2019
4 O Se Tagavai i Malo
Oketopa 2019


“O Se Tagavai i Malo,” mataupu e 4 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 4: “O Se Tagavai i Malo”

Mataupu 4

O Se Tagavai i Malo

Ata
o se alii o loo talotaloa se tagavai mai luga o se tumutumu mauga

Ia Aperila 1847, sa tuua ai e Sam Brannan ma isi alii e toatolu le Vaifagaloa o San Francisco e sue Polika Iaga ma le tino autu o le Au Paia. Latou te le’i iloa tonu le mea e maua i ai i latou, ae o le toatele o tagata fai mai sa mulimuli i le ala sopo lava lea e tasi i sisifo. Afai na agai atu Sam ma lana vaega toaitiiti i sasae i le ala sopo, o le a iu ina fetaui ai o latou ala ma le Au Paia.

Ina ua mavae ona malolo laitiiti e aumai ni sapalai i le New Hope, sa savavali atu alii i matu-i-sasae i auvaemauga o atumauga o Siera Nevada. Sa lapataia e tagata o e sa masani lelei i atumauga o Siera ia Sam e aua le sopoiaina i le amataga o le tausaga. Sa mafiafia pea le kiona i luga o le auala o le mauga, ma sa latou fai mai, o lona uiga e ono oo i le lua masina o alu le malaga.

Ae sa mautinoa lava e Sam e mafai ona ia vave sopoia ia atumauga. O le uunaia i luma o a latou manu, sa sopo ai o ia ma ana tama mo le tele o itula i luga o mauga. Sa loloto le kiona ae na malo ma mautu, o lea sa faigofie ai ona maua mea e tu ai o latou vae i le ala savali. E ui i lea, sa tetele tafega mai mauga, o lea na faamalosia ai alii e tofotofo i feausiga lamatia po o auala matautia na sui ai.

I le isi itu mamao o le faasologa o mauga, na taitai atu ai i latou e le ala savali i luga o ala lapopoa maamaai i se vaaiga matagofie o se vanu e togavao i paina ma se vaituloto na pei o le lanumoana o le lagi. O le faaifoifo atu i le vanu, na latou tau ai i ni nai tama’i fale ua lafoaia i se nofoaga o tolauapiga na paepae i tino oti o tagata. O ni masina na muamua atu, na paulia ai i le kiona se solo o taavale solofanua sa faamoemoe mo Kalefonia. Na fau e tagata ni tamai fale e faatalitali ai seia te’a atu le leaga o le matagi o le taumalulu, ae o le utiuti o meaai ma le le saunia mo le malulu, na toatele ai na maliliu lemu ai i le fia aai pe maliliu foi i le maalilili, ae o nisi na iu ina ai tagata.1

O le latou tala o se faamanatu faanoanoa o le matautia o le malaga i le laueleele ma le faamoemoe e tau lava o le malaga, ae na musu Sam e faataga lo latou pagatia e faamata’u ai o ia. Sa matuai fiafia o ia i le vaomatua. Sa ia faapea mai ma le maofa, “e le mafai ona iloa e se tagata ia lava, seiloga ua malaga i totonu o nei mauga o vaomatua.”2


E oo i le ogatotonu o Me, ua silia ma le tolu selau maila ua uia e Polika Iaga ma le vaega na muamua atu. O taeao taitasi, e fafagu ai e se pu usu le tolauapiga i le ta o le lima, ae amata ona malaga i le ta o le fitu. O nisi taimi e tuai ai le agai i luma o le vaega, ae o le tele o aso na mafai ona latou malaga i le va o le sefululima ma le luasefulu maila. I le afiafi latou te faapotopoto mai ai a latou taavale solofanua, ma faapotopoto mo le lotu afiafi, ma tape ia afi o le tolauapiga.3

O nisi taimi sa faasalaveia ai lea faiga masani i le vaaia o ni pafalo. O manu lapopoa, manu feai na malaga i lafu tetele, e galulu atoa ai mapuepue ma fanua laugatasi lea e pei ai e minoi le laufanua lava ia. Sa mananao tamaloloa e tutuli ia manu, ae sa fautuaina i latou e Polika, seiloga lava e manaomia ma ia aua le maumauina aano o manufasi.4

