2017
Ko e Mana Moʻoní
July 2017


Ko e Mana Moʻoní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hāsino e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he fakaakeake ʻa Paolá, ka naʻe pehē foki ki he ului ʻene tamaí ki he ongoongoleleí.

ʻĪmisi
woman on hospital bed receiving a priesthood blessing

Tā fakatātaaʻi ʻe D. Keith Larson

Naʻe pehē ʻe he toketaá, ko e meʻa naʻe hoko kia Paola ʻIanesí ko ha mana fakafaitoʻo ia. Naʻe fakalakalaka fakafokifā e tūkunga ʻa e finemui taʻu hongofulu tupu mei Kito, ʻEkuatoá, naʻe lava ʻene tamaí ʻo foaki ange ha taha hono ongo kofuuá maʻana, naʻe ola lelei e tafá, pea naʻe toe ʻi ai hano faingamālie ke moʻui.

Ka ʻoku pehē ʻe Mako ʻIanesi, ko ʻene tamaí, naʻe fakaofo tatau pē ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá. Naʻá ne ʻilo ki he ongoongoleleí, pea ko e liliu ne hoko ʻi heʻene moʻuí naʻá ne toe maʻu ai ha faingamālie.

Ne uesia e kofuua ʻo Paolá ʻe ha mahaki (nephritis) ne fokoutua ai ʻi heʻene kei taʻu siʻí, ka kuo tokoni hono faitoʻó ke ne moʻui ai. Ka ʻi hono taʻu 15, naʻe toe kovi ange tuʻunga naʻá ne ʻi aí. Naʻe taʻeʻaonga e kofuua ʻe taha, pea ko e kofuua ʻe tahá naʻe vave pē ʻene holó. Neongo hono fakahoko e faitoʻo taialasisí (dialysis), ka naʻe haʻu māmālie pē ke mate ʻa Paola. Naʻe fakangofua ke ne inu ha ipu vai pē ʻe taha he ʻaho, pea naʻe fakataputapui e meʻa te ne malavá koeʻuhí he kuo uesia hono maʻamaʻá, penikuliasí (pancreas), mo e mafú.

Naʻe ʻikai malava ke fakafolau ia ki he ʻIunaiteti Siteití pe ko Kiupa ki hano tafa—naʻe pau ke ne kumi ha taha foaki (donor) ʻi ʻEkuatoa pē. Naʻe fakahā ʻe he ola ʻo e ngaahi siví he ʻikai lava ke hoko ʻene tamaí ko ha taha foaki. Ne mei malava ʻene faʻeé ke hoko ko ha taha foaki, ka naʻe ʻilo ʻe he kau toketaá ne fakatupunga ʻe he taialasisí ha fuʻu māʻolunga ʻe tuʻunga sōtia maluʻi (antibodies) ʻi he sino ʻo Paolá pea ʻe ʻikai tali e tafá ia. Naʻe lotua ʻe Paola ha faʻahinga founga ʻe lava ʻo fakahaofi ai ʻene moʻuí.

ʻI he taimi ko ení, ʻi Sune 1988, naʻe tukituki ai e ongo faifekau ʻo e Siasí ʻi he matapā ʻo e fāmili ʻIanesí. ʻOku manatuʻi ʻe he faʻē ʻa Paolá, ko Kalameni, naʻá ne fakaafeʻi mai kinaua ke ne lumolumaʻi kinaua. ʻI heʻena talaange naʻe ʻi ai haʻana pōpoaki ʻe ala tokoni kiate iá, naʻá ne tali fakaʻita ange, “Te mo tokoni fēfē mai ʻi he mei mate hoku ʻofefiné?” ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtua!”

Neongo naʻe fakafepakiʻi kinaua ʻe Kalameni, ka naʻe kei ʻaʻahi pē ʻa e ongo faifekaú ki he fāmilí. ʻI he kamatá naʻe ongoʻi ʻe Mako naʻá ne fuʻu femoʻuekina ʻi hono tokangaʻi hono ʻofefiné ke ne tokanga ki he ongo faifekaú. Ka naʻe faifai peá ne fakafanongo, ʻi haʻane fieʻilo pē. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá na maʻu e tali ki heʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí.

Naʻe ʻikai tui ʻa Mako ki ha ʻOtua fakatāutaha. ʻI heʻene fakakaukaú, ko e ʻOtuá ko ha maʻuʻanga ivi fakaʻuniveesi ia pe ko ha taha māʻongoʻonga tāumamaʻo ʻoku ʻikai fengāueʻaki mo e tangatá. Ka ko e taimi naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai e moʻui hono ʻofefiné, naʻá ne lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakamoʻui hono ʻofefiné pe ko hono ʻave ia. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Kapau ʻokú Ke moʻui, kātaki ʻo fakahā mai kiate au. Kātaki ʻo fakamoʻui hoku ʻofefiné.”

