2021
Ke Fai pē Ho Finangaló
Māʻasi 2021


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ke Fai pē Ho Finangaló

Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ko hotau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga taha ia ʻi hono tuku ke lāngilangiʻia ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻI he ngoue ko Ketisemaní, lolotonga e lotu ʻa Kalaisi ki Heʻene Tamaí, lolotonga ʻEne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala, ngaahi faingataʻaʻia, mo e ngaahi fokoutua ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai te u lava ʻo mākupusi ʻa e ngaahi mamahi mo e loto-mamahi ʻo e laumālié mahalo naʻá Ne mamahiʻia ai ke Ne pehē, “ʻA ʻeku Tamai, kapau e faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au,” ka hono ʻikai lahi ʻa e ʻofa mo e talangofua naʻá Ne fakahaaʻi ʻaki ʻEne folofola mai ʻi he mānava tatau, “kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”1

ʻOku tau lau ʻi he folofolá ʻo kau ki ha kau ākonga loto-tōnunga kehe ne nau vahevahe ha ongo tatau mo ia ne maʻu ʻe he Fakamoʻuí pea tuku ke lāngilangiʻia e finangalo ʻo e Tamaí. Kimuʻa pea fakamaʻu ʻe ʻApinatai ʻene fakamoʻoní ʻaki ʻene moʻuí, naʻá ne vahevahe ʻi he loto-toʻa ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo ne malanga ʻo pehē, “. . . ʻOku ou fakaʻosi ʻeku pōpoakí; . . . pea ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ko fē te u ʻalu ki aí, kapau ʻoku pehē ke fakamoʻui ai au.”2

Tatau mo iá, ne fakahā ʻe Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō ki he Tuʻi ko Nepukanesá, “Kapau ʻoku pehē, ʻoku mālohi ʻa homau ʻOtuá, ʻa ia ʻoku mau tauhi ke fakahaofi kimautolu mei he afi vela kakahá, pea te ne fakahaofi kimautolu mei ho nimá, ʻE tuʻi.

“Pea kapau ʻe ʻikai, ke ke ʻilo pē ʻe tuʻi, ʻe ʻikai te mau tauhi ho ngaahi ʻOtuá, pe hū ki he meʻa fakatātā koula ʻa ia kuó ke fokotuʻú.”3

Mo ʻĀmoni, foha ʻo e Tuʻi ko Mōsaiá, ʻi he manavaʻofa lahi ke “malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha kakai anga-kaivao mo loto-fefeka mo anga-fītaʻa,”4 ne fakanounouʻi ʻene holi loto-māfaná ʻi heʻene tali ki he Tuʻi ko Lamonaí: “ʻIo, ʻoku ou loto ke nofo ʻi he kakaí ni ʻi ha taimi; ʻio, pea mahalo pē ʻo aʻu ki he ʻaho te u mate aí.5

Ko e kau ākonga loto-toʻa ko ʻeni ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ke toe veiveiua ʻenau fakamoʻoní ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, naʻe tuku he taha kotoa ke lāngilangiʻia e finangalo ʻo e Tamaí kae ʻikai ko ʻenau lelei fakatāutahá.

ʻOku ou manatu ki heʻeku kei siʻí, ʻi heʻeku fanongo ki he talanoa ului ʻo ʻeku tamaí. ʻI hono fuofua ʻomi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki Haʻamoá, naʻe ʻikai tali lelei ia. Naʻe ongoʻi manavahē ha tokolahi ʻi he tui fakalotu foʻou ko ʻení ʻo nau fakafepakiʻi ia mo fakatangaʻi ʻa kinautolu ne nau fili ke kau maí. Tokolahi ha kau papi ului ne tuli mei honau ngaahi ʻapi he koló pea hola ha tokolahi ki ha ngaahi feituʻu hūfangaʻanga. Ko ʻeku tamaí, ʻi heʻene kei talavoú naʻá ne hoko ko ha tangata fifili, naʻá ne fekumi ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi he tui fakalotu foʻou ko ʻení. Naʻe aʻu ki ha taimi naʻe papitaiso ia ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI he mafola atu ʻa e ongoongó ki he koló kuo kau ʻeku tamaí ki he Siasí, naʻe fakatokanga ange hono kaungāmeʻa mei hono koló ʻoku ʻi ai e talanoa ke taʻo moʻui ia ʻi ha loto ʻumu (ko ha ʻōvani ʻoku ngaahi ʻaki e ngaahi maka mei he moʻunga afí, ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga he funga kelekelé), ko ia ai ne hola ʻeku tamaí ʻo kumi hūfanga kia Malietoa Talavou Peʻa Fitisemanu mo Alisa Fitisemanu. Neongo hono fakamanamanaʻi ʻene moʻuí ka naʻá ne pikitai ki heʻene tui foʻoú. Hangē ko e akonaki ʻa e Fakamoʻuí “. . . Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”6 Ko e ngaahi tāpuaki hono toe Fakafoki Mai e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku moʻuí mo hoku uaifí mo ʻema fānaú, pea ʻi he moʻui e ngaahi fāmili ʻo ʻema fānaú, ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi fua ʻo e tui ʻa ʻeku tamaí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Russell M. Nelson ʻo pehē, “Ko e fehuʻi kiate kitautolú kotoa, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakalí. ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke ne tākiekina e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”7

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he sīpinga ʻa ʻeku tamaí, ngaahi lekooti ko ʻeni ʻo ha kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻEikí pea mo e kau ākonga faivelenga tokolahi mo ha kau muimui ʻo Kalaisi. ʻOku ou fakamālō taʻengata koeʻuhí ko e sīpinga haohaoa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne fakamaʻulaloʻi maʻu pē Hono lotó ki Heʻene Tamaí.

ʻI heʻetau tali mo moʻui ʻaki ʻa e fakaafe meia Palesiteni Nelson ke “fili ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí”,8 te tau ʻausia maʻatautolu pē ko hotau ʻOtuá “ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi maná.”9 ʻOku ou tui te tau toki lava leva ʻo lea ʻaki ha loto-fiemālie mo ha loto-fakatōkilalo, ʻE ʻOtua, “ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”10

NGAAHI FAKAMATALÁ

  1. Mātiu 26:39.

  2. Mōsaia 13:9.

  3. Taniela 3:17–18.

  4. ʻAlamā 17:14.

  5. ʻAlamā 17:23.

  6. Mātiu 7:16; 3 Nīfai 14:16.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”, Liahona, Nōv. 2020, 94.

  8. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”, 94.

  9. Molomona 9:11.

  10. Luke 22:42.