2017
ʻI he Tafaʻaki ʻo e ʻEikí: Ngaahi Lēsoni mei he ʻApitanga ʻo Saioné
July 2017


ʻI he Tafaʻaki ʻo e ʻEikí: Ngaahi Lēsoni mei he ʻApitanga ʻo Saioné

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻa e Uike ʻo e Akó, ko e “Whoʻs on the Lordʻs Side? Now Is the Time to Show,” (Ko hai ʻi he Tafaʻaki ʻo e ʻEikí? Ko e Taimi ʻEni ke Fakahā aí) naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 30 Siulai, 2010.

Ko e fononga ko ia e ‘Apitanga ‘o Saioné naʻe taki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1834 ko ha sīpinga fisifisimuʻa ia ʻo e fili ke ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí. ʻE lava ʻo tokoni hono toe vakaiʻi e hisitōlia ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ke tau ako ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mo tuʻuloa mei he taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku kaunga ki heʻetau moʻuí mo e ngaahi tūkunga ʻo e kuonga ní.

Ko e Hā ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné?

ʻI he 1831 naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ʻo fakamafaiʻi mai ke hoko ʻa Tauʻatāina, ʻi he Vahefonua Siakisoni ʻi Mīsulí, ko e feituʻu ia ʻe tuʻu ai ʻa Saioné, ko e tefitoʻi fakatahaʻanga ia ʻa e Kāingalotú pea mo e tuʻuʻanga ki he Selusalema Foʻou naʻe hā ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi (vakai, T&F 57:1–3; vakai foki, Fakahā 21:1–2; ʻEta 13:4–6). ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1833, naʻe feʻunga e tokolahi ʻo e kau Māmongá mo e vahe tolu ʻe taha ʻo e tokolahi ʻo e kakai ʻi he Vahefonua Siakisoní. Naʻe hoko e fakautuutu e tokolahí, ivi tākiekina fakapolitikalé, mo e makehe ʻa e ngaahi tui fakalotu mo fakapolitikale ʻo e kakai hiki foʻoú ni ke loto-hohaʻa ai e niʻihi kehe ʻi he feituʻu ko iá, ʻa ia naʻa nau iku tuʻutuʻuni ai ke mavahe e kāingalotu ʻo e Siasí mei honau ngaahi ʻapi nofoʻangá. ʻI he taimi naʻe ʻikai fakahoko ai ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení, naʻe ʻohofi ʻe he kau Mīsulí ʻa e ngaahi nofoʻangá ʻi Nōvema 1833 pea fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe.

ʻĪmisi
exiled Saints

Fakalaka Atu Ai Pē Ki Muʻa, fai ʻe Glen Hopkinson

Naʻe fekauʻi e fokotuʻu ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi ha fakahā ʻi Fēpueli 1834 (vakai, T&F 103). Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e kautau ko ʻeni ʻa e ʻEikí ke maluʻi e kau Māmonga ʻi he Vahefonua Siakisoní mei he ngaahi fakamamahí—hili hono fakahoko ʻe he kautau Mīsulí honau fatongia ke fakafeʻao malu e kakaí ki honau ngaahi ʻapí mo e kelekelé. Naʻe fakataumuʻa foki ʻa e ʻapitangá ke ʻomi ha paʻanga, ngaahi nāunau, mo e tokoni ki he Kāingalotu masivesivá. Lolotonga ʻa Mē mo Sune ʻo e 1834, naʻe fononga leva ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kulupu ngāue tokoni ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí naʻe toko 200 tupu ʻi ha meimei maile ʻe 900 (1,450 km) mei Ketilani, ʻOhaiō ki he Vahefonua Keleí ʻi Mīsuli. Naʻe fakatahatahaʻi foki ʻe Hailame Sāmita mo Laimani Uaiti ha kulupu ngāue tokoni naʻe tokosiʻi angé mei he Fonua Misikení pea naʻa nau fetaulaki hake mo e kulupu ʻa e Palōfitá ki Mīsuli. Naʻe kau ʻi he kau ngāue ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, Uilifooti Utalafi, Paʻale P. Palati, ʻOasoni Haiti, mo e niʻihi tokolahi kehe ʻoku ʻiloa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻOku ʻikai ko ʻeku taumuʻá ke fakamatala fakaikiiki ʻa e fononga faingataʻa ko ʻení pe ke toe fakalau kotoa e ngaahi meʻa fakalaumālie mahuʻinga ne hokó. Tuku ke u fakamatalaʻi fakanounou pē ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa lalahi naʻe hoko ʻi he fononga ko ia ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné:

  • Naʻe ʻikai ʻomi ʻe Kōvana Taniela Tanikilini ʻo Mīsulí ʻa e tokoni fakakautau naʻá ne palōmesi ʻe fie maʻu ki hono toe fakafoki e kau Māmongá ki honau ngaahi kelekelé.

  • Ne fakafiemālie ʻa e fealeaʻaki ko ia naʻe fakahoko ʻi he vā ʻo e kau taki ʻo e Siasí, kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻo Mīsulí mo e kau tangataʻi fonua ʻo e Vahefonua Siakisoní ke taʻofi e fetauʻakí mo fakaleleiʻi e ngaahi fakafekiki ʻi he kelekelé.

