2019
Faamanuiaga o se Vaaiga Faaletalalelei
Oketopa 2019


Faamanuiaga o se VaaigaFaaletalalelei

Mai se saunoaga i se faigalotu, “A Gospel Perspective,” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga--Hawaii i le aso 19 Setema, 2017.

O se vaaiga o le talalelei o le a avatua ia te oe le manino sili atu e uiga i le auala e te mafaufau ai i mea e faamuamua i lou olaga, foia faafitauli, ma le feagai ai ma faaosoosoga patino.

Ata
woman adjusting her eyeglasses

Ata pue mai le Getty Images

O se faamanuiaga sili le avea ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso i le tisipenisione pe a mafai e se toefuataiga o ki o le malo ma le faataunuuina o valoaga ona faatagaina i tatou e molimau mo i tatou lava “o le a taavale atu ai i luma le talalelei i tuluiga o le lalolagi, e pei ona o le a taavale atu le maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima, seia tumu ai le lalolagi atoa.” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2).

O lenei valoaga, na tuuina mai e Tanielu o le Feagaiga Tuai ma mulimuli ane toe taʻua i lenei tisipenisione, e foliga mai ua i ai i le ogatotonu o lona faataunuuina ao tatou matauina le silia ma le 3,300 siteki faatulagaina i le Ekalesia i aso nei. I le 50 tausaga talu ai, o tagata auai o le Ekalesia ua faatupula’ia mai i le 2.1 miliona i le sili atu i le 16 miliona.1

E ese le taua ia te au e pei o lenei tuputupu ae ma le suiga, o le mea moni o mataupu faavae ma faatinoga o le talalelei e tumau pea, e aofia ai le faataitaiga o le taitaiga-faalelagi ua faaalia mo le Ekalesia a Iesu Keriso. O lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ai le faʻatulagaina o siteki, fuafua e tuʻuina atu “mo se puipuiga, ma mo se sulufaiga mai le afā, ma mai le toasa pe a sasaa mai e aunoa ma le suia i luga o le lalolagi atoa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6).

Uso e ma tuafafine, e agalelei le Alii i faamanuiaga Na te tuuina mai ia i tatou. O le malamalama o faamanuiaga o se galuega o lo tatou usiusitai i poloaiga ma o le tausia o poloaiga o se faatinoga o lo tatou alofa i le Alii o ni aoaoga taua ia e aoaoina. O mataupu faavae o le talalelei e pei o nei o loo tuuina mai ai se vaaiga taua mo i tatou.

E taʻitaʻi atu ai i ni vaega se lua ou te fia faamamafaina. Ou te matauina na faasoa muamua e Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, nei vaega e lua ma talavou nofofua matutua i le 2015.

Faatumau se Vaaiga o le Talalelei

Na saunoa mai Peresitene Oaks e faapea “o le vaaiga o le gafatia lea e vaai atu i faamatalaga uma e faatatau i ai i se fesootaiga anoa, le vaaiga atoa.”2 O nisi nei o mea e te malamalama ai pe a e vaʻai mai se vaaiga o le talalelei:

Mafaufau pe o le a le mea e tupu pe afai o lau vaaiga o le talalelei o se tioata e te vaʻavaʻai i ai i itu uma o lou olaga. O se vaaiga o le talalelei o le a avatu ia te oe le manino sili atu e uiga i le auala e te mafaufau ai i mea e faamuamua i lou olaga, foia faafitauli, ma le feagai ai ma faaosoosoga patino. O lenei mea e mafai ona aafia ai le auala masani i lou olaga atoa ma filifiliga eseese o le a e faia i le ala.

Faatasi ai ma lenei vaaiga, ua tatou iloa e finagalo le Alii ia tatou aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi ma ia tatou suesue i tusitusiga paia ma tatalo ia te Ia i aso taitasi. E le gata i lea, ua tatou iloa o le a faaosoosoina i tatou e Satani e aua nei mulimuli i lo tatou Faaola pe faalogo foi i musumusuga filemu a le Agaga Paia. Ona mafai ai lea ona sili atu lo tatou iloa o loo taumafai le tiapolo e aveese lo tatou faitalia ma le mafaia ona tetee atu i ana taumafaiga e ala i vaisu, e aofia ai fualaau ‘oona ma ponokalafi.

