2022
ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Palōfitá
Sune 2022


“ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Palōfitá,” Liahona, Sune 2022.

Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

ʻOku Tau Muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Palōfitá

ʻĪmisi
tangutu fakataha ha faʻē mo e tamai mo ʻena kiʻi taʻahiné ʻo sio ki ha tohi

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha palōfita moʻui ke maʻu ha fakahā mo tataki Hono Siasí ʻi he māmaní. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e makasini ko ʻení ke ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne palōfitá. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ʻi laló ke tokoni atu ke kamataʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé pea mo e mahuʻinga ʻo e fakataha alēlea fakafāmilí.

Fealēleaʻaki ʻi he Ongoongoleleí

Ko e Muimui ʻi he Palōfitá

Lau ha ngaahi kupuʻi lea mei he fakamatala ʻa ʻEletā Hōlani he peesi 4 fekauʻaki mo e muimui ki he palōfitá. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau vahevahe ʻa e founga ʻoku nau fili ai ke muimui ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá. Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakafāmili ʻa e “Muimui he Palōfitá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58).

Fealēleaʻaki Fakataha

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakamatala ʻi he peesi 40 ke ke ako lahi ange fekauʻaki mo e sīpinga ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fakataha alēleá. Tuku ha taimi ke fakahoko ai ha fakataha alēlea fakafāmili—ʻo tatau ai pē pe ko e lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoni efiafí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe ko ha toe taimi pē ʻe faingamālie ki ho fāmilí—ke fakafaingofuaʻi ha fepōtalanoaʻaki tauʻatāina mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau fie maʻu tokoni aí mo e meʻa te nau lava ʻo tokoni atu aí. Aleaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea fealēleaʻaki fakataha ke maʻu ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki.

Kau Atu ki he Ngāue Fakatemipalé

Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻa ʻEletā Mutomupou ʻi he peesi 44 ke akoʻi ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo hono mahuʻinga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ngāue fakataha fakafāmili ʻo fakaʻaongaʻi e FamilySearch ke fekumi ki ho hisitōlia fakafāmilí pea kapau ʻe lava, kumi ha ngaahi hingoa ke ʻave ki he temipalé.

Fiefia Fakafāmili ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Fanongo Kiate Ia

1 Samuela 3:1–10

Naʻe fanongo ʻa Samuela ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻene kei siʻí ka naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ia ʻi he kamataʻangá. ʻAhiʻahi fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke ako fekauʻaki mo e fakafanongó:

  1. Haʻi e mata ʻo ha tokotaha pe kole ange ke kuikui honau matá.

  2. ʻE ui mai leva ha mēmipa ʻo e fāmilí mei ha loki ʻe taha e hingoa ʻo e tokotaha kuo haʻi hono matá.

  3. Kapau ʻe lava ke mateʻi ʻe he tokotaha ʻoku haʻi hono matá ʻa e tokotaha naʻe uí, ʻe ʻoatu leva ʻe he tokotaha naʻe uí ha fakahinohino ke tokoni ki he tokotaha ʻoku haʻi hono matá ke fekumi ange kiate ia.

  4. Taufetongi ʻi he hoko ko e tokotaha ʻoku haʻi hono matá pea mo e tokotaha ʻokú ne ui e hingoá.

Fealēleaʻakí: Te tau lava ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he folofolá, temipalé, mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOkú ke fanongo fēfē ki Hono leʻó? Lau pe fanongo ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020 “Fanongo Kiate Ia ” pea kumi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fanongo lelei ange ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí. Talanoa fekauʻaki mo e founga te mou lava fakafāmili ai ʻo “fanongo kiate Iá.”

Vaʻinga Poupou ʻa e Fāmilí

Lute 1–4

Hili e hoko ʻa Lute ko ha uitoú, naʻá ne fili ke nofo mo ʻene faʻē ʻi he fono ko Nāomí, kae ʻikai foki ki hono kakaí, “he ko e potu ʻokú ke ʻalu ki aí, te ta ō ai; pea ko e potu te ke mohe aí, te ta mohe ai: ko ho kakaí ʻe hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua” (Lute 1:16).

Naʻe poupouʻi ʻe Lute ʻa Nāomi ʻaki ʻene nofo mo ia. ʻAhiʻahi fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke ako fekauʻaki mo hono poupouʻi ʻo e fāmilí:

  1. Fili ha mēmipa ʻo e fāmilí pea tuʻu ʻo fesītuʻaʻaki. Tuku ha faʻahinga meʻa (ko ha foʻi pulu siʻisiʻi pe ko ha tohi) ʻi he vahaʻa ʻo hona tuʻá.

  2. ʻI hoʻomo ngāue fakataha ko ha timí, vakai pe ko e sitepu ʻe fiha te mo lava ʻo fakahoko fakataha ʻo ʻikai tuku ke tō ʻa e meʻa ko iá.

  3. Taufetongi fakafāmili kae ʻoua kuo maʻu ʻe he taha kotoa ha faingamālie ke ngāue fakataha ko ha timi ke nau fetokoniʻaki.

Fealēleaʻakí: Naʻe fetokoniʻaki fēfē ʻa Lute mo Nāomí? Naʻe tui ʻa Lute ki he Tamai Hēvaní peá ne maʻu ʻa e tuí, ko ia naʻá ne nofo pē mo Nāomi. Naʻe tāpuekina fēfē ia? Te tau lava fēfē ʻo fepoupouaki mo falala ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí?