2017
Ko Ha Foʻi Hiva maʻa Manoni
July 2017


Ko Ha Foʻi Hiva maʻa Manoni

Naʻe hoko ha ʻekitivitī naʻe tomuʻa fakataumuʻa ki ha efiafi fonu fiefia ko ha ʻekitivitī ia ke taumalingi ai e ʻofá ki ha finemui fakafoʻituitui.

ʻĪmisi
Manon

Ta fakatātaaʻi ʻe Elizabeth Thayer

Naʻe fiefia ʻa e kau finemuí. Ko hono moʻoní, naʻe fiefia kotoa ʻa e uooti ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo Falaniseé. Naʻe palani ʻe he kau taki ʻo e houalotu Finemuí ha hulohula ʻa e uōtí, ʻa ia naʻe kau ai e maʻu meʻatokoni efiafi mo e fakameʻite ko ha pouaki e uouangatahá. ʻI heʻenau ʻiloʻi ne ʻosi ako ʻe he kau finemuí ha ngaahi hiva mo e faiva ki heʻenau ngaahi ʻekitivitī kehé, naʻe fakaafeʻi ai ʻe he kau takí ʻa e kau finemui ʻi he Pungahoné, Maea Meití, mo e Loumailé ke nau fakahoko ʻa e fakameʻite ʻo e efiafi ko iá.

Ko ia naʻe kamata ako faiva fakamaatoato leva ʻa e kau finemuí—tuku kehe pē ha toko taha. He ʻikai lava ʻa Manoni ʻo kau ʻi he faivá. Naʻe lolotonga fakahoko hono faitoʻo kanisaá ʻa ia kuo laka ʻeni ʻi he taʻu ʻe ua.

Naʻe kei haʻu pē ʻa Manoni C., taʻu 16, ki he ngaahi polokalamá ʻi he lahi taha te ne ala lavá, pea naʻá ne fofonga malimali maʻu pē neongo ʻene faingataʻaʻiá. Ka naʻá ne faʻa tā vaivaia he taimi ʻe niʻihi lolotonga ʻene faitoʻo kimó (chemotherapy) ʻo ʻikai ke ne toe lava fai ha meʻa ka ko e mālōlō pē. Naʻe tā tuʻolahi e faʻa ʻaukai mo e lotu ʻa e kāingalotú maʻana. Naʻe ʻikai ʻamanaki ha taha ia ʻe kau ʻi he ako faivá pe hulohulá.

Ka ʻe lava pē ke ne kau ʻi he maʻu meʻatokoni efiafí. Ko ia ko e hā ʻoku ʻikai poloʻi ai ʻa e efiafi ko iá maʻa Manoní?

Ko ha Efiafi Naʻe Poloʻi

Naʻe fiefia ʻa e tokotaha pē ʻi he fakakaukau ko iá.

ʻOku fakamatala ʻe ʻEma S., 16, “Naʻa mau fie maʻu ke ongoʻi ʻe Manoni ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa e uōtí.” “Kapau naʻe fie maʻu heʻemau uōtí ke mau toe faaitaha ange, ko e hā ha founga ʻe toe lelei ange ka ko ʻemau ngāue fakataha ke fakahā ʻemau ʻofa kia Manoní?”

Naʻe kau kotoa mai ʻa e uōtí ki hono teuteuʻí. Naʻe vahe ki he ngaahi fāmilí ke ʻomi e meʻakai ki he maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe tokoni ʻa e Fineʻofá ke ngaohi e ʻū teunga faiva maʻá e kau finemuí; naʻe tokoni ʻa e kau tāutahá ʻi he tafaʻaki fakatekinikalé (ʻuhila, meʻa lea, mo e heleʻuhila) ki hono tā e ʻū faivá; pea naʻe tokoni e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki hono fokotuʻutuʻu e seá mo e tēpilé.

Naʻe fakahoko kotoa e ngāue ko ʻení ʻe he kāingalotu naʻa nau nofo vāmamaʻo ʻi ha ʻēlia lahi. ʻOku pehē ʻe ʻAiola V., 16, “ʻOku vāofi fakalaumālie ʻa e toʻu tupu ʻi he uōtí, ka ʻoku mau nofo vāmamaʻo. ʻOku ʻikai ke mau fesiofaki ʻi ʻapiako, ka ʻoku mau nofo he ngaahi tapa kehekehe ʻo e koló, ko ia ʻoku mau feinga makehe ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai liʻaki ha taha.”