I le eseesega, o tioata o le talalelei ua tatou maua ai se vaaiga manino i le taua o le fatuina o aiga—filifili e faaipoipo ma tausia fanau i le amiotonu. O lenei vaaiga e tatalaina ai foi o tatou mata e iloa ai o le a manao le tiapolo e faatamaʻia le iunite o le aiga atoa ma le fenumiai o matafaioi a alii ma tamaitai, ma mafua ai ona faaitiitia le taua ua tuuina atu e sosaiete i luga o le faatuina ma le fausia o aiga.

Faatumau se Paleni Faaleagaga

Ata
balanced seesaw

Na saunoa Peresitene Oaks: “A maua e le autalavou matutua le vaaiga—o le aotelega o manatu—e taua mo i latou le faatumauina o le paleni faaleagaga io latou olaga. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e aloese mai nisi o faatosinaga o le lalolagi ma fai foi mea e tatau ai e faalatalata atu ai i le Faaola.”3

I le tasi itu, o loʻo i ai le tele o mataupu faigata ma mea e faamuamua i le olaga i soo se tele ma ituaiga eseese, e manaʻomia uma le mafaufau, taulaʻi, ma le faʻatonuga. O le lisi mo outou taʻitoʻatasi atonu e matua eseese lava e faʻavae i luga o ou tulaga patino, ae i totonu o i latou e mautinoa lava o le a e maua ai aʻoaʻoga, galuega, faaipoipoga, ma lelei uma i vaega tau-faalelagona ma faaletino. O le mea moni, o lau luʻitau o le faapaleniina lea o nei tulaga taua o le olaga i lou tulaga faaleagaga.

Na fautua mai foi Peresitene Oaks e faapea, e tatau ona e faaeteete a’o e “vaevaeina lou taimi ina ia e le matelaina faaleagaga i le taimi e faapolokalama ai e lau peraimeri gaoioiga i isi mea. O lena mataupu faavae ua faamalamalama mai ai le mafuaaga e taua tele ai mo le autalavou matutua … le mulimuli i fautuaga e auai i o latou sauniga a le Ekalesia, auauna atu i le Ekalesia, faia suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi, faia tatalo faaleaiga e tootutuli i aso uma, ma auauna atu i valaauga o le Ekalesia.”4

I le lotolotoi o ou lava manaoga faaletagata ma manaoga eseese, ina ia paleni sailiga o le olaga ma luitau i lou faaleagaga, o le a e iloa ai o le paleni e mafai ona ausia. E le finagalo le Alii ia te oe e faia se mea e te le mafai ona ausia. Na ou faalogo ia Peresitene Thomas S. Monson (1927-2018) i le tele o taimi o fautua e faapea “o le ua valaauina e le Alii, e faaagavaaina e le Alii.”5 Ou te manatu e faatatau faapitoa lenei mea i tagata o le Ekalesia.

E foliga mai e taufaamataʻu le tausia o lenei paleni, ou te folafola atu o se tasi o vavega silisili o lou olaga faitino, o lou mafai lea ona maua le paleni o lou faaleagaga ma isi matafaioi taua o le olaga. O lenei mea e mafai ona faia i se auala o le a mafai ai ona e le na o le faatumauina o lou tulaga faaleagaga ma le matafaioi taua o le olaga i le itu tau tulaga ae ia tuputupu ae foi ma atiina ae i nei vaega taua uma e lua.

O le mafuaaga autu e mafai ai ona o le Alii o le totonugalemu. O ia o le tulaga ogatotonu aiai o le paleni. Ma ua ia te Ia le fiafia faalelagi ia te oe lava o se tasi o Ana fanau. Ae o lenei taunuʻuga e faʻavae i luga o lau taulaiga talafeagai ma taumafaiga e saili ia maua le paleni.

Mai laʻu matauga ma o’u lava aafiaga patino, e foliga mai o loo i ai so tatou naunautaiga i le olaga atoa e sili atu le faamamafa i le tasi auala nai loo le isi. Ina ia tumau i le paleni io tatou olaga e manaomia ai a tatou taumafaiga faifai pea ma le tausiga. Filifili ma le mataalia e tumau mausali.

O le mea e malie ai, e mafai ona alu i auala uma e lua. Atonu e i ai taimi e te manaʻomia le faʻaaogaina o le faautauta lelei ina ia e taula’i ma le manino i lau aʻoga poʻo galuega faʻapitoa, faʻatasi ai ma auaunaga a le “Ekalesia e faia i le taimi o le Lotu.”6 Ae ui i lea, ia e manatua e tausia le Alii e fai ma ou totonugalemu ina ia mafai ai ona e maua lou paleni talafeagai faaleagaga.

