2012
Mauaina o le Faatuatua i Tuluiga o le Lalolagi
Aokuso 2012


Mauaina o le Faatuatua i Tuluiga o le Lalolagi

Atonu e i ai Ushuaia, Atenitina, i le tuluiga o le lalolagi, ae mo i latou o loo opomauina le talalelei iinei, o le amataga lea o se olaga fou.

O le Moli o le Ava o Les Éclaireurs e tu a’e e pei o se leoleo mai lona motu o loo taoto i le Alavaa malulu i Beagle. O le faa-Farani mo “le Sikauti” po o “le Faamumu atu o le Sulu,” e tai 10 sekone ma faaemoemo atu ai e le Les Éclaireurs se sulu mai lona pou tuese.

E lima maila tautai (9 km) i matu o loo i ai le aai i le itu sasae o Atenitina, o Ushuaia, o loo i ai i le siui o atumotu o Tierra del Fuego. E iva sefulu maila (145 km) i saute o loo i ai ia Cape Horn ma tala atu, o Anetatika aisā.

Mo i latou e opomauina Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai iinei i le mea lea e ta’ua e tagata i le lotoifale “o le tuluiga o le lalolagi,” ua avea ai Les Éclaireurs o se tala faafaatusa mo le talalelei toefuataiina. E pei lava o se moli o le ava, ua avea foi le talalelei ma se sulu na aumaia i latou mai le pogisa faaleagaga o le lalolagi ma tulaueleele ai ma le saogalemu i matafaga o le faatuatua ma le faaaumeaina.

Sa Ou Maua Ni Tali

Sa manatua e Guillermo Javier Leiva le tiga o le tatalaina o lana faaipoipoga i le 2007. Sa tatau ona ia sailia sona lava fale mautotogi ma sa le toe mafai ona toe foi atu i le fale i afiafi uma i lona atalii laitiiti, o Julian. Sa ia lagonaina le leai o se faamoemoe ma le tuuatoatasi.

“Sa ou le fiafia tele,” sa ia fai mai ai, “ma i taimi o puapuaga sa ou sailia ai le Atua.”

Sa amata ona tatalo ia Guillermo mo ni tali ma se fesoasoani. “Sa ou fai atu, ‘Tama, ou te le o agavaa mo Lau Afio ina ia ulufale mai i lo’u fale, ae o se upu mai Lau Afio o le a lava lea e faamalolo ai au.

Na vave oo mai i se taimi mulimuli ane le tali i lena tatalo ina ua tutu atu ni alii talavou se toalua e ofutino papae ma fusiua ma talanoa ma ia a o la taaalo ma lona atalii i fafo o lona fale mautotogi fou.

“Sa faafeiloai au e se tasi o i la’ua ma fesili mai pe i ai so’u faatuatua,” sa ia manatua ai. “Sa ou fai atu i ai ioe ae e le o a’u o se Kerisiano sili. Ona ia fesili mai lea pe faamata o le a ou faitauina se tusi pe a ia tuu maia ia te au. Sa ou fai atu i ai ioe.”

A o amata ona faitauina e Guillermo ia fuaiupu i le Alema 32 ia na makaina e faifeautalai mo ia, sa ia fai mai, “sa faafuasei ona ou lagonaina se fiafiaga sili i lou agaga ou te le i lagonaina lava mo se taimi umi. Na pa’i mai le tusi i lou loto. Sa le mafai ona ou taofia le faitauina.

Ua le o toe auai nei ia Guillermo i lana lotu sa i ai muamua, ae sa ia tau atu i faifeautalai e le o i ai sona faamoemoega e toe papatisoina. Ae ui o lea, o loo ia talileleia pea a la asiasiga ma a la mau faitau i le Tusi a Mamona.

A o ia faitau, sa faanoanoa lona agaga faatasi ma Nifae ina ua ia aoao i le auala na faanoanoa ai lena perofeta “ona o faaosoosoga ma agasala ua faigofie ona lavelavea ai au” (2 Nifae 4:18). “sa ou iloa o loo o’u agasala foi,” sa fai mai ai Guillermo, “ma sa ou le fiafia ai lava.”

A o ia faitau, sa ia lagonaina ua laveaiina o ia mai le pogisa ma le faanoanoa ma aumai i totonu “o le malamalama lea o le mamalu o le Atua” (Alema 19:6).

Ma a o ia faitau e uiga i le feagaiga o le papatisoga na faataatia i le Vai o Mamona, sa ia iloa ai le taua o le papatisoga e ala i le pule tatau ai o le perisitua. “Afai ou te iloa e lelei le fatu, o le a la se mea o ia te au ‘e … tetee ai i le papatisoina i le suafa o le Alii’?” (Mosaea 18:10), sa ia fesili ai ia te ia lava.

“O taimi uma lava ou te faitau ai, ou te lagonaina ai lava le filemu ma maua ai tali,” sa fai mai ai Guillermo. “Sa ou iloaina o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua lea sa ou ole ai i a’u tatalo.”

