2008
Ko e Tokanga ki he Leʻo ʻo e Kau Palōfitá
Siulai 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Tokanga ki he Leʻo ʻo e Kau Palōfitá

Ko ha meʻa fakafiefia pea ko ha faingamālie lelei moʻoni ia ke tau kau atu ki he Siasi fakaemāmani lahi ko ʻení pea akonekina mo langaki hake kitautolu ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá! ʻOku lahi fau ha ngaahi lea fakafonua ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí pea ʻoku lahi e ngaahi tala fakafonua ʻoku tau haʻu mei aí ka ʻoku tau ʻinasi pē ʻi he ngaahi tāpuaki tatau ʻo e ongoongoleleí.

Ko ha Siasi fakaemāmani lahi moʻoni ʻeni, ʻoku mafola hono kāingalotú ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻo talaki ʻa e pōpoaki fakaemāmani lahi ko ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau lea fakafonuá, matakalí pe tupuʻangá. Ko e fānau fakalaumālie kotoa pē kitautolu ʻa ha ʻOtua moʻui mo ʻofa, ʻa ia ko ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne finangalo ke tau lavameʻa ʻi heʻetau fononga ʻo toe foki ange kiate Iá.

Kuó Ne foaki mai ha kau palōfita ke nau akonekina kitautolu ʻo kau ki Heʻene ngaahi moʻoni taʻengatá mo tataki kitautolu ʻi hono moʻuiʻaki ʻEne ongoongoleleí, tuʻunga pē ʻi Heʻene angaʻofá. ʻI he taʻu ní, ne tau fakamāvae ai mo siʻotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), ʻa ia kuó ne tataki kitautolu ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo aʻu ki he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke ne foki ange ki ʻapí. ʻOku tau laka atu he taimí ni ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ha palōfita foʻou kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke ne tataki kitautolu, ʻa ia ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻetau Tamaí kiate kitautolú, ko ia kuó Ne foaki mai ai ha kau palōfita ʻi hotau kuongá ke nau hokohoko atu hono tataki kitautolú, talu mei hono toe Fakafoki Mai ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he konga ki muʻa ʻo e ngaahi taʻu 1800. Te tau manatua fiefia maʻu pē ʻa e Kāingalotu paioniá—ʻa ʻenau feilaulaú, mamahí mo e loʻimata ne toó pea pehē foki ki heʻenau lototoʻá, tuí mo e falala ki he ʻEikí ʻi heʻenau muimui ki Heʻene palōfita ʻi honau kuongá.

Naʻe ʻikai kau ha taha ʻo ʻeku ngaahi kuí ʻi he kau paionia ʻo e senituli hongofulu mā hivá. Ka ko e talu mei he fuofua ʻaho ne u kau ai ki he Siasí mo ʻeku ongoʻi vāofi mo e kau paionia ko ia ne nau fononga mai he maomaonganoá. Ko ʻeku ngaahi kui fakalaumālie kinautolu, ʻo hangē pē ko e mēmipa takitaha ʻo e Siasí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho tangataʻifonuá, lea fakafonuá pe tala fakafonuá. Naʻe ʻikai ngata pē heʻenau fokotuʻu ha feituʻu malu ʻi he Hihifó ka ko ha fakavaʻe fakalaumālie ia ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní.

Ko e Kau Paionia Kotoa Kitautolu

ʻI hono tali ko ia ʻe he māmaní he taimí ni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuo toe fakafoki maí, ʻoku tau hoko kotoa ai ko ha kau paionia ʻi hotau ngaahi feituʻú mo e tūkungá. Naʻe fuofua ʻilo hoku fāmilí ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, lolotonga e faingataʻa ko ia hili e Tau Lahi Hono II ʻa Māmani ʻi Siamané. Ko Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) naʻe Palesiteni he taimi ko iá. Naʻá ku kei siʻi pea ko e tuʻo ua hake pē ia he taʻu ʻe fitu ʻa e mole ʻemau meʻa kotoa pē. Ne mau hoko ko ha kau kumi hūfanga ne teʻeki ai ke pau homau kahaʻú. Ka ʻi he taʻu ʻe fitu ko iá, ne mau maʻu ha meʻa ne ʻikai mei lava ke fakatau mai ʻaki e paʻangá. Naʻa mau maʻu ha hūfangaʻanga fakalangi, ko ha maluʻanga mei he lotofoʻí: ʻa ia ko e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasí, ʻoku tataki ʻe ha palōfita moʻoni mo moʻui.