Hili ʻene lotú, naʻe ongoʻi mālohi ʻe Mako ʻe liliu e tuʻunga moʻui ʻa Paolá. Naʻá ne kole ki he kau toketaá ke toe sivi ia mo hono ʻofefiné. Naʻa nau talaange ʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo e siví, ka naʻa nau fakahoko pē ia.

Naʻa nau ʻiloʻi naʻe feʻunga pē ʻa Mako ke hoko ko ha taha foaki—pea naʻe fakalakalaka feʻunga e tuʻunga ʻo Paolá ke fakahoko e tafá.

ʻI he ʻaho kimuʻa pea fai e tafá, naʻe tali ʻe Mako mo Paola ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ongo faifekaú.

Naʻe ʻamanaki ʻa Mako mo Paola te na fakatou fakaakeake fuoloa ʻi he falemahakí hili hona tafá. Ka naʻe ʻatā pē ʻa Mako ʻi ha ʻaho ʻe nima mei ai, pea ko Paola naʻe pehē ʻe tokoto ʻi ha māhina ʻe uá, naʻá ne ʻatā hili ha ʻaho pē ʻe 13 mei ai. Naʻe tukuakiʻi ʻe Mako ʻena ʻatā vavé ki he tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne tali fakamātoato e pōpoaki ʻa e ongo faifekaú.

Naʻe papitaiso ʻa Mako mo Kalameni ʻIanesi ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema, 1988. Naʻe ʻosi fanongo ʻa Paola ʻi he lēsoni ʻa e ongo faifekaú kimuʻa ʻi hono tafá, pea naʻe papitaiso ia mo hono tehina ko Petulisá ʻi he ʻaho 3 ʻo Nōvemá. ʻI he taimi ko iá naʻe ʻosi maʻu ʻe heʻena tamaí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea naʻá ne lava ʻo papitaiso kinaua.

ʻOku tui ʻa Misa ʻIanesi naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú mo fkaʻatā ia ke ne hoko ko e taha foaki kia Paolá koeʻuhí ke liliu ai hono lotó. ʻOkú ne pehē, “Kapau naʻa nau tafa hoku uaifí kae ʻikai ko au, ʻoku ou tui te u kei hoko atu pē ʻa e tōʻonga moʻui tatau.” Naʻe ʻikai ko ha moʻui ia naʻá ne polepole ai—konaá, ifí, mo e vaʻinga kumi monūʻiá. ʻOkú ne pehē naʻá ne ikunaʻi hono maʻunimā iá koeʻuhí ko e tali naʻá ne maʻu ki heʻene ngaahi lotú. Ka naʻe mātuʻaki faingataʻa ke fakahoko ia; naʻá ne fakahā ko e ʻOtuá pē taha naʻá Ne mei lava ʻo tokoniʻi ia ke liliú.

ʻOku pehē ʻe Misa ʻIanesi ʻokú ne maʻu he taimí ni ha fakamoʻoni mālohi ki he Lea ʻo e Potó mo e fono ʻo e vahehongofulú. Ko e taimi naʻe akoʻi ai ia ʻe he ongo faifekaú, naʻá ne fakalele pisinisi ʻi he ʻaho ʻe fitu he uike ke totongi ʻaki e faitoʻo ʻa Paolá ʻa ia naʻe paʻanga ʻe 1,000 ʻAmelika he māhina. ʻOkú ne pehē “naʻe mātuʻaki faingataʻa ke u tali” ʻa e fono ʻo e vahehongofulú, ka naʻá ne fakakaukau ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni pea ʻahiʻahiʻi e talaʻofa ʻi he Malakai 3:10 ʻaki hono totongi e vahehongofulú. ʻI heʻene tāpuni hono falekoloá ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻokú ne pehē, “ko kinautolu naʻe faʻa fakatau Sāpaté naʻá nau fakatau leva he ʻaho Tokonakí—pea naʻe lahi ange ʻenau fakataú.” ʻOkú ne faingamālie fakapaʻanga ange he ʻahó ni ʻo laka ange ia ʻi he taimi naʻá ne fakalele pisinisi ai ʻi he ʻaho ʻe fitu he uiké.

Ko e taimi ʻoku toe manatu ai ʻa Mako ʻIanesi ki he kuohilí, ʻokú ne ofo ʻi he ngaahi liliu lahi kuo hoko kiate iá. ʻOkú ne ʻiloʻi naʻe hoko ʻene tautapa maʻá e moʻui ʻa hono ʻofefiné ke ʻomi ai hono fāmií ki ha tuʻunga fakalaumālie naʻe ʻikai haʻane teitei misi ʻe malava.