Sa malaga le vaega i luga o se auala na i ai muamua lea sa asaina e tagata na malaga atu e nofoia sisifo i ni nai tausaga na muamua atu. O maila taitasi e pasia, e faifaimalie lava ona suia laufanua vaoa i fanua toafa ma mauga maualalalo. Mai le tumutumu o le tofē, na foliga mai le laufanua e sousou pei o se sami matagiā. O le auala savali na mulimuli atu i le Vaitafe o Platte ma sopoia ai nisi o alavai lea na maua ai vai e inu ma taeele ai. Ae o le eleele lava ia sa oneonea. O nisi taimi e vaaia ai e le vaega se laau po o se eria o mutia lanumeamata i le ala savali, ae o le tele lava o le fanua sa matautia ma lē manaia e tusa ai ma le vaai mamao atu i ai.5

O nisi taimi e fesili ai se tagata o le vaega ia Polika po o fea o latou agai i ai. E faapea atu i ai o ia, “O le a ou faaali atu ia te oe pe a tatou oo atu i ai.” “Na ou vaai i ai, na ou vaai i ai i se faaaliga vaaia, ma a vaaia loa e o’u mata faaletino, o le a ou iloaina lava.”6

O aso taitasi lava, na fika ai e William Clayton ia maila na uia e le vaega ma faasa’oina ai i nisi o taimi ia faafanua e le sa’osa’o lea na taialaina ai i latou. E le’i mamao tele ona alu le malaga, ae o latou galulue loa ma Orson Pratt ma Appleton Harmon, e fau se “mita fua auala”, o se masini laupapa e sa’o lelei ai le fuaina o le mamao e ala i le faaaogaaga o faanifo lapotopoto e faapipii i le uili o se taavale solofanua.7

E ui lava i le agai i luma o le vaega, ae sa masani ona le fiafia Polika ina ua ia vaaia amioga a nisi o tagata o le vaega. O le toatele o i latou ua loa ona i ai i le Ekalesia, faia ni misiona, ma maua sauniga o le malumalu. Peitai, o le toatele na le amanaiaina ana fautuaga e uiga i le tutuliga o manu po o le faama’uma’uina o o latou taimi avanoa i le taalo faitupe, piiga, ma sisiva seia oo lava i le leva o le po. O nisi taimi e ala ae ai Polika i le taeao i le pisa o finauga a ni alii i se mea na tupu i le po. Sa popole o ia o le a le umi ae avea a latou feupuaiga ma ni fusuaga pa’ilima po o se mea leaga atu foi.

Sa ia fesili atu i alii i le taeao o le aso 29 o Me, “Tatou te manatu ea, o le a tatou suea se nofoaga mo le Au Paia, se nofoaga e malolo ai, se nofoaga o le filemu, lea e mafai ona latou atinaeina ai le malo ma valaaulia ma faafeiloai i atunuu, ma se uiga faatufanua, faalealofa, eleelea, popole i mea e le aoga, manao tele, ma le amioleaga?”8 Sa ia folafola atu, o i latou taitoatasi e tatau ona avea o ni alii o le faatuatua ma ni mafaufau faamaoni, e matele i le tatalo ma le mafaufau loloto.

Sa ia faapea atu, “o se avanoa lenei, mo tagata uma e faamaonia atu ai o ia lava, ia iloa pe o le a ia tatalo ma manatua lona Atua, e aunoa ma le tau faatonuina i aso uma e fai lena mea.” Sa ia uunaia i latou e auauna atu i le Alii, manatua a latou feagaiga o le malumalu, ma salamo i a latou agasala.

Ina ua uma lena, sa faatasitasi loa ia alii i korama o le perisitua ma osi feagaiga, e ala i le siiina o aao, e fai mea tonu ma savavali ma le faamaualalo i luma o le Atua.9 O le aso na sosoo ai ina ua aai ma feinu ia alii i le faamanatuga, na manumalo ai se agaga fou.

