2022
Teunga Tāú: ʻOku Fekauʻaki Ia mo ha Meʻa ʻOku Mahulu Hake ʻi he Valá Pē
Sune 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Teunga Tāú: ʻOku Fekauʻaki Ia mo ha Meʻa ʻOku Mahulu Hake ʻi he Valá Pē

ʻOku lahi e tokanga taha ki he vala taau ʻi tuʻá. Kae fēfē ʻa e moʻui taau ʻi he lotó?

ʻĪmisi
tā ʻo ha finemui

Ko e tokolahi ʻo kitautolu ne tupu hake ʻo ako fekauʻaki mo e teunga tāú ʻi he lotú. Pea ʻoku mahino ʻa hono ʻuhingá—ʻoku hoko ʻa e teunga tāú ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻe lava ʻo tokoni ke tau puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá kae pehē ki he anga ʻo ʻetau fotú. ʻI heʻetau ako e founga ke tukulotoʻi mo moʻui ʻaki ʻení mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki mo iá, te tau lava ʻo hangē ange ko hotau Fakamoʻuí.

ʻI heʻetau tupu haké, mahalo kuo akoʻi kiate kitautolu ko e teunga tāú ʻoku fekauʻaki pē ia mo hotau fōtunga ki tuʻá. Mahalo ko e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e teunga tāú naʻe nofotaha pē ia ʻi he vala ʻa ia ʻoku fuʻu fakahāhā pe ko ha ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻetau fakafōtungá ʻe ala tōtuʻa, ʻo hangē ko hono fakaavaava ʻo e sinó, tā-tataú, ākenga ʻo e ʻulú, pe teuteu angamahení. Ka ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ʻa e teunga tāú mo e valá pe meʻa ʻoku hā ki tuʻá—ʻoku kau foki ai mo e meʻa ʻoku ʻi lotó.

Ko e teunga tāú ko e “loto ʻoku fakatōkilalo pea taau ʻi he teungá, teuteú, leá, mo e ʻulungāngá. Kapau ʻokú ke teunga taau, ʻoku ʻikai ke ke tohoakiʻi ha faʻahinga tokanga ʻoku ʻikai fie maʻu kiate koe. Ka, ʻokú ke feinga ke ʻfakaongoongoleleiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi homou sinó, pea ʻi homou laumālié’ (1 Kolinitō 6:20; vakai foki, veesi 19).”1

Kapau ʻe mahino kiate kitautolu pea tau moʻui ʻaki ʻa e fakaʻuhinga kakato ange ko ʻení, ʻaki ha tōʻonga fakakaukau ke feinga ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko leva ʻa e teunga tāú ko ha meʻa te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fuatautau ʻaki ʻetau ngaahi tōʻonga kotoa pē—ʻo ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau fili ke tuí.

Ko ʻEtau Tukupā ʻi he Lotó

ʻĪmisi
ngaahi ʻata fakafoʻituitui ʻo ha kakai kehekehe

Naʻe akonaki ʻa Sisitā ʻIleini S. Tolotoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē: “ʻOku fālute ʻe he teunga tāú ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he fōtunga pē ki tuʻá. Ko ha tuʻunga ia ʻo e lotó. Ko hano fakafōtunga ia ki tuʻa ʻo ha ʻilo mo ha tukupā ʻi loto. Ko hano fakahaaʻi ia ʻoku mahino pe ko hai kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e [fānau] ʻa e ʻOtuá. Ko hano fakahaaʻi ia ʻoku tau ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau tauhi fuakavá.”2

Ko ia, kapau ko e teunga tāú ko hano fakahaaʻi ia ki tuʻa ʻo ʻetau tukupā ʻi loto ke moʻui tāú, te tau fakatupulaki fēfē leva nai ʻa e tukupā ko ia ʻi he lotó?

ʻUluakí, te tau lava ʻo fakaloloto ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki hotau tuʻunga totonú, ʻuhinga ʻo ʻetau ngaahi fuakavá kiate kitautolú, pea mo e toputapu ʻo hotau sinó. Pea te tau lava ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga moʻoni ʻo e fili ke vala tāú. ʻOku fekauʻaki ia mo e moʻui ʻi he founga ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá.