ʻOku pehē ʻe ʻInga S., 15, “Malō mo e telefoni toʻotoʻó, ʻoku mau fetuʻutaki ai ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku mau feakoʻaki ʻi heʻemau fevahevaheʻaki ʻemau ngaahi aʻusia kehekehé. ʻOku mau ʻiloʻi te mau lava ʻo fefalalaʻaki, pea ʻoku mau feinga ke tā ha sīpinga lelei.” Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau finemuí, ʻanautolu ʻoku manako ke nau feohi maʻu peé, naʻe ʻomi ʻe he ngaahi taimi ako faivá ha ngaahi faingamālie ke nau feohi vāofi ange ai.

ʻOku fakamatala ʻe ʻInga, “Kimuʻa pea kamata ʻemau fakaangaanga faivá, naʻá ku kiʻi ongoʻi mā. Naʻá ku ilifia naʻa faifaí peá u fehalaaki. Ka ko e taimi naʻa mau tauʻolunga fakakulupu aí, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi mā. Ne u ʻiloʻi naʻe taimi ke fakaʻaliʻali ki he uōtí ʻemau ngāue lahi ne faí.”

Naʻe fakatou angavaivai mo angaʻofa ʻa Manoni. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi naʻa nau talamai ai ʻa e maʻu meʻatokoni efiafí mo e fakameʻité pea ko au te u fakaafe fakalāngilangí, ne u fakakaukau te u hohaʻa ki heʻenau hela koeʻuhí ko aú. Ka naʻá ku fiefia ke u kau ki ai!”

Ko Ha Fakaʻaliʻali ʻo e ʻOfá mo e Poupoú

Naʻe aʻu ki he efiafi ke fakahoko ai e polokalamá, pea ko ha taimi lelei moʻoni ia ke fakahā ai e ʻofa mo e poupou kia Manoní. ʻOku pehē ʻe ʻAiola, “Naʻe pau pē ʻa e tōtōatu ia ʻa e meʻakaí.” “Ko Falanisē foki ʻeni!”

Pea ko e faiva—ʻa ia naʻe ui ko e spectacle ʻi he lea faka-Falaniseé—naʻe fakaholomamata ia. Naʻe fiefia ʻa e matangá ʻi he vaʻingá, hivá, mo e tauʻolungá. Naʻe fakahoko leva ʻe he kau finemuí ʻa e fakaʻaliʻali mahuʻinga tahá, ko ha kuaea naʻe fakatahaʻi. Naʻa nau hivaʻi ha foʻi hiva naʻe tāfataha pē kia Manoni, ko ha hiva naʻe faʻu mo fakafasi ʻe ʻEma tokotaha pē. Naʻe fakahā ʻe he fakalea ʻo e taú ʻa e ʻofa mo e poupou naʻe fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ke ongoʻi ʻe Manoní:

Kātaki, ʻoua naʻá ke lotofoʻí,

He ʻoku mau falala kiate koé,

Pea ʻoua naʻa ngalo hoʻo tupuʻangá,

He ʻoku mau falala kiate koé.

ʻI hono hivaʻi ʻe he kau finemuí ʻa e foʻi hivá, naʻe hangē naʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he uōtí ʻa e ongo tatau ʻi honau lotó. Naʻe ongo ʻo hangē naʻe liliu ʻa e hiva nounou ʻa ʻEmá ki hano fakahaaʻi ʻo e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu pē te nau ʻi aí—ko ha hiva fekauʻaki mo e loto-toá mo e manavaʻofá; fāmilí mo e mahení; uouangatahá, tuí mo e ʻamanaki leleí; ko ha lotu taʻetūkua ʻoku ongona ʻi he langí.

Naʻe ʻuhinga hono fokotuʻutuʻu ʻe he kau takí ʻa e ʻekitvitií ke fāitaha ʻa e uōtí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tokoni hono tāfataha ʻa e ʻekitvitií kia Manoní ke ikunaʻi ai ʻa e taumuʻa ko iá ka naʻá ne fakatupu foki ha pouaki ʻoku tolongá maʻa Manoni mo hono fāmilí pea mo ha mahino ko e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga. ʻOku pehē ʻe ʻAiola, “Ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi vāofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú Na ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuenoa.”