Sa tusia e Heber Kimball i lana apitalaaga e faapea, “Ou te le’i vaai lava i le usoga ua fifilemu ma faamaoni i se Aso Sa, talu ona matou amatalia le malaga.”10


A o malaga atu le vaega na muamua atu i sisifo, pe a ma le afa o le Au Paia i Uinita Kuata na tapenaina ia taavale solofanua ma uta ia sapalai mo le latou malaga. O afiafi pe a uma a latou tapenaga, sa masani ona latou faapotopoto faatasi e pepese ma sisiva i musika e ta i mitulini, ae a oo i Aso Sa, latou te faapotopoto e faalogologo i lauga ma tautalaga e uiga i la latou sopoaga e sosoo ai.11

Ae peitai, sa le o tagata uma na naunau e o atu i sisifo. Sa faaauau e James Strang ma isi tagata faatuiese ona maunu ese atu le Au Paia i ni folafolaga o meaai, malutaga, ma le filemu. Sa amatalia e Strang ma e na mulimuli ia te ia se nuu i Wisconsin, o se teritori na tau leai nisi na nofoia, pe a o le tolu selau maila i matu-i-sasae o Navu, lea na faatasitasi ai nisi o le Au Paia le fiafia. O nisi o aiga i Uinita Kuata ua uma ona tapena a latou taavale solofanua ma o ese atu e auai faatasi ma i latou.12

I le avea ai ma aposetolo pule faamalumalu i Uinita Kuata, sa augani atu ai Parley Pratt i le Au Paia e aua le ano i e ua liliuese ae ia mulimuli i aposetolo faamaonia a le Alii. “Ua fetalai mai le Alii ina ia tatou faapotopoto,” sa ia faamanatu atu ai ia i latou, “ae aua le taapeape solo i taimi uma.” Sa ia ta’u atu ia i latou, sa la mananao ma Ioane Teila e auina atu ni vaega i sisifo i le faaiuga o le tautotogo.13

Ae, na tatau ia Parley ona tolopo le malaga ese atu. A o le’i o ese atu le vaega na muamua, na faatulagaina ai e le Toasefululua ni isi o vaega e tusa ai ma le faaaliga. O nei vaega sa matele lava i auaiga na faamauina e ala i le vaetamaina ia Polika Iaga ma Heber Kimball. Sa faatonuina i latou e le au aposetolo e tapena ia lava mea e manaomia mo le tausaga a sau ma ia o mai ma aumai le Au Paia matitiva ma auaiga o alii sa i ai i le Autau a Mamona. Afai o le a le tausia e tagata le feagaiga ia tausia nei aiga lima vaivai, o le a faapea ona aveesea a latou taavale solofanua, ma tuuina atu ia i latou o e o le a [aumaia le Au Paia matitiva].14

Peitai ane, na vaaia e Parley ni faafitauli i le faatinoina o le fuafuaga a le korama. E toatele le Au Paia i nei vaega, e aofia ai ma nisi o vaega a kapeteni, sa le’i saunia e o ese. O nisi o i latou na leai ni punaoa e faia ai le malaga, ma a aunoa ma ni sapalai ia lava, o le a avea i latou o se avega mamafa i isi i vaega e tau le lava mea e manaomia mo o latou lava aiga. I le taimi lava foi lea, sa i ai isi Au Paia o e sa le’i faatulagaina i ni vaega ae o e na saunia ma naunau e o, ma sa popole ina ne’i toatele o latou aiga pele e aveesea ona o faama’i ma le oti pe afai latou te toe nonofo mo se isi tausaga i Uinita Kuata.15

Sa tonu loa ia Parley ma Ioane e toe faatulaga ia vaega, toe fetuunai le fuafuaga sa i ai muamua ina ia fetaui ma le tusa o le sefululima afe o le Au Paia o e sa saunia e o atu i sisifo. Ina ua tetee nisi o le Au Paia i suiga, ma fesiligia le pule a Parley e toe faaleleia ai le fuafuaga a le Toasefululua, sa taumafai ia aposetolo e toalua e faamalamalama atu ia i latou.

Pe a le i ai Polika, sa faamalamalama atu ai e Ioane, o le aposetolo e aupito sinia e i ai le pule e taitai ai tagata o le Ekalesia. Talu ai sa le’i i ai Polika i Uinita Kuata, o lea na manatu ai Ioane o le tiutetauave—ma le aia tatau a Parley—le faia o faaiuga mo le nofoaga.

