2008
Kei Hokohoko Atu ‘e he Siasí ‘a e Tukufakaholo ‘o e ‘Talitali Kakaí’
Siulai 2008


Kei Hokohoko Atu ‘e he Siasí ‘a e Tukufakaholo ‘o e “Talitali Kakaí”

Naʻe faʻa talitali ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha kau ʻaʻahi ʻi hono ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻi Niu ʻIoke, ʻOhaiō, Misuli, mo ʻIlinoisí—ʻa kinautolu naʻá ne fakaafeʻí mo kinautolu ne fou mai pē he koló. Ko hono moʻoní, naʻá ne langa ha hōtele ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi ke nofo ai ʻa kinautolu naʻe faʻa ʻaʻahi ange ki aí mo e kau taki kehe pē ʻo e Siasí.

Naʻe kei hoko atu pē ʻa e ʻulungāanga talitali kakai ko ʻení ʻi he taimi naʻe nofoʻi ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e feituʻu Hihifó. Naʻe tokolahi ʻa e kakai ʻiloa naʻe ʻaʻahi ki Sōleki Siti lolotonga e ngaahi taʻu ne kamakamata ai e Siasí.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ʻaupito ha ʻaʻahi ʻa e kakai folau ʻeveʻevá mo kinautolu ʻoku fononga atu ki Sōleki Sití ki he ngaahi feituʻu ʻiloa ʻo e Siasí hangē ko Temipale Sikueá.

ʻOku lau miliona ʻa e kau ʻaʻahi ʻoku nau ʻahia ʻa e konga kelekele ʻo Temipale Sikueá ʻi he taʻu kotoa pē, ʻa e feituʻu ʻoku ʻikai ngata pē ʻene tuʻu ai ʻa e Tāpanekale ʻoku ʻiloa ʻi he sīpinga ʻoku langaʻakí, kae tuʻu foki ai mo e temipale ʻoku holisiʻaki e kalānité ʻo hoko ko e fakaʻilonga ʻo e Siasí.

ʻOku aʻu hake ʻa e kakaí ki Temipale Sikuea mo e ngaahi feituʻu takai ʻi he hetikuota ʻo e Siasí—ʻa e Senitā Konifelenisí, Laipeli ʻo e Hisitōlia Fakafāmilí, Musiume ʻo e Hisitōlia mo e ʻAati ʻa e Siasí, Fale Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá, pea mo e Ngaahi ʻŌfisi ʻo e Siasí—ko e kau ʻaʻahi ko ʻení ko ʻenau haʻu fakafāmili pe fakafoʻituitui pē ʻo mālōlō ʻeveʻeva, kakai pisinisi ko ʻenau ʻatā mai mei haʻanau konifelenisi pe ngaahi fakataha kehe pē, niʻihi ko e ʻeva pē, kakai mahuʻinga pe niʻihi ne fakaafeʻi.

ʻI he aʻu mai ʻa e niʻihi ko ʻení ki Temipale Sikueá, ʻoku talitali kinautolu ʻe ha kau finemui mei he ngaahi feituʻu kotoa ʻo māmani ʻoku nau hoko ko ha kau faifekau taimi kakato maʻá e Siasí. ʻOku tokoni ki he kau faifekau kei talavou ko ʻení ha kau ngāue tokoni fakataimi ʻe meimei toko 1,300—ko ha ngaahi hoa mali pe niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau ngāue fakataha mo e kau faifekaú ki hono taki mamata taimi nounou e kau ʻaʻahí mo fakamatalaʻi e hisitōlia mo e ngaahi meʻa ʻoku tui ki ai e Siasí kiate kinautolu ʻe fie fanongó. Naʻe fakamoleki ʻe he kau ngāue tokoní ʻa e meimei houa ʻe 240,000 ʻi he ngāue ko ʻeni naʻa nau fai ʻi Temipale Sikuea ʻi he 2007.

Naʻe fakafuofua ki he kakai ʻe toko nima miliona ne nau ʻaʻahi ki Temipale Sikuea ʻi he 2007, ʻa ia ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he siteití ʻoku lahi taha hono faʻa toutou ʻahia ʻe he kakai ʻeveʻevá. ʻOku hā ʻi he ngaahi lekōtí ko e haʻu ʻa e kau ʻaʻahí mei he siteiti kotoa pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea pehē ki ha ngaahi fonua kehekehe ʻe 83 ʻo māmani.

Pea tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku haʻu mei ai e kau ʻaʻahí, ʻoku fakaʻaliʻali ʻe he kau taki mamata loto-vēkeveke mo mateaki ʻa ia ko e kau faifekau taimi kakato mo ngāue fakataimí ʻa e ʻulungāanga fakaʻapaʻapa naʻe ʻi he Siasí talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá pea tukufakaholo mai ki he ʻaho ní.