  • Naʻe iku pē ʻo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke veteki ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné mo fakahā ange e ʻuhinga naʻe ʻikai ke aʻusia ai ʻe he kautau ʻa e ʻEikí ʻa e taumuʻa naʻe fakaʻamu ki aí (vakai, T&F 105:6–13, 19).

  • Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau fakatupulaki ʻa e loto-leleí ʻi he feituʻu ko iá ko e teuteu ki he taimi ʻe toe fokotuʻu fakalao ai ʻa Saioné kae ʻikai ko ha ʻuhinga fakakautau (vakai, T&F 105:23–26, 38–41).

ʻI he konga kimui ʻo Sune 1834, naʻe vahevahe ʻa e kautau ʻo Saioné ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea ʻi he konga kimuʻa ʻo Siulai 1834 naʻe tufaki ai e pepa fakaʻatā ʻo e kau ngāue fakakautaú. Naʻe foki atu leva e tokolahi ʻo e kau ngāue tokoní ki ʻOhaiō.

Ko e Hā ha Lēsoni Te Tau Lava ʻo Ako mei he ʻApitanga ʻo Saioné?

ʻĪmisi
etching of zions camp

Koeʻuhí ko e ʻikai lava ke toe fakafoki ʻa e Kāingalotú ki honau ngaahi kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní, naʻe lau ʻe he niʻihi naʻe ʻikai ke ola lelei pea ko ha feinga taʻeʻaonga e ʻApitanga ʻo Saioné. Naʻe fetaulaki ha tangata ʻi Ketilani—ko e tangata naʻe siʻi ʻene tuí ke fie kau ʻi he ʻapitangá—mo Pilikihami ʻIongi ʻi heʻene foki mei Mīsulí peá ne fehuʻi ange, “‘Ko e hā leva hoʻo meʻa naʻe maʻu ʻi he fononga taʻeʻaonga ko ʻeni ki Mīsuli mo Siosefa Sāmitá?’ Naʻe tuaiekemo hono tali ange ʻe Pilikihami ʻIongi, ‘Ko e meʻa kotoa pē naʻa mau ō aí.’ ‘He ʻikai ke u fakafetongi e aʻusia naʻá ku maʻu ʻi he fononga ko iá ʻaki e koloa kotoa pē ʻo e Vahefonua Keaungá,’” ko e vahefonua ia naʻe tuʻu ai ʻa Ketilani ʻi he taimi ko iá.1

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau fakamātoato ki he tali ʻa Pilikihami ʻIongí: “Ko e meʻa kotoa pē naʻa mau ō aí.” Ko e hā e ngaahi meʻa tefito te tau lava ʻo ako mei ha ngāue naʻe ʻikai fakahoko e ngaahi taumuʻa ne fokotuʻu ki aí ka naʻá ne kei ʻomi pē ha ngaahi tāpuaki tuʻuloa ki he fuofua Kāingalotu ko iá kae pehē foki kiate kitautolu?

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha lēsoni ʻe ua ʻoku maʻu mei he tali ʻa Misa Pilikihami ki he fehuʻi fakaʻaluma ko iá: (1) ko e lēsoni ʻo e ʻahiʻahiʻí, siviʻí, mo e mateuteú, mo e (2) ko e lēsoni ʻo e mamatá, akó, mo e muimui ki he Kau Taki Māʻolungá. ʻOku ou fakamamafaʻi ʻoku mahuʻinga tatau pe ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ke tau ako mo fakaʻaongaʻi he kuongá ni ʻo hangē ko ia ʻi he taʻu ʻe 180 kuohilí ki he kau ngāue tokoni ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné.

Ko e Lēsoni ʻo e ʻAhiʻahiʻí, Siviʻí, mo e Mateuteú

Naʻe ʻahiʻahiʻi mo siviʻi e Kāingalotu mateaki naʻa nau laka ʻi he kautau ʻa e ʻEikí. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Kuó u fanongo ki heʻenau ngaahi lotú, pea te u tali ʻa ʻenau feilaulaú; pea ʻoku ʻaonga kiate au ke ʻomi ʻa kinautolu ʻo aʻu mai ki heni ke siviʻi ʻa ʻenau tuí” (T&F 105:19).

Ko hono moʻoní, naʻe hoko ʻa e ngaahi faingataʻa fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ko hano siviʻi ia e uité mei he teá (vakai, Mātiu 13:25, 29–30; T&F 101:65), ko ha fakamāvahevaheʻi ia ʻo e sipí mei he kosí (vakai, Mātiu 25:32–33), ko ha fakafaikehekeheʻi ia ʻo e mālohí mei he vaivai fakalaumālié. Ko ia ko e tangata mo e fefine kotoa pē naʻe kau ki he kautau ʻa e ʻEikí naʻa nau fehangahangai mo tali ʻa e fehuʻi fakafihi ko ia ko e “[Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí?]”2