Sa faapea ona malie i ai Parley. “Ou te manatu e sili atu le gaoioi e tusa ai ma o tatou tulaga,” o lana saunoaga lea.16


A o malaga atu Uilifoti Uitilafi i sisifo ma le vaega na muamua atu, sa masani ona ia manatunatu i le paia o lana misiona. “E tatau ona malamalama,” sa ia tusia ai i lana apitalaaga, “o loo tatou asaina se auala mo le aiga o Isaraelu e malaga mai ai mo tausaga e tele o i lumanai.”17

I se tasi o po, sa miti ai o ia e faapea, ua taunuu atu le vaega i le nofoaga fou e faapotopoto ai. A o tepa a’e o ia i le laufanua, sa ia vaaia ai se malumalu matagofie i ona luma. Sa foliga mai na fausia i maa papae ma lanumoana. Sa faliu atu i nisi o alii na tutu latalata ane ia te ia i le miti, ma fesili atu i ai pe na latou vaai [i le malumalu]. Sa latou fai ane e leai, ae sa le’i faavaivaia ai le olioli na lagonaina e Uilifoti i le vaaia [o le malumalu].18

E oo ane ia Iuni, ua vevela lava le tau. O mutia pupuu lea na fafagaina ai a latou povi ua eena i le ea matutu, ma sa faigata atu ona maua ni laupapa. Sa masani, na pau lava mea na mafai ona faamumu ai ni afi, o otaota mamago o pafalo.19 Ae peitai, sa tumau pea le filiga o le vaega i le tausiga o poloaiga e pei ona sa aoao atu ai Polika, ma sa vaaia e Uilifoti faamaoniga o faamanuiaga a le Atua i le faasaosaoina o a latou sapalai o meaai, manu, ma taavale solofanua.

Sa ia tusia i lana apitalaaga, “Sa matou maua le filemu ma le lotogatasi i le totonugalemu o i matou.” “O le a maoae ni mea lelei o le a tupu mai i lenei misiona pe afai matou te faamaoni i le tausiga o poloaiga a le Atua.”20

I le aso 27 o Iuni, sa tau atu ai le vaega na muamua i le auala i se tagata suesue lauiloa na igoa ia Mose Harisi. Sa ta’u atu e Harisi i le Au Paia sa le lelei ia le Vanu o Bear River po o le Vanu o Sate Leki e nonofo ai. Sa ia fautuaina atu ia latou faamautu i se nofoaga na ta’ua o le Vanu o Cache, e i matu-i-sasae o le Vai Masima Tele.

O le aso na sosoo ai, na tau atu ai foi le vaega i se isi tagata suesue o Jim Bridger. Sa le’i pei o Harisi, sa maualuga le talanoa a Bridger e uiga ia Bear River ma Vanu o Sate Leki, e ui sa ia lapataia i latou, o po malulu i le Vanu i Bear River e ono taofia i latou mai le totoina o sana. Sa ia fai mai, o le Vanu o Sate Leki na lelei ona eleele, e i ai ni auvai o suavai mama, ma e timu i le tausaga atoa. Sa ia viia foi le Vanu o Iuta, i le itu i saute o le Vai Masima Tele, ae sa ia lapatia i latou e uiga i le faalavelaveina o Initia Ute o e na nonofo i lena eria.21

O upu a Bridger e uiga i le Vanu o Sate Leki sa faamalosiauina. E ui sa le’i manao Polika e faailoa se nofoaga e malolo ai seia oo ina vaai i ai, sa sili atu ona mananao i latou ma isi tagata o le vaega i le suesueina o le Vanu o Sate Leki. Ma afai e le o le mea lea na finagalo le Alii latou te faamautu ai, ae ia latou malolo iina, toto ai ni laau, ma fatufatu ai se nofoaga le tumau seia oo ina latou maua se nofoaga tumau i totonu o le faaofuofu.22

O le lua o aso mulimuli ane, a o fauina e alii o le vaega na muamua ni vaa e sopoia ai se vaitafe tatafe, sa savavali atu ai Sam Brannan ma ana soa i le tolauapiga a o le’i goto le la, ma sa faateia ai tagata uma. Sa faalogologo ma le totoa le vaega a o faamatala atu e Sam ia i latou ia tala o le Brooklyn, le mauaina o le Faamoemoe Fou, ma ana lava malaga faigata na sopoia ai mauga ma laufanua valevalenoa e sue i latou. Sa ia tau atu ia i latou sa totoina e le Au Paia i Kalefonia ia eka o saito ma pateta e saunia ai mo le latou taunuu atu.

