2014
Ti‘amâraa o te taata e aore râ ti‘amâraa morare ?
Atopa 2014


Ti‘amâraa o te taata e aore râ ti‘amâraa morare ?

Na te faa‘ohiparaa i te ti‘amâraa ma te paari e haamatara noa i ta tatou mau ma‘itiraa e e haamaitai hoʻi i to tatou aravihi ia ma‘iti maitai.

Hōho’a
composite of 2 photos of a young man in casual clothes and him in a suit.

Faahoho‘araa na Christine smith; Faahoho‘araa na Bryan Beach

Te haamana‘o noa nei â vau i to’u taiâ a faaineine ai au no te farerei i to’u episekopo no te haereraa i te misioni. Ua uiui noa vau ia’u iho nei e, ua navaʻi anei to’u maitai. Mai te peropheta Iosepha Semita te huru, aita vau i rave « i te mau hara rahi e te ino » (Iosepha Semita—Aamu 1:28), ua taiâ rii râ vau.

Ua taiâ vau no te mea eita e nehenehe ta’u e haamoʻe i to’u hoa Danny (ua tauihia te i‘oa). Tau avaʻe to Danny parauraa i to’na anaanatae rahi ia faaineine no te haere i te misioni. Ua taui râ te reira i te farereiraa oia i te episekopo.

No te mea ua rave Danny i te tahi mau ohipa parau-ti‘a ore e te tahi feia apî tamahine, ua parau mai oia ia’u e, ua faaʻere ona ia’na iho i te taviniraa ei misionare rave tamau. Aita ihora i ti‘a ia’na ia ma‘iti i te hoê misioni.

Ua faatupu Danny i te mau parau a te peresideni Boyd K. Packer, te peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua topa oia i raro a‘e i te faahemaraa a Satane ia « faaohipa hape atu [oia] i [to’na] ti‘amâraa morare ».1

Te ti‘amâraa mau, mai tei haapiihia i roto i te No te Puai o te Feia Apî, e tae mai ïa ia faa‘ohipa ana‘e tatou i to tatou ti‘amâraa no te ma‘iti ia haapa‘o. Te moʻeraa te ti‘amâraa, mai ta Danny i haapii, e tae mai ïa na roto i te ma‘itiraa i te haapa‘o-ore-raa.

« E ti‘amâraa to outou no te ma‘iti i te ohipa o ta outou e rave, aita râ to outou e ti‘amâraa no te ma‘iti i te mau utua. E tae mai te mau utua i muri a‘e i te mau ma‘itiraa atoa ta outou e rave, te mea maitai anei e aore râ te mea ino ».2

Ti‘a mana no tatou iho

No te mea te haapii nei te mau papa‘iraa mo‘a e, « ua horo‘ahia mai te mau mea atoa », « e mea ti‘amâ [tatou] » e ua ti‘a ia tatou ia rave i te mau mea « na roto i to [tatou] iho hinaaro » (2 Nephi 2:27; 10:23; PH&PF 58:27; Helamana 14:30), te faa‘ohipa pinepine nei tatou i te parau « ti‘amâraa ».

Ua ite anei râ outou e, aita teie parau « ti‘amâraa ia maʻiti » i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ? Areʻa, te haapii nei te mau papa‘iraa mo‘a e, « Ia ti‘a i te mau taata atoa ia haapa‘o i te mau haapiiraa e te mau parau tumu… mai te au i te ti‘amâraa ta’u i horo‘a’tu ia’na ra, ia ti‘a i te taata atoa ia faautuʻahia no ta’na iho mau hara » (PH&PF 101:78; reta tei faahuru-ê-hia).