O le a Fesoasoani le Alii ia te Oe

Pe a tatou tausia se vaaiga o le talalelei, e faigofie lava ona malamalama i le upumoni faavae o le a fesoasoani le Alii ia i tatou. O se mataupu faavae autu o le talalelei e faapea o tatou o fanau a ni Matua Faalelagi agaalofa. O se vaega masani mo i Laua le fesoasoani ia i tatou i soo se auala e toe foi atu ai i lo tatou aiga faalelagi.

Ou te fia faasoa atu se faataitaiga o auala e mafai ona fesoasoani ai le Alii ia te oe. O se tasi o oʻu taitai i le autalavou, o Thad Carlson, na faasoaina mai ia te au i le tele o tausaga ua mavae. O Thad, o le na maliu talu ai nei, sa i ai sona aafiaga tele ia te au ao ou tuputupu aʻe. Sa soifua ae o ia i le taimi o le Paʻu Tele o le Tamaoaiga, o le lona iva o tamaiti e 14. Sa ola lona aiga e ala i le faifaatoaga ma le tausia o povi. O se taimi faigata i tulaga tautupe, ma o la latou aseta aupito sili o la latou lafu povi.

A o talavou Thad, o se tasi o ona tiute o le tausia ma, pe a talafeagai, taitai le lafu manu ma faamautinoa ua latou maua le meaai sili—o se galuega tele mo se tama talavou. Sa mafai ona ia faia lenei mea ma le fesoasoani a se tama’i solofanua tuli povi atamai na iloa lelei le mea e fai ma sina faatonuga laitiiti. O le tama’i solofanua na igoa ia Old Smoky. Ae o Old Smoky na i ai sana sasi e tasi: na te le manao e maua o ia. Soo se taimi lava e alu atu ai se tasi ia te ia, e sola ese, ma le iloa o le a faafaigaluegaina o ia.

Ata
cowboy on a horse

I se tasi aso, ina ua uma ona maua Old Smoky, sa faagutu, ma sauni e tietie ai, na tietie atu ai Thad i le laufanua o loʻo fafagaina ai povi. O le eleele na matutu, ma faapea foi ma le laufanua, ae na iloa e Thad o le mutia i tua atu o le laufanua i autafa o auala o nofoaafi na uumi ma lanumeamata. O lea na ia manatu ai o le a ia fafagaina povi i fafo o le laufanua ua uma ona faa-pa ma tuu atu ia latou fiafia i nisi o meaai lelei i autafa o auala o nofoaafi.

Faatasi ai ma le fesoasoani a Old Smoky, na taitai ai e Thad le lafu mai le laufanua, lea na amata ai ona latou agai i luma ma tua i autafa o auala o nofoaafi e fafaga i luga o le mutia sili ona lelei. Sa foliga mai o loo tausia lelei e povi i latou lava, o lea na oso ese ai Thad mai lana solofanua ma nofo i luga o le faagutu, ma fiafia i le siosiomaga o loo siomia ai o ia, taalo ma faafiafia ia lava. E ui i lea, i le vaai atu ma le fiaai foi o ia i le mutia lanumeamata, na iu lava ina sola ese ia Old Smoky, na mamulu lana faagutu mai lalo ifo o Thad.

O lenei taimi filemu ma le toafilemu na iu ina ua faafuasei ona faalogoina e Thad se leo tele mai se mea mamao. O le fa’ili o se nofoaafi o loo sau ma le atoa i luga o auala o nofoaafi lea na taape solo ai lana lafu povi i luma tonu lava o ia! Na ia iloa o le taunuuga e oo i ai e matua ogaoga i le lafu ma lona aiga pe a le vave lana gaoioi e toe taitai le lafu povi i le laufanua ma aveese mai le auala o le nofoaafi. Na ia lagona o le a le mafai ona ia faamagaloina ia lava mo le le faataunuuina o le matafaioi na talitonuina o ia e fai.

Na faatopetope lava ona tu i luga Thad ma tamoe e pue le faagutu a Old Smoky. Na iloa mai e Old Smoky ua alu atu a Thad ma na vave lava ona alu ese mai ia te ia, e le’i manao e maua o ia. I le tau manavanava ma le popole, sa faatumulia lona mafaufau i ata o povi pēpē ma faafitauli faaleaiga, na iloa e Thad e tatau ona vave lana gaoioi.