ʻI he fakamāʻopoʻopo ʻe Uilifooti Utalafi ʻene ngaahi ngāue fakapisinisí mo teuteu ke kau ki he ʻApitanga ʻo Saioné, naʻe fakatokanga ange ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke ʻoua naʻá ne kau ki ha fononga fakatuʻutāmaki pehē. Naʻa nau faleʻi ange, “ʻOua naʻá ke ʻalu, he ʻo ka ke ka ʻalu ʻe mole ai hoʻo moʻuí.” Naʻá ne tali ange, “Kapau ʻoku ou ʻilo ʻoku totonu ke fanaʻi au ʻi heʻeku fuofua tūʻuta pē ki he siteiti ʻo Mīsulí te u ʻalu.”3 Naʻe ʻiloʻi ʻe Uilifooti Utalafi naʻe ʻikai fie maʻu ke ne manavahē ki he ngaahi nunuʻa koví kapau naʻá ne faivelenga mo talangofua. Naʻe mahino pē ʻene ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí.

Ko hono moʻoní, “[ko e taimi ke fakahā]”4 ʻe he kau tangata mo e kau fafine faivelenga ko iá ko e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1834. Ka ko e fili ko ia ke laka mo e Palōfita ko Siosefá ki Mīsulí naʻe ʻikai ko ha tali tuʻo taha, fakakātoa, pe ʻi he taimi pē ko iá ki he fehuʻi “[Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí?]” Naʻe tā tuʻo lahi pea toutou hoko e taimi ke fakahaaʻi ai ʻe he Kāingalotu ko iá, ʻo fakafou ia ʻi he ongosia fakaʻatamaí mo fakatuʻasinó, lavelavea honau vaʻé, ʻikai ha meʻakai feʻunga mo ha vai maʻa, tōtuʻa e fakatuʻatamakí, fakafetaú mo e angatuʻu ʻi he ʻapitangá, pea mo e ngaahi fakamanamana mei he ngaahi fili fulikivanú.

Naʻe hoko mai e taimi ke fakahaaʻi aí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi aʻusia mo e faingataʻaʻia ʻo e houa, ʻaho, mo e uike kotoa pē. Naʻe ʻomi ʻe hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fili iiki mo e ngāue naʻe fai ʻe he Kāingalotu mateaki ko ʻení ʻa e tali aofangatuku ki he fehuʻi, “[Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí?]”

Naʻe hoko fēfē ʻa e ʻahiʻahi mo e sivi naʻe fakahoko ki he niʻihi naʻe kau ki he ʻApitanga ʻo Saioné ko ha teuteuʻangá? Ko e mālié, ko e toko valu ʻo e kau taki ne ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, kae pehē ki he kotoa ʻo e Kau Fitungofulu naʻe ui ʻi he taimi tatau, naʻa nau hoko ko e kau sōtia mālōlō ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné. ʻI ha fakataha naʻe fai hili hono ui ʻo e Kau Fitungofulú, naʻe fakahā ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“ʻE kāinga, ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mamahi kiate au, koeʻuhí naʻe ʻikai ke mou tau ʻi Mīsuli; kae tuku muʻa ke u tala atu, naʻe ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke mou tau. Naʻe ʻikai lava ke Ne fokotuʻu ʻa hono puleʻangá ʻaki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke fakaava e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, pea mo ha kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he malumalu ʻo ʻenau fakahinohinó ke muimui ʻi honau ʻaluʻangá, tuku kehe kapau naʻá ne ʻomi kinautolu mei ha kau tangata kuo nau foaki ʻenau moʻuí, pea nau fai ha feilaulau māʻongoʻonga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé.

“ʻI he taimi ní, kuo maʻu ʻe he ʻEikí ʻene Toko Hongofulu Mā Uá mo ʻene Kau Fitungofulú, pea ʻe ui mo ha ngaahi kōlomu kehe ʻo e Kau Fitungofulú.”5

Naʻe hoko moʻoni ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ko ha fakaleleiʻanga ki he kau ngāue tokoní fakalūkufua kae tautautefito ki he niʻihi tokolahi ʻo e kau taki ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ki he kahaʻú.

Naʻe teuteuʻi foki ʻe he ngaahi aʻusia ne maʻu ʻe he kau ngāue tokoni ʻi he kautau ʻa e ʻEikí, ki ha kāingalotu tokolahi ange ʻo e Siasí ʻe hiki fonua mai ʻi he kahaʻú. Naʻe hoko ha toko 20 tupu ʻo kinautolu ne kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ko ha kau kapiteni mo e kau lafitani ki ha hiki fononga tokolahi (exodus) ʻe ua—ko e ʻuluakí naʻe hoko ia ʻi ha taʻu ʻe fā mei ai ʻa ia ko e fehikitaki ʻa ha kakai ʻe toko 8,000 ki he 10,000 mei Mīsuli ki ʻIlinoisi6; pea ko hono uá, ko ha taʻu ʻe 12 mei ai, ko e hiki fononga fakahihifo ʻa ha Kāingalotu ʻe toko 15,000 nai mei ʻIlinoisi ki Sōleiki mo e ngaahi teleʻa kehe ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻe mahuʻinga fau ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ki he Siasí ʻi heʻene hoko ko ha ako teuteuʻangá. Naʻe hoko ʻa e taʻu 1834 ko e taimi ia ke fakahā—pea ke teuteu ai ki he 1838 mo e 1846.