Ua haapii Elder D. Todd Christofferson no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e : « Te itehia nei te taʻo ti‘amâraa [i roto i te mau papa‘iraa mo‘a], o ona anaʻe iho e aore râ na mua i te taʻo ra morare [na roto i te reo peretane] … Ia faa‘ohipa ana‘e tatou i te parau ti‘amâraa morare, te haapapû roa ra tatou i ta tatou tiaauraa ei tuhaa faufaa rahi no teie horo‘a hanahana o te ti‘amâraa. E mau taata morare tatou e mau ti‘a mana no tatou iho nei, na tatou iho e ma‘iti tera râ na tatou atoa te hopoi‘a o ta tatou mau ma‘itiraa ».3

Te parau faahou nei te peresideni Packer e, « Ua haapapûhia te ti‘amâraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ei « ti‘amâraa morare », te auraa ra, e ma‘iti tatou i rotopu i te maitai e te ino ».4 Te auraa no teie horo‘a no ô mai i te Atua, oia hoʻi ïa, « e mea ti‘a ia [tatou] ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i te tîtîraa e te mana o te diabolo » (2 Nephi 2:27).

Te aroraa a Satane i te ti‘amâraa

No te mea hoʻi e tuhaa faufaa rahi te ti‘amâraa morare i roto i te faanahoraa no te faaoraraa, ua imi Satane e haamou i te reira i roto i te ao hou i te tahuti nei. Ua tiʻavarûhia oia no to’na orure hau e te imi nei oia i teie nei ia « haavare e ia haamatapo i te taata, e ia arata‘i ia ratou ei tîtî ia au i to’na ra hinaaro » (Mose 4:3-4).

Te hinaaro nei Satane ia rave tatou i te mau ma‘itiraa o te riro i te taotiʻa i to tatou ti‘amâraa, o te riro i te arata‘i ia tatou i te mau peu ino e te faatîtîraa e o te riro i te vaiiho ia tatou ma te mana ore no te pato‘i i te mau faahemaraa. Teie te nehenehe o te evanelia, na te reira e faaara ia tatou no ni‘a i ta tatou mau ma‘itiraa e te faahopearaa o te reira. Na te faa‘ohiparaa i te ti‘amâraa ma te paari e haamatara noa i ta tatou mau ma‘itiraa e e haamaitai hoʻi i to tatou aravihi ia ma‘iti maitai.

Te hi‘oraa o te Faaora

I te hohoraraahia te faanahoraa no te faaoraraa i roto i te apooraa rahi i te Raʻi ra, ua faa‘ite mai te Faaora ia tatou nahea i te faa‘ohipa-tano-raa i to tatou ti‘amâraa morare. Ua parau o Iesu e, « E te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e a muri noa’tu » (Mose 4:2). No teie hinaaro To’na ia rave i te hinaaro o te Metua, i tera iho taime e i muri mai, i roto i te ô no Getesemane e i ni‘a atoa hoʻi i te satauro (hi‘o Mataio 26:39; Luke 22:42), ua aufau Iesu i te hoo no ta tatou mau ma‘itiraa hape ma te horo‘a mai i te hoê rave‘a no tatou ia faaorehia teie hape na roto i te tatarahaparaa.

Ia pee tatou i te hi‘oraa o te Faaora, eita tatou e parau e, « e rave au mai ta’u i hinaaro », e parau râ tatou, « e rave au mai ta te Metua i hinaaro ».5 Na te faa‘ohiparaa tatou i to tatou ti‘amâraa morare mai teie te huru e faatae mai ia tatou i te ti‘amâraa e te oaoa.

I to’u haereraa e farerei i to’u episekopo no ta’u uiuiraa matamua no ta’u misioni, ua mauruuru roa vau i te mea e, ua rave au i te mau maʻitiraa maitai. Te tahi noa avaʻe i muri iho, te tavini ra vau i te Fatu i Guatemala—ma te haapii i te tahi mau puʻeraa i te faanahoraa no te faaoraraa e te ti‘araa matamua o te ti‘amâraa morare i roto i teie faanahoraa.

Te mau nota

  1. Boyd K. Packer, « Teie mau mea ta’u i ite », Liahona, Me 2013, 8.

  2. No te Puai o te Feia Apî (2011), 2.

  3. D. Todd Christofferson, « Moral Agency », Ensign, Tiunu 2009, 47.

  4. Boyd K. Packer, « Teie mau mea ta’u i ite », 8.

  5. Hi‘o Wolfgang H. Paul, « Te horo‘a o te ti‘amâraa », Liahona, Me 2006, 35.