2022
Ko e Kāmeni Fakatemipalé: Ko ha Fakamanatu Toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí
Sune 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Kāmeni Fakatemipalé: Ko ha Fakamanatu Toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

ʻOku fakahinohino kitautolu ʻe he kāmeni fakatemipalé kia Sīsū Kalaisi mo Hono tefitoʻi fatongia ʻi hotau fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.

ʻĪmisi
Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

Tatau ai pē pe naʻá ke tupu hake ʻi he Siasí pe kau ki ai kimui ange ʻi he moʻuí, mahalo kuó ke fanongo ʻi he kāmeni fakatemipalé kimuʻa peá ke toki ʻalu ki he temipalé. Ka ko ha ongo meʻa kehekehe ʻaupito ʻa hono ʻiloʻi e kāmení mo e mahino e mahuʻinga ʻo e kāmení!

ʻOku ʻikai tatau ʻa e kāmeni fakatemipalé mo e valaloto angamahení. ʻOku fakaafeʻi mai ʻe hono tui faivelenga ʻo e teunga toputapú ni ʻa e mālohi faka-ʻOtuá ki heʻetau moʻuí koeʻuhí he ʻoku fakamanatu mai ai ke tau moʻui kakato ange ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ʻoku foaki ai ʻa e teunga toputapú kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé? Ko ha ngaahi poini ʻeni ke fakakaukau ki ai.

Ko ha Sīpinga ʻo e Ngaahi Fakamanatu Toputapú

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he kuonga kotoa pē ha ngaahi sīpinga, founga, mo e ngaahi ouau kehekehe ke tokoni ke tau manatuʻi mo fakaloloto hotau vā fetuʻutaki mo Iá. ʻE lava ke kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Ko e ʻaho Sāpaté: ko ha ʻaho ʻo e mālōlō mo e moihū—ko ha ʻaho naʻe fakatapui ki hono fakalāngilangiʻi mo manatua Iá (vakai, ʻEkesōtosi 20:8–11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9–13).

  • Lakaatú: ko ha fakamanatu molumalu kae fakafiefia ki he kakai ʻIsilelí ʻa hono fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité pea tataki kinautolu kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne ʻomi ha fakahaofi fakalaumālie maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá (vakai, ʻEkesōtosi 12–13).

  • Ko e sākalamēnití: ko ha ouau toputapu naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ko e fakamanatu ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí (vakai, Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; 3 Nīfai 18). ʻOku fakafoʻou foki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fuakava kuo nau fakahoko mo e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi he ouaú ni.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻá ni takitaha ko ha fakamanatu ʻokú ne tataki kitautolu ki he ʻOtuá. ʻI he founga tatau pē, ʻoku hoko ʻa e kāmeni fakatemipalé ko ha fakamanatu mahino ʻo hotau vā fetuʻutaki fuakava mo e ʻOtua ko e Tamaí, ʻa ia ʻoku malava ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko e kāmení ko ha ʻufiʻufi ia ʻo e ngaahi fakatupu toputapu taha ʻa e ʻOtuá: ko ʻEne fānaú.

Kuo pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko ha faingamālie toputapu ke tui ʻa e kāmení pea ʻi heʻetau fakahoko iá, ʻoku tau fakahaaʻi leva ha tukupā fakalaumālie ke muimui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”1 Hangē ko ʻení, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau kau ai ʻi ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tokoniʻi e niʻihi kehé, fakahoko e lotú, pe ako e ongoongoleleí, ʻoku tau “fakahaaʻi” ai ʻetau tukupā fakafoʻituitui ke muimui ki he Fakamoʻuí. Neongo ʻoku ʻikai fakaʻaliʻali ʻa e kāmeni fakatemipalé ki he māmaní, ka ʻe lava ʻe hono tui faivelengá ʻo fakamanatu maʻu pē ki he tokotaha ʻokú ne tuí ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé naʻe fakahoko mo e ʻOtuá—ko ha fakataipe ʻo ʻetau holi ke aʻusia e tuʻunga ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá te tau lava ʻo aʻusiá.