ʻE ʻahiʻahiʻi, siviʻi pea teuteuʻi fakafoʻituitui mo fakafāmili foki kitautolu ʻo hangē pē ko e kāingalotu ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné. ʻOku mahutafea ʻa e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e Kau Taki Māʻolungá ʻi he ngaahi talaʻofa ko ia ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; fakahoko, tauhi mo manatua e ngaahi fuakava toputapú; mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá te ne fakamālohia kitautolu ke tau mateuteu, ke fehangahangai, ikunaʻi, pea ako mei he ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié.

Kuo fakahā mahino mai ʻe he kau taki ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi fakalūkufua pe tukufakaholo ʻe lava ke tau fehangahangai mo ia ʻi hotau kuongá mo e toʻu tangatá. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1977, naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ha fakatokanga fakaepalōfita ʻi ha fakataha ʻa e kau fakafofonga fakavahefonuá. Te u lau hangatonu atu leva mei he pōpoaki ʻa Palesiteni Penisoní mo fakaafeʻi ke tukutaha homou tokangá ki heʻene akonakí:

“ʻOku ʻi he toʻu tangata kotoa pē hono ngaahi ʻahiʻahi mo e faingamālie ke tuʻu pea taukaveʻi pē ia. Te ke fie ʻilo nai ki he taha ʻo homau ngaahi sivi faingataʻa tahá? Fanongo ki he ngaahi lea fakatokanga ʻa Pilikihami ʻIongí, ‘Ko e meʻa ʻoku ou manavahē lahi taha ai fekauʻaki mo e kakaí ni he te nau tuʻumālie ʻi he fonuá ni, ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí, te nau fakapikopiko pea te nau hoko ai ʻo vaivai ʻi he Siasí pea ʻalu ki heli. ʻE kātekina ʻe he kakaí ni ʻa e fakatangá, kaihaʻá, masivá, mo e ngaahi fakataha kotoa pē pea nau kei tuʻu maʻu pē. Ka ko e meʻa ʻoku ou manavahē lahi taha ki aí ko e ʻikai ke nau lava ʻo matuʻuaki e koloaʻiá.

ʻOku hoko atu ʻa Palesiteni Penisoni ʻo pehē: “ʻOku hangē leva ko ʻetau siví ʻoku faingataʻa tahá, he ʻoku olopoto mo toe kākā ange ʻa e filí. ʻOku siʻisiʻi ange ʻene hā ngali fakatuʻutāmakí pea faingataʻa ange ke ʻiloʻi. Neongo ʻoku fakafofongaʻi ʻe he siviʻi kotoa pē ʻo e māʻoniʻoní ha faingataʻa, ka ʻoku ʻikai hangē ʻeni ia ko ha siví, ʻoku ʻikai ha faingataʻa pea ʻe lava pē ke hoko ia ko e sivi ʻokú ne takihalaʻi lahi tahá.

“ʻOku mou ʻilo e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he melinó mo e tuʻumālié ki ha kakaí—Te ne lava ʻo ʻai ke nau taʻetokanga. Naʻe fakatokanga mai e Tohi ʻa Molomoná ki he founga ʻe tataki fakalelei ai kitautolu ʻe Sētane ki heli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku ʻi ai ha kakai mālohi fakalaumālie ʻa e ʻEikí ʻi māmani ʻa ia naʻá Ne tuku fakatatali ʻi ha taʻu ʻe ono afe tupu nai ke tokoni ki hono tataki e Puleʻangá ke ikuná, pea ʻoku feinga ʻa e tēvoló ke nau taʻetokanga. ʻOku ʻiloʻi ʻe he filí he ʻikai ola lelei ʻene feinga ke nau fakahoko ha ngaahi angahala mamafa mo fulikivanú. Ko ia ʻokú ne ʻai ke nau mohe maʻu, ʻo hangē ko Kūlivá, lolotonga ʻene fusi hifo kinautolu ʻaki e ngaahi angahala iiki ʻo e ʻikai fai e meʻa ʻoku totonú. Pea ko e hā hono ʻaonga ha taha lahi ʻoku tuletule, ʻikai kau ki ha tafaʻaki, pea ʻikai vēkeveke ke hoko ko ha takimuʻa?

ʻĪmisi
women sitting in front of computer

“Kuo fuʻu tokolahi fau hotau kakai mālohi fakalaumālie ʻoku totonu ke nau mālohi ange ʻi hono fakatupulaki honau ngaahi ʻapí, puleʻangá mo e fonuá. ʻOku tokolahi ʻa e niʻihi ʻoku nau pehē ko ha kakai lelei kinautolu, ka ʻoku fie maʻu ke ʻi ai ha meʻa te nau lelei ai—kau pēteliake mālohi, kau faifekau, kau ngāue hisitōlia fakafāmili mo e kau ngāue temipale loto-toʻa, kau māteakiʻi fonua mo ha kau mēmipa līʻoa ʻo e kolomú. Ko hono fakanounoú, kuo pau ke tau longomoʻui mo ʻāʻā mei ha mohe fakalaumālie.”7

