2019
O Le Malumalu o Laie Hawaii: O Se Seneturi o Faapotopotoga
Oketopa 2019


O le Malumalu o Laie Hawaii: O Se Seneturi o Faapotopotoga

Na faapaiaina i le 100 tausaga talu ai, na faatagaina ai e le Malumalu o Laie Hawaii le Au Paia e faapotopoto e mauaina faamanuiaga o le malumalu ao amata ona salalau atu le talalelei i le lalolagi atoa.

Ata
Laie Hawaii Temple rendering

Ata faavae tosi e tusiata Pope Ailama ma Harold W. Burton.

O se tasi o misiona maoae a le Ekalesia a Iesu Keriso i aso e gata ai, o le tuuina atu lea o faamanuiaga faalemalumalu i tagata o le lalolagi, o e o soifua ma e ua maliliu. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o le faamoemoega o le faapotopotoina o … tagata o le Atua i soo se tupulaga o le lalolagi … o le fauina lea i le Alii o se fale e mafai ai e Ia ona faaali mai i Lona nuu ia sauniga o Lona maota.”1

I le amataga o le seneturi lona 20, e na o le fa malumalu o loo faaaogaina na maua i luga o le fogaeleele, na i ai uma lava i Iuta. O le mea lea, o le faapotopotoina faaletino i Iuta o le uluai auala lea o le mauaina o faamanuiaga i le malumalu. I le 1919, na suia ai lena mea. I le aso 27 o Novema, 1919, sa faapaiaina ai e Peresitene Heber J. Grant (1856-1945) le Malumalu o Laie Hawaii. Na faailogaina ai se suiga o le talafaasolopito i le Toefuataiga ao maua faamanuiaga o le malumalu i le tele o atunuu.

I le tele o itu, o le Malumalu o Laie Hawaii o le uluai malumalu faavaomalo. Na vave ona auauna atu i tagata mai Hawaii, Niu Sila, Samoa, Toga, Tahiti, Iapani, ma Ausetalia. A o faaauau ona tuputupu ae le Ekalesia i le Pasefika ma Asia, o le numera o atunuu na faamanuiaina e lenei malumalu sa faaauau pea ona faateleina.

Ua faailogaina i lenei tausaga le 100 o tausaga o lenei talafaasolopito taua i le faapotopotoina o Isaraelu i itu uma e lua o le veli.

Faʻapotopotoina mai Samoa

O motu o Samoa e tusa ma le 2,500 maila (4,023 km) mai Hawaii. I le 1919, na saunoa ai John Q. Adams, o le peresitene o le misiona i Samoa, “Ina ua maeʻa le malumalu i Laie, sa foliga mai na faatumulia o matou tagata i se naunautaiga malosi e faaputuputu le tele o oloa a le lalolagi e o ai i le malumalu.” O Aulelio Anae, mo se faataitaiga, sa avea o se faifeautalai e aunoa ma se totogi mo le 20 tausaga. Ona o lana ositaulaga, e le’i lava sana tupe e malaga ai i Hawaii. O le mea lea na faatau atu ai e Brother Anae mea uma sa ia te ia ma mafai ai ona maua faatasi le $600IS poʻo le $700.2 Na ositaulaga e Brother Anae ma isi tagata Samoa mea uma latou te mafaia e malaga atu ai i Laie i le vaitau o le 1920.

O se tasi aiga, le au Leota, na taunuu i Hawaii i le Aso o le Tausaga Fou i le 1923. Na manatua e Vailine Leota, e fitu ona tausaga le matua, “O le matou uluai [vaaiga] o le malumalu … o le vaaiga sili lea ona matagofie.”3 Na o le lua vaiaso mulimuli ane, na maua ai e matua o Vailine, o Aivao ma Matala o laua faaeega paia ma faamauina o se ulugalii, ma na faamauina le la fanau ia i laua. Sa auauna faamaoni le au Leota i le maota o le Alii mo le 50 tausaga ma sa tanumia “i tafatafa o le malumalu na la fiafia tele i ai.”4 I le taimi nei, e faitau selau o latou augatupulaga faamaoni o nonofo i le salafa o Hawaii.