O le naunautai o Sam mo le tau ma le eleele o Kalefonia sa sosolo atu i isi tagata. Sa ia uunaia le vaega ia maua mai le eria o le Vaifagaloa o San Francisco ao le’i taunuu atu isi tagata e nofoia. Sa manaia le laueleele mo le nofoia, ma sa agalelei alii taua i Kalefonia i le faamoemoega a le Au Paia ma saunia ai e talia i latou.

Na faalogologo atu Polika ia Sam, ma masalosalo leleoa ai e uiga i le manatu faaalia. Sa le fesiligia lava le faatosina o le gataifale o Kalefonia, ae na silafia e Polika sa finagalo le Alii ia faatuina e le Au Paia le nofoaga fou e faapotopoto i ai ia latalata atu i Mauga Papa. “O le tatou faasinomaga o le Faaofuofu Tele,” sa ia folafola atu ai.23

E na o le tasi le vaiaso na mavae ai, ae afe loa le vaega mai le ala savali na mailoga lelei [i le uia soo] na latou mulimuli i ai, ae uia se isi ala savali e tau le mailoga e agai atu i saute i le Vanu o Sate Leki.24


O le taumafanafana lena, sa siitia atu ai e Luisa Pratt lona aiga i se fale ogalaau sa ia faatauina mai mo le lima talā. O lona fale lona tolu lea i Uinita Kuata. Ina ua leaga le faaalu asu o lona fale vaovao, sa ia siitia atu lona aiga i se falemo’u susū, lea sa o se pu na sili teisi atu ma le lima futu i le palapala ma se taualuga tutulu.

I le fale fou, sa totogi ai e Luisa ni alii e faapipii se fola o ni ogalaau ua taisiina. Ona ia fauina lea o se fale i luma o lona fale e mafai ona saofafai ai ni tagata e luasefulu lima, ma la tatalaina ma lana tama teine o Ellen se aoga mo tamaiti. O le taimi lea, sa totō ma tausia ai e lana tama teine o Frances se togalaau ma tātā fafie mo le faamafanafanaina o le fale ma le faia o meaai.

Sa faaletonu lava pea le soifua maloloina o Luisa. Ina ua toe manuia mai lona fiva ma le pueia, sa pau leaga o ia i luga o le kiona ma le aisa ma afaina ai lona tulivae. A o nonofo ai i le falemo’u, sa maua ai o ia i le ma’i o le aulamu pala ma na toulu ai ona talāluma. Ae sa itiiti o latou mafatiaga ma lana fanau teine nai lo o le toatele o le Au Paia. Sa tofu tagata uma ma ni tuaoi ma ni uo o e na maliliu mai faama’i ia na pesi i le tolauapiga.25

Ina ua uma ona faatau mai le fale ma toe lipea, sa itiiti sana tupe na totoe. Ina ua toetoe a uma ana sapalai o meaai, sa ia asiasi atu i ona tuaoi ma fesili i ai pe latou te mananao e faatau atu lona moega faamalū, ae sa leai foi ni a latou tupe. A o latou talanoa, sa ta’ua ai e Luisa le leai o se mea e ai na i ai i lona fale.

“E foliga mai e te le o popole,” sa fai atu ai se tasi o i latou. “O le a se mea e te faamoemoe e fai?”

“Oi e leai, ou te le lagona se popole,” na fai atu ai Luisa. “Ou te iloa o le a oo mai le laveai i se auala e le’i mafaufauina.”

A o alu atu o ia i lona fale, sa ia asiasi atu i se isi tuaoi. A o latou talanoa, sa ta’ua e le tuaoi le tootoo uamea tuai o Luisa, lea sa faaaoga e taofi ai ulo i luga o se magalafu. “Afai o le a e faatauina atu,” na fai atu ai le tuaoi, “O le a ou avatu ia te oe ni uta se lua o sanavili.” Sa ioe Luisa i le feutagaiga, i le iloaina ua toe faamanuiaina foi o ia e le Alii.