Fakakaukau ʻe lava pē ke hoko ʻa e faingamālié, tuʻumālié, mo e fiemālie ko iá ko e ngaahi ʻahiʻahi ia hotau kuongá ʻo mālohi tatau tofu pē pe lahi ange ʻi he fakatanga mo e ngaahi faingataʻa fakatuʻasino ne kātekina ʻe he Kāingalotu naʻa nau loto-fiemālie ke laka ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné. Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ʻi heʻene fakamatala fakanounou mālie ki he siakale ʻo e loto-hikisiá, ʻi he Hilamani 12:

“Pea ko ia ʻoku tau lava ʻo vakai ki he kākā, mo e taʻe-angatonu ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá; ʻio, ʻoku tau vakai ai ki he ʻEikí ʻi heʻene fuʻu angalelei taʻe-fakangatangatá ʻokú ne tāpuakiʻi mo ngaohi ke tuʻumālie ʻa kinautolu ʻoku nau falala kiate iá.

“ʻIo, pea ʻoku tau lava ʻo ʻilo ʻi he taimi pē ko ia ʻokú ne ngaohi ke tuʻumālie ʻa hono kakaí, ʻio, ʻi hono fakatupulaki ʻa e fua ʻo ʻenau ngoué, mo ʻenau ngaahi takanga monumanu īkí mo ʻenau ngaahi takanga monumanu lalahí, mo e koulá, mo e silivá, mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehekehe kotoa pē ʻo e faʻahinga kotoa pē mo e ngāue tufunga lelei kotoa pē; ʻo ne fakahaofi ʻenau moʻuí, ʻo ne fakahaofi ʻa kinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi filí; ʻo ne fakamolū ʻa e loto ʻo honau ngaahi filí koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau tala tau kiate kinautolu; ʻio, ko hono fakakātoá, ʻo ne fai ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ko e tuʻumālie mo e fiefia ʻa hono kakaí; ʻio, ko e taimi ia ʻoku nau fakafefeka ai honau lotó, ʻo nau fakangaloʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá, pea nau molomoloki hifo ʻi honau lalo vaʻé ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní—ʻio, pea ʻoku peheé koeʻuhi ko e fiemālie ʻenau moʻuí, mo ʻenau fuʻu tuʻumālie lahi ʻaupitó” (Hilamani 12:1–2).

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakatokangaʻi makehe e kupuʻi lea fakaʻosi ʻo e veesi fakaʻosí: “pea ʻoku peheé koeʻuhi ko e fiemālie ʻenau moʻuí, mo ʻenau fuʻu tuʻumālie lahi ʻaupitó.”

Naʻe akonaki tatau ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) fekauʻaki mo e ngaahi sivi kotoa ʻo e fiemālié ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi hotau kuongá ʻo pehē: “ʻOku siviʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu, ʻoku tau foua ha niʻihi ʻo e ngaahi sivi faingataʻa taha ʻo e ʻaho ní pea mahalo ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e mamafa ʻo e ngaahi sivi ʻoku tau fouá. ʻI he ngaahi ʻaho koeé naʻe ʻi ai ʻa e fakapoó, fakatangá, mo e puke fakamālohí. Naʻe kapusi kinautolu ki he toafá, naʻa nau fiekaia mo telefua pea naʻa nau mokosia. Naʻa nau omi ki he fonua ʻofeina ko ʻení. Ko e kau ʻea-hoko kitautolu ʻo e meʻa ne nau foaki maí. Ka ʻoku tau fakaʻaongaʻi ia ki he hā? ʻOku tau moʻumoʻua he kuongá ni ʻi he moʻui fakatuʻumālié, ko ha meʻa kuo teʻeki ʻaupito ke tau mātā ai kimuʻa ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Mahalo ʻoku ngali ko e sivi faingataʻa taha ʻeni ʻi ha toe sivi ange kimuʻa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ni.”8

ʻOku fakamātoato mo molumalu ʻa e ngaahi akonaki ko ʻeni mei he kau palōfita ʻo onopooni mo onoʻahó, fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e ʻaho ní. Ka ʻoku ʻikai totonu ke fakatupu loto-foʻi ia pea ʻoku ʻikai totonu ke tau ilifia. He ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó, ʻoku taki ʻe he ngaahi fakatokanga fakalaumālié ke nau longomoʻui lahi ange. ʻOku tau moʻui ʻi ha “ʻaho … ʻo e fakatokangá” (T&F 63:58). Pea koeʻuhí kuo fai mai ha fakatokanga kiate kitautolu, ʻoku fie maʻu ke tau “leʻo … ʻi he faʻa fakakukafi” ʻo hangē ko ia naʻe naʻinaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá (ʻEfesō 6:18). ʻI heʻetau tokanga mo teuteú, ko e moʻoni he ʻikai ha ʻuhinga ke tau manavahē ai (vakai, T&F 38:30).

Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí? Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ha fakakaukau mo ha loto ʻoku tali pea ʻe paongofua ki he ngaahi fakatokanga fakalaumālié ni. Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻoku tau tokanga mo teuteu ke matatali ʻa e ngaahi ʻahiʻahi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo e tuʻumālié mo e hīkisiá, faingamālié mo e fiemālié, loto-fefeká mo hono fakangaloki e ʻEiki ko hotau ʻOtuá. Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai te tau faivelenga ʻi he taimi kotoa pē ʻi ha meʻa pē ʻe fakafalala mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá—pea te tau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi Hono ʻaó (vakai, ʻAlamā 53:20–21).

Ko e Lēsoni ʻo e Mamata, Ako, mo e Muimui ki he Kau Taki Māʻolungá

Naʻe tāpuekina ʻa e Kāingalotu moʻui māteaki ʻi he kautau ʻa e ʻEikí ke nau mamata, ako, mo muimui ki he Kau Taki Māʻolungá. Pea ʻe ʻaonga foki kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e sipinga mo e faivelenga ʻa e kāingalotu mateaki ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné.

Naʻe fononga ʻa Uilifooti Utalafi ki Ketilani, ʻOhaiō ʻi ʻEpeleli 1834 ke kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné, ko haʻane tali ki he faleʻi meia Paʻale P. Palatí. ʻOku hoko ʻa e fakamatala ʻa Misa Utalafi ki heʻene fuofua fetaulaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha fakahinohino ia kiate kitautolu kotoa:

“Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ke u feʻiloaki ai mo ʻinitaviu mo ʻetau Palōfita ʻofeina ko Siosefa Sāmitá, ko e tangata kuo fili ʻe he ʻOtuá ke ʻomi ʻEne ngaahi fakahaá ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení. Ko ʻeku fuofua feʻiloaki mo iá naʻe ʻikai ke mei fakafiemālie ia ki he fakakaukau ʻoku angamaheni ki ai ʻa e māmaní fekauʻaki mo e fakafōtunga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha palōfita. Mahalo naʻa fakaʻohovale ia ki ha tui ʻa ha niʻihi. Ne u feʻiloaki mo ia mo hono tokoua ko Hailamé ʻokú na taki taha ha meʻafana ʻo fai ʻena ako fana ki ha tāketi. Ko e taimi naʻe tuku ai ʻena faná, naʻe fakafeʻiloaki au kia Misa Siosefa, pea naʻá ma lulululu loto-fiefia. Naʻá ne fakaafeʻi au ke u nofo ʻi hono ʻapi nofoʻangá lolotonga ʻeku tali ʻi Ketilaní. Naʻá ku tali loto-māfana ʻa e fakaafe ko ʻení pea naʻe fakamāmaʻi mo mohu tāpuekina au lolotonga ʻeku nofo mo iá.”9

ʻOku ou pehē naʻe fakaofo ʻa e mohu tāpuekina ʻa Misa Utalafí, ʻi heʻene nofo fakataimi ʻi he ʻapi nofoʻanga ʻo e Palōfitá peá ne maʻu ha faingamālie taʻe-hano-tatau ke mamata tonu ai ʻi heʻene moʻui fakaʻahó, ʻo ne maʻu ʻa e mata ke mamata ʻo fakalaka atu ʻi he “fakakaukau ʻoku angamaheni ki ai ʻa e māmaní fekauʻaki mo e fakafōtunga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha palōfitá.” Ko e faʻahinga fakakaukau hala pehē ʻokú ne takihalaʻi ai e vakai ʻa e niʻihi tokolahi ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻo tatau pē ʻi loto mo tuʻa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí.

Ko e ola hono ui au ʻi he 2004 ke u ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻeku maʻu ha fakakaukau makehe ki he ʻuhinga ko ia ke mamata, ako, mo muimui ki he Kau Taki Māʻolungá. Kuó u mamata fakaʻaho he taimí ni ki he ʻulungaanga fakafoʻituituí, ʻa e kehekehe ʻo e meʻa ʻoku nau manako aí, mo e ʻulungaanga fakaʻeiʻeiki ʻo e kau taki ʻo e Siasí ni. ʻOku lau foki ʻe ha niʻihi ia ʻoku hoko e ngaahi fakangatangata mo e tōnounou fakaetangata ʻa e Kau Taki Māʻolungá ko ha meʻa ʻoku fakapuputuʻu kiate kinautolu pea hōloa ai ʻenau tuí. Kiate au, ʻoku hoko e ngaahi vaivai ko iá ke ne fakamālohia ai ʻeku tuí. ʻOku fakahā mai ʻe he sīpinga puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻa e ʻikai ha uesia ia ʻe hoko ʻi he vaivai fakaesino ʻa e tangatá. ʻOku fakaofo moʻoni kiate au ke u mamata tonu ki he fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, neongo e ngaahi fehalaaki mo e tōnounou ʻa Hono kau taki kuo filí. Kuo teʻeki ke pehē ʻe he kau tangatá ni ʻoku nau haohaoa pea ʻoku ʻikai ke nau haohaoa; ka neongo ia, naʻe ui kinautolu ʻe he ʻOtuá.

