2022
Ngaahi Talanoa ʻOkú Ne Fakatahatahaʻi Kitautolú
Sune 2022


“Ngaahi Talanoa ʻOkú Ne Fakatahatahaʻi Kitautolú,” Liahona, Sune 2022.

Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

Ngaahi Talanoa ʻOkú Ne Fakatahatahaʻi Kitautolú

Te tau lava ʻo fakamālohia hotau ngaahi fāmilí ʻaki hano vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e tuí mo e loto-toʻá, mei he kuohilí mo e lolotongá.

ʻĪmisi
fakamanamanaʻi e kau fononga saliote ʻi he feituʻu tokaleleí ʻe ha afi ʻoku tamateʻi ʻe ha matangi fakafokifā

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

ʻI he fakaʻau ke u matuʻotuʻa angé, kuo liliu hoku tuʻunga ʻi hoku fāmilí. Ne u hoko ko ha faʻē kei talavou ke fakatahatahaʻi ha fānau longomoʻui ʻi ha faʻahinga maveuveu ʻoku fokotuʻutuʻu maau ne mau ui ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko e taimi ní ʻoku ou hoko ko ha kuifefine, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kau atu ki he ngaahi meʻa fakafāmilí pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ou mamata pē. Kuó u hiki hake ʻo kau ki he toʻu tangata matuʻotuʻa angé. Ne u ʻofa ʻi he toʻu tangata ʻe ua kimuʻá, kau ai hoku husepānití, ʻa ia ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Pea ʻoku ou saiʻia ʻi he toʻu tangata ʻe ua ʻoku nau lolotonga ʻi he māmaní (kau ai mo ha makapuna ua ʻe niʻihi mei he toʻu tangata ʻe hoko mai aí).

Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻoku ou fakahoko he taimi ní ʻoku hoko ia ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻemau ngaahi vitiō konifelenisi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻI heʻemau hoko ko ha kāinga ofí, ʻoku mau fakaʻaongaʻi ha polokalama vaʻinga ʻi he ʻinitanetí ke tokoni ki he niʻihi ʻoku tokoua ʻakí ke nau feʻilongaki mo tokoniʻi kotoa kimautolu ke mau manatuʻi pe feinga ke ʻiloʻi ʻemau ngaahi kuí. ʻI heʻemau fai ʻení, kuó u fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono haʻi fakataha homau fāmilí ki he taʻengatá ʻe he ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ka ʻoku pehē pē foki mo ʻemau ngaahi talanoa ʻo e loto-toʻá mo e tuí.

Ueʻi Fakalaumālie mei he Kuohilí

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku papitaiso ʻi ha vaitafe

ʻOku ou tui ʻoku tau takitaha maʻu ha talanoa ʻo e tuí mo e loto-toʻá ke vahevahe. Ko e moʻoni ʻe lava ʻe kinautolu ʻo e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate kitautolú ʻo ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻi heʻetau manatuʻi honau laumālié mo ʻenau ngaahi feilaulaú. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku houngaʻia homau fāmilí ʻi ha kiʻi tamasiʻi ko Kalisitiane Hānisi Monisoni, ʻa ia naʻá ne ʻave ha meʻatokoni ki he ongo faifekau ʻi he fale fakapōpula ʻi Felekisitati ʻi Noaué ʻi he 1800 tupú. Ne na akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne tukuange fakafufū kinaua mei he fale fakapōpulá, pea naʻá na papitaiso ia ʻi he vaitafé ʻi ha pō fetuʻuʻia. Hili ʻene kau ki he Siasí, naʻe tuli ia ʻe heʻene tamaí. Ka naʻá ne ʻalu ki he Teleʻa Sōlekí ke ohi hake ha hako angatonu.

  • ʻOku toe ueʻi fakalaumālie foki kimautolu ʻe he talanoa ʻo Soana Kilisitini Lāsení. Lolotonga ʻenau fononga ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe fehangahangai ʻene kulupu fononga paioniá, ʻa ia naʻe taki ʻe Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí, mo ha vela ʻi he feituʻu tokaleleí. Hili ʻenau fai ha lotu tāumaʻú, naʻe hoko ha kiʻi konga ʻao ʻi he tafaʻaki langí ko ha ʻalotāmaki naʻá ne tāmateʻi ʻa e afí.

Ueʻi Fakalaumālie ki he Kuongá Ni

ʻĪmisi
ongo finemui fofonga malimali

Ko hoku mokopuna fefiné mo hoku mokopuna fefine “ohí”, ko ha papi ului kei talavou naʻe haʻu ʻo nofo mo e fāmili ʻeku tama fefiné.

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú

ʻOku ou ongoʻi ha houngaʻia lahi fau ki he ngaahi laumālie faivelenga mo loto-toʻa ko ʻení. Ka ʻoku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo foki ʻi he ngaahi laumālie loto-toʻa ʻi homau fāmilí he ʻaho ní. Ko ia, ne u fakakaukau ke kole ʻi heʻemau ngaahi fakataha fakafāmilí ki ha mokopuna ʻe toko ua ke vahevahe ʻena fakamoʻoni ʻo e tuí mo e loto-toʻá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ueʻi fakalaumālie ʻe he meʻá ni ʻa e toenga ʻo e fāmilí, ka ʻokú ne fakaʻatā ʻa kinautolu ʻoku vahevahé ke nau tuku ha kiʻi taimi ke vakai ki he founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi ha taimi faingataʻa. Ko ha ongo talanoa ʻeni meiate kinautolu.

  • Naʻe fefaʻuhi homa mokopuna fefiné mo e kanisā ʻo e mongá ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú. Naʻá ne pehē, “Naʻe tataki au ʻe he Tamai Hēvaní, tautautefito ʻi he lolotonga ʻo e uike ʻo ʻeku mavahe ʻo faitoʻó. Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku fakamoʻoní mo ʻeku kiʻi kulī ko Teisí.”

  • ʻI he taimi naʻe tukuhausia ai ha fefine kei talavou papi ului, naʻe ʻomi ia ʻe he ongo faifekaú ki he ʻapi homa ʻofefiné. Kuo mau lau ia ko ha taha pē ʻo kimautolu. Naʻe pehē ʻe he papi ului kei talavou fiefia ko ʻení, “Kuó u ʻiloʻi neongo ʻeku ilifiá, te u lava pē ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní.” ʻOkú ne tāpuekina kimautolu ʻaki ʻene ʻulungaanga ʻofa mo fiefiá.

ʻI hoku fatongia ko e kui fefiné, kuó u toe ako ai ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá mo e ngaahi kuí ke fakamālohia ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ʻi hotau sēini fakafāmili taʻengatá. Ko hono vahevahe e ngaahi talanoa ʻo e tuí mo e loto-toʻá, mei he kuohilí mo e lolotongá, ko ha founga ia ʻe taha ke tokoniʻi ai ʻetau fānaú mo e makapuná ke nau tui mo loto-toʻa ʻi heʻenau fehangahangai mo e kahaʻú. Pea ko ha founga lelei ia ke tokoni ke liliu e loto ʻo e fānaú ki heʻenau tamaí mo e faʻeé (vakai, Malakai 4:6).

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, USA.