Ina ua papatisoina o ia ia Mati 2009, sa ia oo i se toefanauina faaleagaga ma se faamoemoe toefaafouina mo le lumanai. “O le papatisoga o se avanoa e toe amata ai,”sa fai mai ai Guillermo. “Ua ou suia lo’u olaga. Ua ou fiafia tele i le taimi nei. Ou te iloa o le Ekalesia moni lenei a Iesu Keriso ma e tali mai le Atua i tatalo ona sa Ia taliina le tatalo sili ona taua sa ou ole atu ai.”

Sa Matou Manaomia se Ekalesia

A o tamaitiiti o ia, sa le i maua e Amanda Robledo se vaifofo faaleagaga mo tiga faaletino na ia mafatia ai ina ua maliu si ona tina. Ma o lona toalua, o Ricardo, sa le mafai ona mauaina ni tali i ana fesili faamaoni faalelotu ina ua oti si ona uso.

O se tasi o na fesili o le, Pe o i ai se ekalesia i le lalolagi o loo mulimuli i aoaoga a Iesu Keriso? O le la sailiga mo lena ekalesia ma mo ni tali i a la fesili, sa matuai saunia ai i laua e talia le talalelei toefuataiina.

A o la saili, sa la auai ai i le tele o lotu eseese ma suesue ai i le tele o talitonuga faalelotu. Sa la saili mo se ekalesia e le gata o loo ogatasi ma aoaoga a Keriso ae o le a faamalosia ai foi lo la aiga.

O se taimi faigata lea mo lo ma aiga,” sa manatua ai e Amanda, “ma sa ma iloaina sa ma manaomia se ekalesia e fesoasoani ia i ma’ua.”

I le popofou o le 1990 sa masii atu ai le au Robledos ma le la fanau e toafa mai Mendoza, i matusisifo o Atenitina, i Ushuaia. Ina ua faailoa atu le Ekalesia ia i laua i le lua tausaga mulimuli ane, sa vave ona la manatu o loo i ai se mea e ese ai e uiga i le agaga ma aoaoga a faifeautalai faamisiona.

Sa itiiti lava se mea na iloa e Amanda e uiga i le Au Paia o Aso e Gata Ai. “Ma o le mea sa ou faalogo i ai e le o se mea lelei,” sa ia fai mai ai. Ae sa tatagi mai pea ia te ia, Ricardo, ma le la fanau ia mea sa latou aoaoina.

“Sa ou lagonaina le Agaga a o aoao matou e faifeautalai,” sa fai mai ai lo la afafine o Bárbara, le sa 11 tausaga i le taimi lea. “Ma sa ou fiafia i ai ina ua la aoao mai i matou e mafai ona matou tatalo o se aiga.”

O le faalogologo i lesona a faifeautalai, faitauina o le Tusi a Mamona, ma le auai i le lotu, sa fai mai ai Ricardo, “na matou maua uma ai ni tali sa matou sailia—o tali e uiga i le papatisoga, muai olaga, le paia o le Keriso, le tino ola pea o le tagata, sauniga o le talalelei, faaipoipoga, ma le natura e faavavau o le aiga.”

Mo le au Robledos, o le iloaina e mafai ona toe faatasia e faavavau lo latou aiga o le aoaoga faavae silisili lea o le talalelei toefuataiina.

“Na oo mai lo’u liua i lena lava taimi,” sa fai mai ai Ricardo, le sa papatisoina e le i atoa le tolu vaiaso o le lesona muamua ma o le taimi nei ua avea o ia ma fesoasoani lua i le au peresitene o le itu. “Sa ou mafatia lava ina ua oti lo’u uso i le 49 tausaga, ae sa ou malamalama e mafai ona ou toe mauaina o ia e ala i le faia o ona galuega i le malumalu. O lenei faamautinoaga na ou maua ai le filemu ma le fiafia.”

E le i leva ae papatiso ia Amanda i se taimi mulimuli ane faatasi ma se tasi o o la atalii, “Ou te le i mafuta lava ma lo’u tina talu mai lo’u laitiiti. Sa ou manatu i taimi uma ou te le toe maua o ia, ma sa mafua ai le tele o lo’u tiga. Ae ina ua ta’u mai e faifeautalai ia i matou e mafai ona toe faavavau aiga, sa pa’i moni mai lava i lo’u loto. E matagofie tele le manatu faapea o le a ou toe vaai ia te ia.”

Ina ua maea ona faaipoipoina ia Ricardo ma Amanda mo le faavavau i le Malumalu o Buenos Aires Atenitina, sa faamauina le la fanau ia te i laua. O le faamauina o se aiga, faamaeaina o galuega o sauniga mo le tele o tagata o le aiga ua maliliu, ma le auina atu o le toatolu o le la fanau i misiona talai, na aumai ai ia Ricardo ma Amanda le olioli sili.

“O se tasi o faamanuiaga silisili ua matou maua o ni tagata o le Ekalesia,” sa fai mai ai Amanda, “ua usitai le ma fanau i le Atua.”

O Le Amataga O Mea Uma Lava

Sa talitonu ia Marcelino Tossen i le Atua, faitau le Tusi Paia, ma fiafia e talanoa e uiga i lotu, o lea, ina ua tuitui atu ia faifeautalai i le faitotoa o lona fale mautotogi i se tasi aso mafanafana ia Ianuari 1992, sa ia valaaulia i laua i totonu. O lena faaiuga na suia ai lona olaga.

“Sa galulue ia Elder Zanni ma Elder Halls i lalo o le uunaiga a le Agaga,” sa manatua ai e Marcelino. A o le i maea le lesona muamua, na tau atu e faifeautalai ia te ia o le a papatisoina o ia i le Ekalesia, sa tau atu foi ia te ia le aso tonu o le a papatiso ai.

“E le papatisoina au,” o le tetee mai lea a Marcelino. “E na ona ou fia talanoa ia te oulua.”

Na tuu atu i ai e faifeautalai ia te ia se Tusi a Mamona ma talosagaina o ia e faitau ni fuaiupu ma tatalo i lena po e uiga i a latou savali. Sa ia faia ae na te lei lagonaina se mea.

Peitai, i le taimi o se lesona na sosoo ai, sa fesili atu ia Elder Zanni ia te ia, “Faamata e lelei pe afai tatou te tatalo faatasi ina ia mafai ai ona e ole atu i le Tama Faalelagi pe moni mea o loo ma aoaoina ai oe?”

A o ia tatalo, sa fai mai ai Marcelino, “sa amata ona mu tele lo’u loto i totonu ia te au. E leai se mea faapena sa tupu muamua ia te au. Sa le i mafai ona faamaeaina la’u tatalo, ma sa ou tu a’e i luga.”

Sa fesili atu ia Elder Zanni ia Marcelino pe sa ia lagonaina se mea i le taimi o lana tatalo. Ina ua tau atu e Marcelino e leai, sa faapea mai le faifeautalai, “Sa ou lagonaina le malosi tele o le Agaga. O se mea ese lou le lagonaina o se mea.”

Ina ua ia tautino mai sa ia lagonaina, fai mai Marcelino, “sa faitau mai e faifeautalai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma ta’u mai ia te au, a finagalo le Alii tatou te iloaina le moni o se mea, o le a Ia auina mai Lona filemu pe faia ia mu o tatou loto [tagai i le MF&F 6:23; 9:8]. O lena aso o se aso o le suiga mo au.”

Mai lena taimi, sa galue ai le Agaga faatasi ma ia ma molimau mai e uiga i le upumoni e ala i le tele o aafiaga faaleagaga. “Sa ou toe lagonaina foi le mu lea a o tuua na o au i lo’u falemautotogi,” sa fai mai ai Marcelino. “Pe a ou tatalaina le faamalama, ou te vaaia ia faifeautalai o lata ane i se tulimanu o aoao atu tagata e uiga i le Ekalesia. Sa mafai ona ou lagonaina pe a latalata mai i la’ua, ma sa amata ai ona ou manatu mamafa i mea o loo la aoaoina mai ia te au.”

Sa maua e Marcelino se faafeiloaiga mafanafana ina ua ia amata ona auai i le lotu. Sa vave ona papatisoina o ia i se taimi mulimuli ane i le aso 22 Aperila—le aso tonu lea na ta’u i ai e faifeautalai i le tolu masina na muamua atu. O le asō, ina ua maea ona auauna ai mo le iva tausaga o se peresitene o le itu o Ushuaia, ua avea nei o ia ma fesoasoani lua i le au peresitene o le misiona a Buenos Aires i matu.

“Ina ua matou faitau e faapea o le a ‘auina atu e le [Alii Lana] upu i tuluiga o le lalolagi’ [MF&F 112:4], o Ushuaia lena,” sa fai mai ai ia Peresitene Tossen. “O Ushuaia o le tuluiga o le lalolagi. Ae mo i latou e pei o au na mauaina le talalelei iinei, o le amataga lea o mea uma. O iinei e te maua ai le moli o le ava i le tuluiga o le lalolagi. Ae o iinei na ou maua ai le faatuatua ma le moli o le ava a le Alii.”

E ala i le Tusi a Mamona, na “tali ai [e le Atua] le tatalo sili ona taua sa ou faia,” sa fai mai ai ia Guillermo Leiva (luga, ogatotonu), le sa avea ma se persitene o se paranesi i Ushuaia. Luga i le taumatau: Moli o le Ava i Les Éclaireurs ma atapue o Ushuaia.

Taumatau: Mo Amanda ma Ricardo Robledo (faatasi ma le la fanau teine o Bárbara ma Irene), o le iloaina e mafai ona toe faatasia lo latou aiga e faavavau o le aoaoga faavae silisili lea na fesoasoani ia i latou e taliaina le talalelei toefuataiina.

E mafai ona mauaina ia Ushuaia i le tuluiga o le lalolagi, ae mo i latou e pei o Marcelino Tossen lea sa mauaina le talalelei iinei, “o le amataga lea o mea uma.”

Ata na pue e Michael R. Morris; faafanua © iStockphoto.com