Naʻe hoko ʻa Uilifooti Utalafi ko ha taulaʻeiki ʻi heʻene lue ki Mīsuli mo e kautau ʻa e ʻEikí, naʻá ne toki fakahā kimui ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ne mau aʻusia ha meʻa ne ʻikai ke mau mei maʻu ia ʻi ha toe founga kehe. Ne mau maʻu ha faingamāle … ke fononga ʻi ha maile ʻe tahaafe mo e [Palōfitá], pea mātā tonu e ngaahi ngāue e Laumālie ʻo e ʻOtuá naʻá ne maʻú, mo e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisi kiate iá pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fakahā ko iá. … Ka ne taʻeʻoua ʻeku ʻalu mo e ʻApitanga ʻo Saioné he ʻikai ke u mei ʻi heni he ʻahó ni.”10

ʻI he Sāpate fakaʻosi ʻo ʻEpeleli 1834, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa Sāmita ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ke nau lea ki he kau ngāue tokoni ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ʻi ha faleako ne nau fakataha ai. Hili hono fakaʻosi ʻe he kau takí ʻenau pōpōakí, naʻe tuʻu hake ʻa e Palōfitá ʻo ne fakahā kuo fakamaamaʻi ia ʻi he fakahinohinó. Naʻá ne kikite leva ʻo pehē:

“ʻOku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke lahi hake hoʻomou ʻilo ki he ngaahi ikuʻanga ʻo e Siasí ni pea mo e puleʻangá ni ʻi ha kiʻi pēpē ʻoku ʻi he funga ʻo ʻene faʻeé. ʻOku ʻikai mahino ia kiate kimoutolu. … Ko ha kihiʻi toko siʻi pē ʻo kimoutolu kau Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku mou mamata ki ai he pōní, ka ʻe fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Noate mo ʻAmelika Saute—te ne fakafonu ʻa māmani.”11

Naʻe fakafanongo ʻa e kau tangata hangē ko Pilikihami ʻIongí, Hiipa C. Kimipolo, ʻOasoni Pālati mo Ulifooti Utalafi pea nau ako lahi mei he Palōfitá ʻi he pō ko iá—pea hili ha ngaahi taʻu mei ai naʻa nau tokoni ki hono fakahoko ʻene fakahā fakapalōfitá. He toki faingamālie māʻongoʻonga moʻoni ia naʻe maʻu ʻe he kau tangatá ni ke nau mamata, ako pea mo muimui ʻi he Palōfitá.

ʻĪmisi
President Nelson with young man

ʻOku mahuʻinga ke tau manatua te tau lava pē ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Kau Taki Māʻolungá mo e ngaahi sīpnga ʻo ʻenau moʻuí fakatouʻosi. Koeʻuhí ko e mata meʻa-hā-mai fakaʻeiʻeiki naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kau ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he kahaʻú, kātaki ʻo fakakaukau leva ki he mālohi ʻo ʻene sīpinga fakatāutahá ʻi hono fakahoko e ngaahi ngāue angamaheni mo faingataʻa kae fie maʻú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siaosi A. Sāmita ʻi heʻene tohinoá ʻa e founga naʻe tali ʻaki ʻe he Palōfitá e ngaahi faingataʻa fakaʻaho ʻo e laka ki Mīsulí.

“Naʻe aʻusia kakato ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e ongosia ʻi hono kotoa ʻo e fonongá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokangaʻi mo toe puleʻi ʻa e ʻApitangá, ka naʻá ne lue lalo ʻi he taimi lahi ʻo ne aʻusia ai ʻa e fā, toto, pea mo e mamahi ʻo e vaʻé. … Ka ʻi he lolotonga e fonongá kotoa, naʻe ʻikai te ne puʻaki ha foʻi lea hanu pe lāunga, ka ko hono tokolahi taha ʻo e kau tangata ʻi he ʻApitangá ne nau lāunga kiate ia ʻi he mamahi mo e fā honau vaʻé, lōloa ʻo e fonongá, siʻisiʻi e meʻakaí, kovi ʻa e maá, mā koané mo e patá, namu faikehe ʻa e honé, ʻuanga e pēkaní mo e sīsí, mo e hā fua, naʻa mo hano kālouʻi kinautolu ʻe ha kulī, ne lāunga ai pē kia Siosefa. Kapau naʻe fie maʻu ke nau kiʻi mālōlō mo ha vai inu naʻe ʻikai lelei, naʻe mei tupu ai ha angatuʻu ia, ka ko e ʻApitanga kimautolu ʻo Saioné, pea ko hamau tokolahi naʻe ʻikai toe lotu, taʻe fakakaukau, taʻe tokanga, talangataʻa, fakavalevale, mo anga fakatēvolo, ka naʻe ʻikai ke mau teitei fakatokangaʻi ia ʻe kimautolu. Naʻe pau ke kātekina kimautolu ʻe Siosefa mo akoʻi kimautolu hangē ha fānaú.”12

Naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha faʻifaʻitakiʻanga totonu ia ʻo e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻAlamaá: “He naʻe ʻikai lelei ange ʻa e tokotaha malangá ʻi he tokotaha fanongó, pea ʻikai foki ke lelei ange ʻa e faiakó ʻi he tokotaha ʻoku akó; … ʻo nau ngāue kātoa, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono ivi” (ʻAlamā 1:26).