O Se Galuega Faigata

E ui o le toatele o tagata o le Pasefika na tuua o latou atunuu ma malaga atu i Hawaii, e tele uarota ma paranesi mai atunuu eseese na faatulagaina malaga i vaega, e asiasi ai i le malumalu. O lenei faatasiga faaleagaga na saunia ai se auala mo tagata o le Ekalesia e malaga ai e maua sauniga o le malumalu ma toe foi atu i le fale e fausia le Ekalesia io latou lava atunuu.

I le faapaiaga, na tatalo ai Peresitene Grant mo le Alii e tatala le ala mo le Au Paia i Niu Sila ma Atunuu uma o le Pasefika ma faamautu o latou gafa ina ia latou o mai i le malumalu ma avea ma faaola io latou tuaa.

O malaga i le malumalu na amata i se vaega o le Au Paia Maori i Niu Sila i le na o le ono masina talu ona maeʻa le faapaiaga. E ui lava e 5,000 maila (8,045 km) le mamao mai Hawaii, ae na olioli nei Au Paia i talafou o le faapaiaga.

O Waimate ma Heeni Anaru sa naunau e avea ma vaega o le vaega muamua e malaga i le malumalu. Ae o le galuega na foliga mai e le mafai ona faia ona o le aiga e matitiva ma o le tau e manaʻomia e 1,200 pauni Niu Sila mo le malaga-o se tau taugata. Latou te manaomia se vavega.

Mo le tele o tausaga, sa mulimuli le aiga o Anaru i le fautuaga a le perofeta ma aoina a latou faamaumauga o gafa. O na faamaumauga na avea ma faaputuga ao faatalitali le au Anaru mo se vavega e tupu. O le la tama tama o Wiwini, na iloa le faatuatua o ona matua: “E le i popole lava Tina o le a ia [le] tootutuli ma Tama i se aso i le fata faitaulaga i le malumalu.”

Na tupu lava se vavega. Sa manumalo Waimate i se konekarate mai le malo o Niu Sila mo se poloketi tele o fanua-atinae. O lana tupe na maua mai lenei poloketi na tuʻuina atu muamua ai le tinoitupe na lava ma totoe e totogi ai le tau o le malaga i Hawaii. Na faatoilaloina e Waimate ma Heeni lo la fefefe e malaga i le vasa ma faimalaga atu loa i Hawaii ma se vaega o le Au Paia e toa 14 ia Me, 1920. Sa latou mauaina o latou faaeega paia ma sa faamauina. Na mafai ona tupu le mea sa faigata.

O le tala a le au Anaru ua na o se tasi lava i le faitau afe e faatatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai na malaga atu i le Malumalu o Laie Hawaii ina ia maua sauniga ma latou mauaina folafolaga na tuuina mai e le Alii i Lona maota. O lenei mea na manaomia ai se osigataulaga sili, ae na maua ai le Au Paia ua sili ona malolosi na toe foi atu i o latou laueleele ua saunia e taitaia le Ekalesia.5

Fausiaina o Laie

O taumafaiga a le Ekalesia e fausia Laie o aso nei na faaauau pea ona faamanuiaina tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Pasefika atoa. I le vaitau o le 1950 ma le 1960, o faifeautalai mai Hawaii, Toga, Samoa, Niu Sila, Tahiti, le Atu Kuki, Fiti, ma Amerika i Matu na valaauina e tuuina atu a latou taleni faaleaganuu ma tomai faufale e fesoasoani ai i le fausiaina o le Kolisi a Hawaii (lea ua taua o le Iunivesite o Polika Iaga-Hawaii), le Nofoaga Tutotonu o Aganuu o le Polenisia [Polynesian Cultural Center], ma se nofoaga autu mo tagata asiasi mai le malumalu. E fa sefulu fitu faifeautalai mai Toga ma Samoa na mauaina o latou sauniga o le malumalu i le aso 3 o Me, 1960—o se faataitaiga o faamanuiaga faaleagaga e o faatasi ma a latou galuega faaletino (tagai i le Building Missionaries in Hawaii, 1960-1963, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki, 100).

O se tasi misionare, o Matte Teʻo, na matua mu ao le i tuua Samoa, ae na oo lava i Hawaii. Na popole fomai ne’i manaomia ona tipi lona lima lea sa mu. O le toatele o ona uso a faifeautalai na tatalo mo ia. A’o i ai i le malumalu, na tagi atu Brother Te’o i le Alii, “Pa’i mai i lenei lima.” “Fai ia lelei lenei lima ina ia mafai ai ona ou fesoasoani i soo se mea lava ou te mafaia.” Na vave lava ona amata ona faamaloloina o ia. I le aso e leai se ma’ila i lona lima. Ua avea nei o ia ma se tagata fai faamauga i le Malumalu o Laie Hawaii ma fai mai, “O lenei malumalu … ua i ai se malosiaga malosi i nei nuu uma e le gata iinei, ae i le Pasefika atoa” (i le Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 328-330 ).