Ko e ongoongo fakafiefia ko ia naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fakalelei haohaoá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo Ne huhuʻi e tokotaha kotoa pē mei he maté mo fakapaleʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ngāué, ko e mālohi faifakamoʻui ia naʻá ne fakafoki mai ʻa e ʻamanaki leleí mo e melinó ki heʻeku moʻuí.

Neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa te tau fehangahangai mo ia he moʻuí, ka ʻe lava ke maʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá ʻo kapau he ʻikai ngata pē heʻetau tui kia Kalaisí, ka ki Hono ivi mo e mālohi ko ia ke fakamaʻa mo fakanonga ʻetau moʻuí. ʻOku fakamoʻui kitautolu ʻi heʻetau tali ʻa ʻEne melinó.

Ko Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) naʻe palōfita lolotonga ʻeku kei ʻi he taʻu hongofulu tupú. Hangē ne u ʻiloʻi fakatāutaha iá. Naʻe lava ke u ongoʻi ʻene ʻofá, angaleleí mo hono anga fakaʻeiʻeikí; naʻá ne ʻomi kiate au ha loto falala mo ha lototoʻa. Neongo naʻá ku tupu hake ʻi ʻIulope ʻi ha maile ʻe lauafe mei heni, ka naʻá ku ongoʻi naʻá ne falala mai kiate au pea naʻe ʻikai ke u loto ke tō-noa e falala ko iá.

Ko ha maʻuʻanga mālohi ʻe taha, ko ha tohi naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá lolotonga hono tuku pōpula iá, ʻa ia naʻe fai kia Tīmote ko hono tokoni mo e kaumeʻa falalaʻanga. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopoto.

“Ko ia, ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí” (2 Tīmote 1:7–8).

Ko e ngaahi lea ko ʻeni mei he taha ʻo e kau ʻAposetolo ʻo hotau Fakamoʻuí he kuonga muʻá, naʻe mahuʻinga fau ia kiate au he vahaʻataimi ko ia hili e taú, ʻo hangē pē ko e taimi ní. Ka ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻoku tau tuku ke puleʻi ʻetau moʻuí ʻe he ongoʻi manavaheé pe manavasiʻí lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e ngāngāʻehu fakavahaʻa puleʻangá, fakaʻekonōmiká, taʻepau fakapolitikalé mo e ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí?

Ko Ha Leʻo ʻOku Pau

ʻOku folofola mai e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi ha leʻo ʻoku pau. ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he fāmili ʻo e tangatá. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau kau ki ha uooti lahi pe ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi pe kehekehe ʻa e ʻeá pe ʻakaú pea kehekehe mo hotau tupuʻangá pe lea fakafonuá pea mo e lanu hotau kilí. ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki fakalūkufua ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau anga fakafonuá, tangataʻi fonuá, founga fakapolitikalé, tukufakaholó, lea fakafonuá, ʻātakai fakaʻekonōmiká pe tuʻunga fakaakó.

ʻOku tau toe maʻu he ʻahó ni ha kau ʻaposetolo, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā ʻoku nau hoko ko e kau tangata leʻo ʻi he funga tauá, ko ha kau talafekau ʻo e ngaahi meʻa fakalangí mo e moʻoni faifakamoʻuí. ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻiate kinautolu. ʻOku nau ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi tūkunga kehekehe ʻoku ʻi ai ʻa kitautolu ko e kāingalotú. ʻOku nau ʻi he māmani ko ʻení ka ʻoku ʻikai ʻo e māmani ko ʻení. ʻOku nau fakaʻilo mai e halá pea nau fietokoni mai ki hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo ʻikai ʻi he founga poto ʻo e māmaní ka ʻi ha Maʻuʻanga Tokoni taʻengata.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi ha Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku tuʻunuku mai e ngaahi palopalema ʻo hotau kuongá. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he moʻui fakaeonopōní pea ʻoku tau hanga hake ai ki he langí ʻo ongoʻi te tau lava ʻo faʻu ha palani pea muimui ʻi ha hala fakapotopoto mo totonu. He ʻikai tuku taʻe tali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau tautapa fakamātoató.”1

ʻOku tau maʻu ha palōfita moʻui ʻi he māmaní ʻa ia ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOkú ne meaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e manavasiʻí. ʻOkú ne maʻu e ngaahi tali fakalaumālié. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavasiʻi. ʻE lava ke tau maʻu ha loto nonga pea mo ha melino ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻE lava ke tau takitaha hoko ko ha takiekina lelei ʻi he māmani ko ʻení, ʻaki ʻetau muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea fakafalala ki he fakatomala moʻoní, mālohi ʻo e Fakaleleí pea mo e mana ʻo e faʻa fakamolemolé.