O le tautotogo lena, sa lagona ai e Luisa le faasolosolo manuia ma alu atu ai e tapuai faatasi ma le Au Paia. Sa amata e tamaitai o le nuu ona fono faatasi e faamalosi e le tasi le isi i le faaaogaina o a latou meaalofa faaleagaga. I le taimi o se tasi o fonotaga, sa tautatala ai tamaitai i gagana ae faamatalaupu ai Ane Whitney, o lē sa avea ma se taitai faaleagaga o le Au Paia mo le tele o tausaga. Na fai mai Ane, o Luisa o le a maua le tino maloloina, sopoia Mauga Papa, ma o iina o le a maua ai se toe faatasiga fiafia ma lana tane.

Sa faateia Luisa. Sa manatu o ia, o le a la toe feiloai ma Addison i Uinita Kuata ona malaga faatasi ai lea ma ia i sisifo. A aunoa ma lana fesoasoani, e le mafai ona ia iloa se auala, faaletino pe faaletupe, e fai ai le malaga.26


A o agai atu tagata o le vaega na muamua i le ogatotonu o Mauga Papa, sa faasolo ina tifatō atili le auala savali, ma sa faigofie ona lelavava alii ma tamaitai. I o latou luma atu, na manino le iloa atu i luga ae o laufanua valevalenoa, ia tumutumu mauga sa lilofia i le kiona lea sa sili atu le maualuluga nai lo soo se mauga na latou vaai i ai i le Iunaite Setete i sasae.

I se tasi o po i le amataga o Iulai, na ala a’e ai Clara le faletua o Polika ua ma’i i le fiva, ulutiga, ma le tiga matuitui i ona suilapalapa ma le papatua. Sa le’i leva ae faitio isi ona o auga lava ia e tasi, ma sa latou tauivi e tulituli ia o faatasi ma isi tagata uma o le vaega. O laa uma sa latou faia i luga o eleele maamaā sa tiga tele mo o latou vae vaivai.27

Sa faasolosolo manuia Clara i le mavae ai o aso. O le faama’i uiga ese sa foliga mai na vave pepesi, ona toe faasolo manuia ai lea i se taimi e le mamao mulimuli ane. Ae peitai, i le aso 12 o Iulai, na ma’i ai Polika i le fiva. Sa alu le po o lē mautonu o ia ona o le ma’i. O le aso na sosoo ai, na ia lagona ai ua fai si ona manuia, ae sa tonu ia te ia ma le au aposetolo e faamalolo le toatele o le vaega a o faaauau pea ia Orson Pratt ma se vaega o alii e fasefulu lua.28

Pe a ma se vaiaso mulimuli ane, na faatonuina ai e Polika ia Williard Richards, Siaosi A. Samita, Erastus Snow, ma isi ia faaauau pea ma ia maua atu le vaega a Orson lea na muamua atu. “O le tutu ai i le nofoaga talafeagai muamua lava ina ua taunuu atu i le Vanu o Sate Leki,” sa ia faatonu atu ai, “ia toto a tatou fatu pateta, buckwheat, ma tunipi [turnips], e tusa lava po o le a lo tatou nofoaga faaiu.”29 O le manatua ai o le lipoti a Jim Bridger e uiga i le eria, sa ia lapataia ai le vaega e faasaga i le o atu i saute i le Vanu o Iuta, seia oo ina latou masani lelei i tagata Ute o e o loo nofoiaina.30

Sa nonofo Clara, ona tuagane laiti e toalua latou te tina faatasi, ma lona tina, ma Polika ma isi paionia na mama’i. O le taimi lava na lagona ai e le vaega ua lava lo latou malosi e faaauau ai, sa latou mulimuli loa i le ala savali gaoa e sopoia ai laufanua talatala na lilofia i vaovao. I nisi o nofoaga, o puipui o mato na matuai maualuluga lava lea na mau ai le pefu mamafa i le ea, lea sa faafaigata ai ona iloa atu mea o loo i luma atu.

I le aso 23 o Iulai, na feaei ai Clara ma le vaega mama’i i se ala savali umi ma tāfatō ia tau atu i le itu aupito maualuga o se maupuepue. Mai iina sa latou faaifoifo atu ai i se togalaau mafiafia, ma pio atu i lalo i se auala na tele i tafu’e laau na tuua e i latou na taina le auala. O se maila i lalo atu o le mauga, na mafuli ai le taavale solofanua na aveina ai tuagane o Clara i totonu o se mato laitiiti ma taia ai i se papa. Sa vave ona tipi e tamaloloa se pu i le ufiufi o le taavale solofanua ae toso mai tamaiti i le saogalemu.