Faapotopotoga Faaleagaga mai Asia

Ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le toefaatuina o le Ekalesia i Iapani, na faatulagaina ai iina e le Au Paia le uluai malaga a le malumalu mai Asia. I le 1965 o se vaalele e tumu i le Au Paia tuuto e 165 na malaga mai Tokyo i Hawaii e maua sauniga o le malumalu. O lenei malaga na maua ai le malosi maoae mo le Ekalesia i Iapani. E ivasefululima pasene o nei tagata na tumau pea le toaaga i le Ekalesia. E toalima na mulimuli ane avea ma peresitene o malumalu i lo latou atunuu, e aofia ai Elder Yoshihiko Kikuchi, le uluai Pulega Aoao mai Iapani.6

I le 1970 na malaga ai se vaega o tagata auai i le ekalesia mai Korea i Laie. Fai mai Choi Wook Whan, o se peresitene o le paranesi, “Na matou o atu i le malumalu ma na matala ai o matou mafaufau ma fafagu mai ia i matou le ala e mafai ona matou maua ai le faaolataga. Na avea le fuafuaga e faavavau ma mea moni; oa matou molimau ua faamalosia tele na faigata ona faamatala. Oka se faamanuiaga sili mo tagata o Korea, le maua o le avanoa e auai ai i le malumalu.”7

Ata
Laie Hawaii Temple at night

Ata pue o le ata vane o le Malumalu o Hawaii mai le faaaloaloga a le Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia; ata pue o le Malumalu o Laie Hawaii i le afiafi saunia e Carla Johnson

Faapotopotoina o Tatou Tagata Maliliu

A oo ina avanoa sauniga o le malumalu i se malo, latou te aumaia faamanuiaga a le Alii e le gata ia i latou o loo nonofo i lena atunuu ae faapea foi i latou mai lena malo i le isi itu o le veli. O lenei faʻamanuiaga na lagona e tagata o le au paia i atunuu Asia, o latou aganuu ua maeʻa ona faamaumauina lelei gafa mo le tele o seneturi.

O matua o Kwai Shoon Lung na malaga mai Saina i Hawaii. Sa fanau o ia i Kauai i le 1894 ma papatisoina i le 1944 i lona aso fanau lona 50. Sa aoaoina e Brother Lung le talafaasolopito o aiga i le lotu ma taʻu atu i lana vasega, “Sa ou maua se faaaliga i se tasi po na ou vaai ai i le toatele o loʻu aiga ua maliliu o talo mai ia te au ou te galue mo i latou.” E tolu aso mulimuli ane na ia mauaina ai lona gafa mai le uso o lona tina i Saina: e 22 itulau i le gagana Saina e faailoa mai ai ona tupuaga i tua i le 1221 TA. Faatasi ai ma lona atalii o Glenn ma lona afafine faa-le-tulafono o Julina, ua latou faamaeaina le faitau afe o sauniga i totonu o le malumalu mo o latou aiga. O Glenn ma Julina Lung na mulimuli ane auauna atu ma le faamaoni o se peresitene ma se faa-tina o le Malumalu o Laie mai le 2001 i le 2004.8

O le Tusi Taai E Le Mafai Ona Mu

Na sau Michie Eguchi i Hawaii mai Iapani i le amataga o le 1900 ma aumai ai ma ia se tusi taai silika a Iapani. O lana tama teine o Kanani Casey sa auauna atu i se misiona i Iapani ma mulimuli ane iloa ai o le tusi taai a lona tinamatua na i ai tuaa o lona aiga toeitiiti atoa le afe tausaga i tua.

I le 2013, sa mu uma le fale a Kanani i le eleele. Na toetoe lava a faaleagaina mea uma a lona aiga i le afi. Sa latou teuina o latou gafa i totonu o tapu palasitika i lalo ifo o lo latou moega. Ina ua maea le afi, ona latou toe foi lea i le fale, ae na o le mauaina o se mauga o le efuefu ma malala.

