakamāmaní. Ko hono moʻoní, te mou toe ngāue mālohi ange ʻi hoʻomou ako fakamāmaní ʻi ha toe taimi naʻe ʻikai te mou maʻu ai ʻa e vakai fakalaumālie ko ʻení.”

Naʻe hā ʻa e manako ko ʻeni ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he ako fakalaumālié ʻi ha toe lipooti ʻe taha, ʻa ia ko e National Study of Youth and Religion, ʻa ia naʻa nau fakatotolo ki he anga ʻo e tui fakalotú ʻi he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e toʻu tupú ʻo pehē ʻoku tōtōatu ʻenau ʻilo fakalotú mo e moʻui līʻoa ʻi ha kuonga ʻoku māʻulalo maʻu ai pē hono fai ʻe he toʻu tupú ʻa e maʻulotú mo e ako fakalotú.

Kuo tupu mei he ngaahi ola ʻo e fakatotoló ni ʻa e fifili ʻa ha tokolahi pe ko e hā e meʻa ʻi he ʻulungāanga mo e tokāteline ʻo e Siasí ʻokú ne tokoniʻi e ngaahi mātuʻá ke nau fakafuo e ʻulungāanga ʻo ha kau talavou mo e finemui ala falalaʻanga, ako lelei, pea nau lava lelei ke liliu mo fakafeʻungaʻi ʻenau moʻuí. Ko e konga ʻo e tali ki aí ko hono fakamamafaʻi ko ia ʻo e akó ʻi he founga moʻui ʻa e Siasí, pea konga ʻe tahá ʻoku kaunga ia mo e meʻa mahuʻinga ke fakahoko ʻe he tokolahi ʻo e fānau Siasi taʻu 14 ki he 18—ʻa ia ko e ʻosi mei he seminelí.

Ki he konga lahi ʻo e toʻu tupu Siasí, ke nau ʻosi mei he seminelí, ʻe fie maʻu ia ke nau fakataha ʻi he ʻaho ʻe nima he uike, ʻo meimei ki he taimi 6 ki he 7 pongipongí, ʻi ha taʻu ʻe fā ke nau ako ai ki he folofolá mo aleaʻi e founga ʻe lava ke nau moʻuiʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. ʻOku fakahoko kotoa ʻeni ʻi he taimi mavahe mei he ngaahi kalasi angamaheni he ʻakoʻanga māʻolungá—neongo ʻoku fakangofua pē ke fakataha e toʻu tupu tokolahi ia ʻi he ngaahi feituʻu fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití lolotonga pē ʻa e taimi ako ʻo e ngaahi akoʻanga māʻolungá—pea ʻoku fakafuofua ki he houa ʻe 1,056 ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi kalasi fakalotú.

Ke kau ki he seminelí, ʻoku fie maʻu ʻa e loto fakapapau mo e feilaulau lahi ʻaupito mei he fānau ako ko ia ʻoku nofo ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tokosiʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ka ʻi he lava ʻe he toʻu kei talavoú ni ʻo mapuleʻi lelei pē kinautolú, ʻoku kamata leva ke tupu mei ai ʻa e loto falala mo e ʻulungāanga ʻoku taau pea ʻoku hā ia ʻi he ngaahi tapa kehe ʻo ʻenau moʻuí.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku līʻoa ai ʻa e moʻuí ke fakahoko ʻa e ngaahi kalasi pongipongi ko ʻení ko e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), ko e palesiteni hono 15 ʻo e Siasí: “Naʻe tupu ʻa e Siasí ni mei he ʻatamai fieʻiló. ʻOku tau tui ki he akó, pea ʻoku tau fakamoleki ha konga lahi ʻo ʻetau patisetí ki hono akoʻi ʻo ʻetau toʻu tupú. ʻOku tau ʻamanaki te nau fakakaukau. ʻOku tau ʻamanaki te nau fakatotolo. ʻOku tau ʻamanaki te nau fakaʻaongaʻi honau ʻatamaí ʻo fekumi lahi ke maʻu ʻa e ʻiló ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e akó. Kapau ʻoku ʻi ai haʻatau moto, ko ʻeni ia: ʻKo e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó’” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 127).

ʻOku laka hake ʻi he fānau ʻe toko 360,000 ʻi he akoʻanga māʻolungá ʻoku nau lesisita ʻi he seminelí, pea ko e toko 211,000 ʻo kinautolu ʻoku nau kalasi ʻi he taimi pongipongí.