A o malolo le vaega i le pito i lalo o le mauga, na taunuu atu i le tolauapiga ni tagata tietie solofanua e toalua mai le vaega a Orson ma ni lipoti e faapea, ua latou latalata atu i le Vanu o Sate Leki. Tiga le vaivai, sa faaauau ai pea ia Clara ma lona tina ma isi tagata o le vaega seia oo lava i le afiafi po. I o latou luga ae, sa foliga sauniuni mai ai le lagi mo se matagi.31


O le taeao na sosoo ai, o le aso 24 o Iulai, 1847, na ave atu ai e Uilifoti lana taavale toso mo ni nai maila i lalo o se vanu loloto. Sa taoto Polika i ona tua i totonu o le taavaletoso, na matuai fiva tele ma vaivai e savali. E le’i leva ae latou malaga atu i se vaitafe e ui atu i se isi vanu seia oo ina latou taunuu atu i se fanua vaiti na mafai ona maua ai se vaaiga i le Vanu o Sate Leki.

Sa faataupupula atu Uilifoti i le tele o le fanua i lalo ifo. O fanua lafulemu na mafiafia i vao lanulauava sosolo, na fuiina e auvai manino mai mauga, e anoanoai maila na taatitia mai ai i o latou luma. O auvai na tafe atu i totonu o se vaitafe umi vaiti lea na tafe atu i lalo o le vanu. O se augutu o mauga maualuluga, ma o latou tumutumu maamaai ma uumi e oo i ao, na siomia ai le vanu e pei o se olo. I sisifo, na iila e pei o se fa’ata i le susulu o le la, sa taatia mai ai le Vai Masima Tele.

I le mavae ai o le malaga mo le silia ma le afe maila e ala atu i laufanua, toafa, ma vanu, sa matuai maofa lava le vaaiga. Sa mafai ona vaai faalemafaufau Uilifoti i le nonofo ai o le Au Paia iina ma faatulaga ai se isi siteki o Siona. E mafai ona latou fauina ni fale, toto togalaau ma fanua, ma faapotopoto mai le nuu o le Atua mai le lalolagi atoa. Ma o le a lē umi, ae o le a faatuina le maota o le Alii i mauga ma faaeaina i luga o mauga, e pei lava ona valoia e Isaia.32

Sa le mafai ona iloa lelei atu e Polika le vanu, o lea na liliu ai e Uilifoti le taavaletoso ina ia mafai ona iloa lelei atu e lana uo. O le vaai atu i le vanu, sa suesueina ai e Polika mo ni nai minute.33

“Ua lava lea. O le nofoaga sa’o lenei,” sa ia fai atu ai ia Uilifoti. “Alu atu pea.”34


Na iloa lelei e Polika le nofoaga i le taimi lava na ia vaaia ai. I le tulimanu i matu o le vanu sa i ai le tumutumu o le mauga lea sa vaai i ai i lana faaaliga. Sa tatalo Polika ina ia taitaiina sa’o atu i lena nofoaga, ma na tali mai le Alii i ana talosaga. Sa ia iloa e le toe manaomia le vaavaai solo i se isi lava nofoaga.35

I lalo ifo, o le pito i lalo o le vanu ua amata ona olaola mai i galuega faatino. Ao le’i o ifo i lalo o le mauga ia Polika, Uilifoti, ma Heber Kimball, ae ua amata faatuina e Orson Pratt, Erastus Snow, ma isi tamalii se tolauapiga autu ma amata ai ona sua fanua, toto fatulaau, ma faasūsū le laueleele. Sa auai atu Uilifoti ia i latou i le taimi lava na taunuu ai o ia i le tolauapiga, i le totoina o le afa o se faaputuga pateta a’o lei aia lana meaai o le afiafi ma faamautu ai mo le po.

O le aso na sosoo ai o le Sapati, ma sa vivii faafetai atu le Au Paia i le Alii. Sa faapotopoto le vaega e faalogologo i lauga ma aai ma feinu i le faamanatuga. E ui lava ina vaivai, ae sa saunoa puupuu atu Polika e faamalosiau i le Au Paia ina ia tausia le Sapati, vaai lelei le laueleele, ma ia faaaloalogia meatotino a le tasi ma le isi.