Na ia tusia mulimuli ane le mea na tupu: “Na aoaoina i matou e loʻu faiaoga Peraimeri e tatalo ma faamalosia aoaoga na aoaoina mai e loʻu tina. Faatasi ai ma le leai o se isi mea e mafaia, na ou faapau ifo i oʻu tulivae ma amata ona ou tatalo mo se fesoasoani e kilia ese povi mai luga o le ala.”

Sa leʻi faalogo Thad i se leo, ae na oo mai se mafaufauga manino ia te ia: “Matau le auala e mafai ai e povi ona savavali i autafa o Old Smoky ae le migoi. O lea … o lenei ua e i ou tulivae, ia e totolo foi i ou lima. Fai pei o oe o se povi ma totolo agai ia Old Smoky.”

Fai mai Thad: “Na ou faia. E le’i minoi o ia. Na ou tago i lona maea, ma taitai atu o ia i le pa, oso i lona tua, ma ma tutuu atu e pei o le matagi e toe ave povi i le vao. O Old Smoky na tulagaese lona atamai i pioga uma.”

Mulimuli ane, ao i ai Thad i le aoga maualuga, na vave ona oʻo mai ia te ia na ia mauaina se tali manino i lana tatalo i se taimi sili ona faigata. Na ia matauina, “Na faafoeina e agelu ia Old Smoky i le sili atu nai lo loʻu gafatia, ma sa faasaoina lo matou aiga mai se mala.” Na ia saunoa mulimuli ane: “O le muamua lea o le tele o musumusuga [na] oo mai ia te au. ‘Ma o soo se mea tou te ole atu ai i le Tamā i lo’u igoa, e sa’o, ma talitonu o le a outou maua, faauta, o le a tuuina mai lava ia te outou’ (3 Nifae 18:20).”7

E tofu i tatou ma a tatou lafu manu e aveese mai le auala o le nofoaafi ao lei taunuu le nofoaafi. O o tatou faigata e oo mai i le tele o siepi ma ituaiga eseese. O nisi e tutusa lava le ogaoga ma le tulaga lamatia a Thad, faatasi ai ma ni taunuuga lamatia pe taufaamatau mo i tatou po o e pele ia i tatou.

O isi tulaga e feagai ma i tatou atonu e leai ni taunuuga matuia, ae peitai e mamafa tele io tatou mafaufau ma loto. E tasi le mea e mautinoa-oi tatou taitoatasi o le a feagai ma faigata ma mafatiaga io tatou olaga aua o ni vaega o lo tatou aafiaga faaletino. Ae ia manatua, o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou!

Ou te fiafia i upu nei o loo maua i le Tusi a Mamona: “Ua tatou vaai e manatu mai le Atua i tagata uma, i soo se laueleele atonu ua latou i ai; ioe, ua ia faitauina ona tagata, ma o ona loto alofa mutimutivale ua i luga o le lalolagi uma” (Alema 26:37).

O lona uiga oi tatou taitoatasi. E maeu le mafanafana i le iloa o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou.

Faatuatua, Faamoemoe, ma se Vaaiga Faaletalalelei

E ala i le aotelega, ou te uunaia oe ina ia manatua e faatumauina se vaaiga o le talalelei. Vaavaai i le lalolagi o siomia oe e ala i tioata o le talalelei a Iesu Keriso.

Faatumau se paleni faaleagaga. Tatou te feagai uma lava ma luitau ma avanoa io tatou matafaioi eseese o le olaga, ma e sili atu ona lelei pe a tatou faapaleniina i latou i le tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma i Lana Togiola.

Ma le mea mulimuli, ia i ai le faatuatua ma le faamoemoe o le a fesoasoani le Alii ia te oe. O lenei malamalama o le mea lea e fesoasoani ia te oe e te feagai ai ma le lototele i luitau o se vaega le maalofia o lau misiona faaletino.

Faamatalaga

  1. Tagai “Lipoti Faʻafuainumera, 2018,” Liahona, Me 2019, 112.

  2. Dallin H. Oaks, faeasaite mo le autalavou nofofua matutua, 8 Fep., 2015, Aai o Sate Leki, Iuta (e lei lolomiina).

  3. Dallin H. Oaks, faeasaite mo le autalavou nofofua matutua, 8 Fep., 2015.

  4. Dallin H. Oaks, faeasaite mo le autalavou nofofua matutua, 8 Fep., 2015.

  5. Thomas S. Monson, “Tiute o Valaauga” Liahona, Iulai 1996, 51.

  6. Dallin H. Oaks, faeasaite mo le autalavou nofofua matutua, 8 Fep., 2015.

  7. Thad Carlson, fesoʻotaʻiga patino.