ʻI hono tauhi faivelenga e ngaahi fuakava ʻo e ʻenitaumení, ʻoku tau teuteu ai ke maʻu e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakamanatu mai ʻe he kāmení te tau lava ʻo liʻaki ʻa e tangata fakakakanó pea hoko ko ha Māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 3:19).

Ko e Hingá mo e Talaʻofa ʻo ha Fakamoʻuí

Te tau lava ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e fakataipe ʻo e kāmeni fakatemipalé ʻaki hono ako e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻĀtama mo ʻIví. Hili hono kai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fua tapú, naʻá na ongoʻi mā ʻi heʻena fakakaukau atu ki heʻena tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi naʻá na telefuá, naʻá na ngaohi ha ʻēpani mei he lauʻi fikí peá na toitoi. (Vakai, Sēnesi 3:1–8.)

Ka ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá ki he meʻa kuó na fakahokó, naʻe ʻikai ke Ne liʻaki pe tuku ke na mamahi. ʻI he fehangahangai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo e moʻoni ʻo e mate fakalaumālié mo fakatuʻasinó, naʻe akoʻi kinaua ʻe he ʻOtuá ki he fanauʻi foʻou fakalaumālié pea mo e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻoku ʻatā ki Heʻene fānau kotoa pē. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, “Tokanga ki hoku leʻó, pea tui, pea fakatomala mei hoʻo ngaahi maumau-fono kotoa pē, pea papitaiso, ʻio ʻi he vaí, ʻi he huafa ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoní, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko e huafa pē taha ʻe foaki ʻi he lalo langí, ʻa ia ʻe lava ʻo hoko mai ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá” (Mōsese 6:52).

Naʻe kamata ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻena fononga ʻi he māmani hinga ko ʻení mo e ʻilo ki he Fakamoʻuí, mo ha fakaafe ke haʻu kiate Ia, pea lava ʻo maʻu Hono mālohi huhuʻí. Naʻá na fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea foaki kiate kinaua ha “kofu kiliʻimanu” naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ke fakamanatu kiate kinaua ʻa e ngaahi fuakava ko iá (Sēnesi 3:21; Mōsese 4:27).

ʻI heʻetau ō ki he temipalé, ʻoku fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi pea tau fakahoko fakataautaha ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Ko e kāmení ko ha fakaʻilonga ia ʻo e maluʻi naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIví pea mo ia ʻoku tau maʻú pea ko ha fakamanatu ia ʻo e ngaahi fuakava toputapú ni.

Ko ha Fakataipe ʻo e Tukupā ke Muimui kia Sīsū Kalaisí

Naʻe tala fakapatonu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ʻoku ʻi ai ha fakataipe loloto mahuʻinga ʻi hono tui ʻo e kāmeni fakatemipalé. ʻOkú ne fakafofongaʻi ha tukupā taʻe-tūkua.”2 ʻOku kau heni ʻa e tukupā ʻa e ʻOtuá ke foaki ha Fakamoʻui maʻa ʻEne fānaú (vakai, Molonai 10:33), pea pehē ki heʻetau tukupā ke tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé mo tui faivelenga e kāmení, ʻoku talaʻofa mai ai ha ngaahi tāpuaki ʻo e maluʻi mei he ʻahiʻahí mo e koví. ʻOku tau maʻu maʻu pē ha fakamanatu ʻoku finangalo hotau Fakamoʻuí ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá mo tokoniʻi kitautolu ke ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá, vaivaí, loto mamahí, mo e mamahi fakatāutahá.

Naʻe hoko ʻa e kāmení kia ʻĀtama mo ʻIvi ko ha fakaʻilonga ʻo hona vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo fakamanatu ange ʻa e ngaahi fuakava naʻe malava ai ke na maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne fānau faivelengá. ʻI heʻetau fononga ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kāmení ke tau manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi, mataʻikoloa ʻaki ʻetau ngaahi fuakava ʻi he temipalé, pea tuʻu maʻu ʻi heʻetau tukupā ke taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 6 ʻOkatopa 2019

  2. Russell M. Nelson, “Personal Preparation for Temple Blessings,” Liahona, July 2001, 38.