Talu mei hono uiuiʻi au ko ha Taki Māʻolungá, kuó u feinga ke mamata mo ako ʻi he fehangahangai e niʻihi hoku Ngaahi Tokouá mo e nunuʻa ʻo e toulekeleká pe ko e ngaahi fie maʻu taʻetūkua ʻo e fakangatangata fakaesinó mo e mamahí. He ʻikai ke ke lava pea he ʻikai te ke teitei ʻiloʻi ʻa e faingataʻaʻia fakapulipuli mo fakalongolongo ʻoku fehangahangai mo e kau tangata ko ʻení ʻi heʻenau tokoniʻi e kakaí ʻaki honau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. Ko e ngāue fakataha mo mātā tonu kia Palesiteni Kōtoni B. Hingkelī (1910–2008), Palesiteni Sēmsi E. Fausi (1920–2007), ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008), Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015), ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015), pea mo hoku kaungā-ngāue fakaʻaposetolo kehé, ʻoku nau fakamālohia au ke u fakahā mahino mo pau ko e Kau Taki Māʻolunga ʻoku mau fengāueʻaki fakatahá ko e kau toʻa—ko e kau toʻa fakaʻeiʻeiki mo maʻongoʻonga—ʻi he tuʻunga moʻoni mo ʻofeina tahá! ʻOku tokoni ʻenau kātakí, vilitakí, mo e loto-toʻá ke nau “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20) ʻa ia ʻoku taau ke tau faʻifaʻitaki ki ai.

Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Lī kau ki ha toe sivi fakalūkufua ʻoku fakautuutu ʻene takihalaʻi ʻa e toʻu tangata ko ʻení: “ʻOku lolotonga siviʻi kitautolu ʻi ha toe sivi ʻe taha—ko ha kuonga ʻa ia te tau ui ko e kuonga fakapoto. Ko ha taimi ʻeni ʻoku tokolahi ai ʻa e kakai potó ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau fie fakafanongo ki he kau palōfita fakatōkilalo ʻo e ʻEikí. … Ko ha sivi ngali mamafa ia.”13

Ko e sivi ʻo e fakapotó ko e hoa ia ki he sivi ʻo e tuʻumālié mo e fiemālié. ʻOku mahuʻinga fau ke tau mamata, ako, pea muimui ki he Kau Taki Māʻolungá.

ʻĪmisi
members of the First Presidency

“Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí?” Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi aí ʻaki ʻetau fanongo mo talangofua ki he akonaki ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻui naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke nau puleʻi mo tataki ʻEne ngāué ʻi he mamaní. Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻoku tau tui “ʻe ʻikai mole atu ʻa [e] lea [ʻa e ʻOtuá], ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi [Hono] leʻo pē [ʻoʻoná] pe ʻi he leʻo ʻo [ʻEne] kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38). Ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi aí. Ko e taimí ʻeni!

Ko Hotau ʻApitanga ‘o Saioné

ʻE ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻe fakaafeʻi ai ke tau laka ʻi hotau ʻApitanga ʻo Saioné. ʻE feliliuaki pē ʻa e taimi ʻo e ngaahi fakaafé, pea ʻe kehekehe pē ʻa e ngaahi faingataʻa te tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau fonongá. Ka ko ʻetau tali hokohoko maʻu pē ki he ui pau ko ʻení ʻe iku pē ke ne ʻomi e tali ki he fehuʻí, “Ko hai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí?”

Ko e taimi ke fakahaaʻi aí ʻa e taimí ni, ʻahó ni, ʻapongipongi, pea taʻe ngata. Fakatauange te tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e ʻahiʻahí, siviʻí, mo e mateuteú pea mo e mamata, ako, mo muimui ki he Kau Taki Māʻolungá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Brigham Young, ʻi he B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:370–71.

  2. “Tau Nofo he ʻEikí” Ngaahi Himí, fika 163.

  3. The Discourses of Wilford Woodruff, ed. G. Homer Durham (1946), 306.

  4. “Tau Nofo he ʻEikí” Ngaahi Himí, fika 163.

  5. Joseph Smith, in Joseph Young Sr., History of the Organization of the Seventies (1878), 14; vakai foki History of the Church, 2:182.

  6. Vakai Alexander L. Baugh, “From High Hopes to Despair: The Missouri Period, 1831–39,” Ensign, July 2001, 44.

  7. Ezra Taft Benson, “Our Obligation and Challenge,” Regional Representatives seminar, Sept. 30, 1977, 2–3; unpublished typescript.

  8. Harold B. Lee, “Christmas address to Church employees,” Dec. 13, 1973, 4–5; unpublished transcript.

  9. Wilford Woodruff, in Matthias F. Cowley, Wilford Woodruff: History of His Life and Labors (1909), 39.

  10. Wilford Woodruff, ʻi he The Discourses of Wilford Woodruff, 305.

  11. Siosefa Sāmita ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 28; vakai foki Siosefa Sāmita, lau ʻe Uilifooti Utalafi, ʻi he Conference Report, Apr. 1898, 57.

  12. George A. Smith, “My Journal,” Instructor, May 1946, 217.

  13. Harold B. Lee, “Sweet Are the Uses of Adversity,” Instructor, June 1965, 217.