ʻOku lea mai ʻa e kau palōfitá kiate kitautolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí pea ʻi he lea mahinongofua mo faka-ʻOtua. Hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “He ʻoku foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e maama ki he ʻatamaí; he ʻokú ne folofola ki he tangatá ʻi heʻenau leá, koeʻuhí ke mahino kiate kinautolu” (2 Nīfai 31:3).

ʻOku ʻikai ko hotau fatongiá pē ke fanongo ka ke ngāueʻi ʻEne folofolá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá Ne folofola, “Ko au ko e ʻEikí ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou leaʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa” (T&F 82:10).

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ongoʻi lōmekina, loto mamahi pe hangē ka siva ʻetau ʻamanakí ʻi heʻetau feinga mālohi ke hoko ko ha kāingalotu haohaoa ʻo e Siasí. Ka mou fiemālie he ʻoku ʻi ai ha lolo fakamoʻui ʻi Kiliate. Tau fakafanongo muʻa ki he kau palōfita ʻo hotau kuongá ʻi heʻenau tokoni ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he uho ʻo e palani ʻa e Tupuʻangá ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ko Hono finangaló ke tau ikuna, he ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ʻi Heʻene folofola: “Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni … kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá [pe fefiné] ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku [nau] maʻú … [Ka] ʻoku ʻaonga ke [nau] faivelenga” (Mōsaia 4:27).

Ko e Muimui ki Heʻenau Faleʻí

ʻOku tau faivelenga nai ʻi hono moʻuiʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ke tau lele ʻo vave ange ʻi hotau mālohi? Pe ʻoku tau luelue fakafiefiemālie pē? ʻOku tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto nai hotau taimí, talēnití mo e meʻa ʻoku tau maʻú? ʻOku tau tokanga taha nai ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá? ʻOku tau muimui nai ki he ngaahi faleʻi fakalaumālie ʻa e kau palōfitá?

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻoku mahuʻinga fau ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ko hono fakamālohia ko ia hotau ngaahi fāmilí. Naʻe ʻomi kiate kitautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e efiafi fakafāmilí ʻi he 1915. Naʻe toe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Makei ki he ngaahi mātuʻá ʻi he 1964 he “ʻikai ha lavameʻa te ne lava ke totongi huhuʻi ʻa e tōnounou ʻi ʻapí.”2 ʻI he 1995, naʻe ui ai e kau palōfita ʻo hotau kuongá ki he kakai kotoa he māmaní ke fakamālohia ʻa e fāmilí, ʻi heʻene hoko ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ʻo e sosaietí.3 Pea ʻi he 1999, naʻe fakahā mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku mau tapou atu ai ki he mātuʻá mo e fānaú ke nau fakamuʻomuʻa taha muʻa ʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmilí, ako ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fakahinohinó, kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku langaki moʻuí. Neongo pe ko e hā hano mahuʻinga mo hano lelei ʻo e ngaahi ʻekitivitī kehé, kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ke nau fetongi e ngaahi fatongia fakalangi ko ia kuo vaheʻi maí, ʻa ia ko e mātuʻá pē mo e fāmilí te nau lava ʻo fakahoko leleí.”4

Tau fakafoʻou muʻa ʻi he loto fakatōkilalo mo e loto-tui ʻa ʻetau mateakiʻi mo e tukupā ke muimui ki he kau palōfitá, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá ʻi he faivelenga kakato. Tau fakafanongo muʻa pea tuku ke fakahinohinoʻi mo fakamaamaʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻoku nau maʻu e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻangá. ʻI heʻetau fakafanongo mo muimui kiate kinautolú, ʻofa ke liliu ai hotau lotó pea tau maʻu ha fuʻu holi lahi ke fai lelei (vakai, ʻAlamā 19:33). Pea te tau hoko ai ko ha kau paionia ʻi hono langa ʻo ha fakavaʻe fakalaumālie ke langa ai ʻa e Siasí ʻi he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, pea hoko ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha tāpuaki ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá pea mo fakatahaʻi mo fakamālohia ai hotau ngaahi fāmilí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Folau Hao Lelei ʻi he ʻŌseni ʻo e Moʻuí,” Liahona, Nōvema 1999, 6–7.

  2. Toʻo mei he J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; ʻi he Conference Report, Apr. 1964, 5.

  3. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

  4. “Tohi mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Liahona, Tīsema 1999, 1.