I le taeao o le Aso Gafua, aso 26 o Iulai, sa saili malosi pea Polika i totonu o le taavale toso a Uilifoti, ma sa ia faliu atu ia Uilifoti ma faapea atu, “Uso Uilifoti, ua ou fia savalivali.”

“Ua lelei,” sa fai atu ai Uilifoti.36

Sa latou o atu i lena taeao ma isi tamalii e toavalu, ma malaga atu agai i mauga i matu. Sa tietie Polika i le taavale toso a Uilifoti i se vaega o le ala, sa pipiimau ona lima i se pulupulu lanumeamata sa i ona tauau. Ao le’i oo atu i auvae mauga, sa tau atu i se laufanua mafola, ma sa laa ese i fafo Polika mai le taavale toso ma savalivali lemu i luga o le palapala malū ma lelei.

A o mulimuli atu ia alii ia Polika, ma faamemelo i le eleele, sa faafuasei ona tu o ia ma tutu’i lona tootoo i le palapala. Sa faapea atu o ia, “O i o le a tu ai le malumalu o lo tatou Atua.”37 Sa mafai ona ia vaaia se faaaliga [o le malumalu] i ona luma, o ona tumutumu e ono na tulioso ae mai le fola o le vanu.38

O upu a Polika na taia ai Uilifoti e pei o se uila. Sa tau savavali atu pea i luma ia alii, ae na fai atu i ai Uilifoti e faatali. Sa ia gagau ese mai se lala mai se vaovao malo na latalata ane ma sunu’i i totonu o le palapala e faailoga ai le nofoaga.

Ona faaauau loa lea o le malaga a ia alii, ma vaai faalemafaufau i le aai o le a fausia e le Au Paia i le vanu.39


I se taimi mulimuli ane o lena aso, sa tusi atu Polika i le tumutumu o le mauga i le itu matu o le vanu. “Ou te fia alu atu i luga o le tumutumu le la,” sa ia fai atu ai, “ona ou te matuai malie atoatoa o le vaega lena na faaali mai ia te a’u i le faaaliga.” O le tumutumu lapotopoto ma ma’ā, sa faigofie ona feaei i ai ma iloa gofie lava mai vaega uma o le vanu. Sa o se nofoaga lelei lea e sisi ae ai se tagavai i malo, e faailo atu ai i le lalolagi ua toe i ai le malo o le Atua i luga o le fogaeleele.

Sa o atu vave loa Polika i le tumutumu faatasi ma Uilifoti, Heber Kimball, Willard Richards, ma isi. O Uilifoti na muamua taunuu i le pito i luga. Mai le tumutumu, na mafai ona ia vaaia ai le mafola o le vanu i ona luma.40 Faatasi ai ma ona mauga maualuluga ma laufanua tetele, e mafai e lenei vanu ona faasaogalemuina ai le Au Paia ma ona fili a o latou taumafai e ola i tulafono a le Atua, faapotopoto ai Isaraelu, fausia ai se isi malumalu, ma faatuina ai Siona. I a latou fonotaga ma le Toasefululua ma le Aufono a le Au Limasefulu, sa masani ona faailoa ai e Iosefa Samita lona manao ia maua se nofoaga faapea mo le Au Paia.41

Sa le’i umi ae faatasi atu loa ma uo a Uilifoti. Na latou faaigoaina le nofoaga o le Ensign Peak [Tumutumu o le Tagavai], ma manatua ai le valoaga a Isaia e faapea, o le a faapotopoto mai Isaraelu na tutulia ma sa Iuta na faataapeapeina mai tulimanu e fa o le lalolagi i lalo o se tagavai tuufaatasi.42

Sa latou mananao ia i ai se aso e faalealea ai se tagavai tele i luga ae o le tumutumu. Ae mo le taimi nei, sa latou faia le mea sili e faailoga ai le mea na tupu. O le mea na tupu e le mautinoa, ae na ta’ua e se tasi o tamalii e faapea, na se’i mai e Heber Kimball se solosolo samasama, ma nonoa i le siusiu o le tootoo o Willard Richard, ma fetalofa’i solo i le ea mafanafana o le mauga.43