“Pau lava le mea na ou faʻamoemoe e maua, o le kopi o le tusi taai ma lona faaliliuga ma le talafaasolopito,” o le tala lea a Kanani. “Na faamautinoa mai ia te au o galuega uma o le malumalu ua uma ona faia mo oʻu tuaa mai Iapani, ae o le kopi o le tusi taai sa taua tele ia te au.”

Aʻo saili atu Kanani ma lona toʻalua o Billy, i lefulefu, na iu lava ina la mauaina se taga palasitika lanumoana. I totonu o le taga, sa la mauaina ai le kopi o le tusi taai, faatasi ai ma faaliliuga ma se tusi o talafaasolopito o aiga, ma le ofoofogia o loo lelei pea. O le tusitaai sa na o sina mea itiiti na mu i autafa, ae na o le pau lea o le mea i totonu o lo la potumoe na faasaoina.

Na lagona e Kanani le faasaoina e le Alii o le tusi taai “mo le manuia o aʻu fanau o se molimau o lona alofa mo i matou ma ia faaalia ai le taua o le faia o galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu” (i Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 172–74).

Faʻapotopotoina e ala i Aʻoa’oga

O faamanuiaga o le Malumalu o Laie Hawaii ua faalauteleina foi ia i latou o e ua faapotopoto i Laie ina ia maua aoaoga maualuga. Talu mai le 1950, ua fiasefulu afe tamaiti aʻoga ua o mai i le nofoaga ua taua nei o BYU-Hawaii mai Polenisia ma Asia. O le toatele o nei tagata aoga ua latou faia papatisoga mo e ua maliliu ma auauna atu o ni tagata faigaluega o le malumalu. Ua fesoasoani le Malumalu o Laie i tamaiti aoga e atiina ae se alofa mo talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu ma ua faamanuiaina i latou ia sili atu ona saunia e auauna atu pe a oo mai malumalu i o latou nuu moni.

O Choon Chua James, mai Sigapoa, na o mai i le BYU-Hawaii i le 1970 ma lona uso. Na la faaipoipo uma i alii mai isi atunuu i le 1978. Na manatua e Sister James, “O le ma faaipoipoga i le malumalu o Laie na aumaia ai ni tagata liliu mai se lua ma ni aganuu se lua mo le taimi nei ma le faavavau atoa—o le amataga o le mea ma te faamoemoe o le a avea ma talatuu umi o faamanuiaga o le malumalu i totonu o lo ma’ua aiga. E na o le lua lea o le faitau selau o faaipoipoga e faavavau e aofia ai tamaiti aʻoga BYU-Hawaii na faia i le malumalu o Laie, atonu o se tasi o ana talatuu e sili ona maoae i le onosefulu tausaga talu ona faavaeina le iunivesite” (i Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 236).

E Faaauau Pea Le Faapotopotoina

E i totonu o fetaulaiga o ala o le Pasefika i le va o Amerika ma Asia, ua tatala ai e le Malumalu o Laie Hawaii le faitotoa o faamanuiaga o le malumalu i le tele o atunuu. O le mea lea, o le faapotopotoina o Isaraelu na avea muamua o se faapotopotoina faaleagaga ao mafai e tagata o le ekalesia ona maua faamanuiaga o le malumalu ma toe foi atu e fausia le Ekalesia io latou lava atunuu. O lenei avanoa ua fesoasoani i le faalauteleina o le talalelei toefuataiina i le tele o aganuu ma tagata i itu uma o le veli.

A o tatou faamanatuina le 100 tausaga o le Malumalu o Laie Hawaii, ua tatou maua le avanoa e molimauina ai se pine faamau taua i le Toefuataiga ma le faataunuuina o le valoaga a le perofeta o Iakopo i le Tusi a Mamona: “ Ae ua tetele lava folafolaga a le Alii ia te i latou o e o i luga omotu o le sami” (2 Nifae 10:21).

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 506.

  2. Tagai James Adams Argyle, comp., “The Writings of John Q. Adams,” 14, FamilySearch.org.

  3. Vailine Leota Niko, i Clinton D. Christensen, comp. Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi (2019), 70–71.

  4. Aivao Frank Leota (1878–1966), FamilySearch.org.

  5. Tagai Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 64–65.

  6. Tagai Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 114–17.

  7. Choi Wook Whan, i “Going to the Temple Is Greatest Blessing,” Church News, Apr. 17, 1971, 10.

  8. Tagai Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 166.