2017
Ko e Pale ʻo e Kātekina Leleí
July 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Pale ʻo e Kātekina Leleí

ʻĪmisi
family praying together

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku hoko ko ha tokoni ki ha palesiteni fakavahefonua poto ʻi he Siasí. Naʻá ne feinga maʻu pē ke akoʻi au. ʻOku ou manatu ki haʻane akonaki naʻe fai mai: “ʻI hoʻo fetaulaki mo ha tahá, fakakaukau pē ʻo hangē ʻoku nau matuʻaki faingataʻaʻiá, pea te ke tonu ʻi he meimei taimi kotoa pē.” Ne u fakakaukau ʻi he taimi ko iá ko haʻane fakatuʻatamaki pē. ʻOku laka hake ʻeni ʻi ha taʻu ʻe 50 mei ai, kuó u lava leva ʻo mamata ki he mahino lelei kiate ia ʻa e māmaní mo e moʻuí.

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa—taimi ʻe niʻihi, ko ha ngaahi faingataʻa ʻoku matuʻaki taulōfuʻu. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ke tau foua e ngaahi faingataʻá kae lava ke fakaleleiʻi mo fakahaohaoaʻi kitautolu ke tau lava ʻo nofo fakataha mo Ia ʻo taʻengata.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻe tokoni ʻa e pale ki hono kātakiʻi lelei ʻa hono ngaahi faingataʻá, ke fakafeʻungaʻi ai pia ki he moʻui taʻengatá, ʻo ne pehē:

“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē” (T&F 121:7–8).

ʻOku lahi fau e ngaahi meʻa ʻoku tau fepaki mo ia ʻi he moʻuí ʻo ngali faingataʻa ai ke tau kātekina lelei ia. ʻE ngali pehē ia ki ha fāmili ʻoku nau fakafalala ki he ngoué ʻi he taimi ʻoku ʻikai tō ai ha ʻuhá. Mahalo te nau fifili, “Ko e hā nai hono fuoloa ʻetau kātakí?” ʻE ngali pehē ia ki ha tokotaha taʻu hongofulu tupu ʻoku fehangahangai mo hono fakafepakiʻi e fakautuutu ʻo e koví mo e ʻahiʻahí. ʻE ngali pehē ia ki ha talavou ʻoku fāifeinga ke maʻu e tuʻunga fakaako pe ako ngāue ʻokú ne fie maʻu ke maʻu ai ha ngāue ke tauhi ʻaki hono uaifí mo e fāmilí. ʻE ngali pehē ia ki ha taha ʻoku ʻikai lava maʻu ha ngāue pe kuo mole ha ngaahi ngāue lahi ʻi he tāpuni ʻa e ngaahi pisinisí. ʻE ngali pehē ia kiate kinautolu ʻoku hōloa ʻenau tuʻunga moʻui leleí mo e mālohi fakatuʻasinó, ʻa ia ʻe lava ke hoko vave pe tuai ki heʻenau moʻuí pe ko kinautolu ʻoku nau ʻofa aí.

Ka kuo teʻeki ke ʻomi ʻe he ʻOtua ʻofá ha faʻahinga ʻahiʻahi pehē kiate kitautolu ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo kātakiʻi e faingataʻá, ka ʻoku ʻomi ia ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo kātekina lelei kinautolu pea ke tau toe lelei ange ai.

Naʻe akoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati (1807–57) ʻi hono fuofua ui ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē: “Kuó ke kau ki ha ngāue ʻe fie maʻu kotoa ki ai hoʻo tokangá; … hoko ko ha ngahau ngingila. … Kuo pau ke ke kātakiʻi ʻa e ongosia lahi, ngāue lahi, mo e faingataʻa lahi ke fakaleleiʻi ai koe. … ʻOku fie maʻu ia ʻe hoʻo Tamai Hēvaní; ko e ngoué ʻAʻana; ko e ngāué ʻAʻana; pea te Ne … poupouʻi koe … mo tokoniʻi koe.”1

ʻOku fakamatala ʻa Paula ʻi he tohi ʻa Hepeluú kau ki he fua ʻo e kātekina leleí ʻo pehē: “Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ha fiefia lolotonga ha tautea, ka ko e mamahi: hili ange iá ʻoku tupu ʻa e fua fakamelino ʻo e māʻoniʻoní kiate kinautolu kuo akonekina aí” (Hepelū 12:11).

ʻOku ʻomi ʻe hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá ʻa e faingamālie ke tau ako mo tupulaki ai, pea mahalo naʻa liliu ai mo hotau natula totonú. Kapau te tau lava ʻo tafoki ki he Fakamoʻuí lolotonga hotau taimi faingataʻa tahá, ʻe lava ke fakaleleiʻi ai hotau laumālié ʻi heʻetau kātekina iá.

Ko ia ai, ko e ʻuluaki meʻa ke manatuʻí, ke lotu maʻu pē (vakai, T&F 10:5; ʻAlamā 34:19–29).

Ko hono uá, ko e feinga taʻetūkua ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú—neongo pe ko e hā e fakafepaki, ʻahiʻahi, pe maveuveu ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú (vakai, Mōsaia 4:30).

Ko e meʻa mahuʻinga hono tolu ke faí, ko e tauhi ki he ʻEikí (vakai, T&F 4:2; 20:31).

ʻI heʻetau fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku tau ʻiloʻi mo ʻofa ai kiate Ia. Kapau te tau vilitaki ʻi he faʻa lotu mo e ngāue faivelenga, ʻe kamata ke tau ʻiloʻi e tokoni ʻa e Fakamoʻuí mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Ko e tokolahi ʻiate kitautolu kuo tau fakahoko ʻi ha vahaʻataimi ha ngāue pehē pea tau ongoʻi ai e takaua ko iá. Kapau te ke toe fakakaukau ki he taimi ko iá, te ke manatuʻi naʻe hoko ha ngaahi liliu ʻiate koe. Ne hangē ne siʻisiʻi ange e ʻahiʻahi ke fai koví. Naʻe lahi ange ʻa e holi ke fai leleí. Mahalo naʻe talaatu ʻe he niʻihi ne nau ʻiloʻi lelei mo ʻofa ʻiate koé: “ʻOkú ke angaʻofa pea lahi ange hoʻo kātakí. ʻOkú ke kehe koe mei hoʻo tōʻonga kimuʻá.”

Naʻe liliu ho ʻulungāngá. Naʻe liliu koe ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí he naʻá ke fakafalala kiate Ia ʻi ho taimi faingataʻaʻiá.

ʻOku ou talaʻofa atu ʻe faitokonia koe ʻe he ʻEikí ʻi ho faingataʻá ʻo kapau te ke fekumi mo tauhi kiate Ia pea ʻe toe lelei ange ai ho laumālié ʻi hoʻo fai iá. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou falala kiate Ia ʻi homou ngaahi fangataʻa kotoa pē.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne fanongo mai mo tali ʻetau lotu kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe huhuʻi ʻe Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻetau ngaahi angahalá kotoa pē pea ʻokú Ne finangalo ke tau haʻu kiate Ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tokangaekina kitautolu ʻe he Tamaí mo e ʻAló mo teuteuʻi ha hala ke tau kātekina lelei ai pea tau toe foki ai ki ʻapi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1979), 120.