Te tau lava ʻo kamata ʻaki haʻatau fehuʻi loto pē, “Te u ongoʻi fiemālie nai ʻi hoku fōtungá kapau ne u ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?” Ko e meʻa tatau pē, te tau lava ʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻa hangē ko ʻetau leá mo hotau ʻulungāngá: “Mahalo te ke fehuʻi loto pē … : ʻTe u lea ʻaki nai e ngaahi leá ni pe kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení kapau ʻoku ʻi heni ʻa e ʻEikí?’ ʻE lava ʻe haʻo tali fakamātoato ʻa e ongo fehuʻí ni ke taki koe ke ke fai ha ngaahi liliu mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí.”3

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Kalo F. Makongikī, ko e Tokoni ʻUluaki mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē:

“Ko e teunga taau ʻi he valá, fōtungá, fakakaukaú, mo e ʻulungāngá ko ha fakamoʻoni fakafoʻituitui, fakatautaha ia ki he ʻEikí ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi Ia pea ʻoku tau ʻfiefia’ ʻi he ngaahi fuakava kuo tau fakahoko ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

“Ko e ngaahi fili fakaʻaho ʻoku tau fai fekauʻaki mo e vala ʻoku tau tuí, ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí, ngaahi fakakaukaú, ngaahi ʻīmisi ʻoku tau mamata aí, hiva ʻoku tau fakaʻatā ke hū ki hotau ʻapí, mo e mītia ʻoku tau fakangofua ke hū ki hotau ʻatamaí mo e lotó, mo hotau ʻulungaanga ʻi he kakaí mo e fakafoʻituituí—kātoa ia—ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau fakaʻapaʻapaʻi e fuakava ko iá.”4

ʻE lava pē ke tau fuʻu tokanga taha ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e teunga tāú ʻo ʻikai ai ke tau fakakaukauʻi pe ʻoku ʻikai ke tau teunga taau ʻi ha ngaahi founga kehe. Makehe mei he founga ʻoku tau teuteu aí, ko e hā nai ʻoku tau mamata aí, laukonga, fakafanongo ki aí, pe talanoa mo fakakata ʻaki mo hotau ngaahi kaungāmeʻá? Te ke lava pē ʻo teunga taau ʻi tuʻa kae ʻikai pē ke ke teunga taau ʻi loto.

ʻOku lahi ha ngaahi tōʻonga ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke nau fenāpasi mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú, kau ai ʻa e ngutulaú, loto-fakamāú pe taʻetokaʻi e niʻihi kehé, hīkisia pe pōlepolé, kapekape pe fakaʻaongaʻi ha lea taʻefeʻunga, fai ha tōʻonga kovi pe taʻetaau ʻi he kakaí, mo e meheká. ʻOku maumauʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga ko ʻení ʻa e ngaahi fekaú kae ʻikai ko e teunga tāú pē, hangē ko e fekau ke ʻofa ki ho kaungāʻapí pea taʻofi ʻa e loto-fakamāú. Ka ʻoku nau fakahaaʻi foki ʻa e siʻi ʻa e loto-fakatōkilaló, angamaluú, mo e fehokotaki mo e ʻOtuá—ʻa ia ʻoku fekauʻaki kotoa mo e teunga tāú.

Mahalo ko ha fakakaukau foʻou kiate kitautolu ʻa e taau fakaelotó, ka te tau lava ʻo ngāue ke liliu ʻetau fakakaukaú mo kamata ke sio ki he taumuʻa ʻoku kole mai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau moʻui taau ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne finangalo ke tau tokanga taha ki he ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tau tupulaki fakalaumālie aí, tokoniʻi e niʻihi kehé, ngāue ʻi he ʻofa, pea maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻoku maʻá. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakaʻaongaʻi hotau sinó ʻo ʻikai ko ha meʻateuteu ka ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.5

Founga Te Tau Lava ʻo Akoʻi Ai ʻa e Teunga Tāú

ʻI he mahino kakato ange ko ʻeni ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo e teunga tāú, te tau lava ʻo akoʻi lelei ange ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he niʻihi kehé.

Te tau lava ʻo akoʻi ko e teunga tāú ʻoku fekauʻaki ia mo ha tukupā fakaeloto kia Sīsū Kalaisi pea tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé ʻa e founga ke fakatupulaki ai ʻa e faʻahinga tukupā ko iá.

Te tau lava ʻo fakamatalaʻi ʻoku ʻikai totonu ke ʻai ʻe he teunga tāú ke tau ongoʻi mā fekauʻaki mo hotau sinó. ʻOku ʻikai fekauʻaki e teunga tāú ia mo hono ʻufiʻufi hotau sinó koeʻuhí ʻoku kovi hono tuʻunga totonú—ka ko hono moʻoní ʻokú na fehangahangai. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau ʻiloʻi ko hotau sinó ko e meʻafoaki iá pea mo e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e misiona ʻokú ne tokoni ke tau fakahokó, ʻoku tau maluʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi he anga ʻo ʻetau tōʻongá mo e valá.”6

Te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku akoʻi tatau pē ʻa e teunga tāú ki he tamaiki tangatá mo e tamaiki fefiné, ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné fakatouʻosi. Pea te tau lava ʻo vahevahe ʻa e moʻoní ʻi heʻetau hoko ko e kau fakafofonga “ke fili … kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue” (2 Nīfai 2:26)—pea ʻi he taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he teunga taʻetaau ʻo e māmaní, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke mapuleʻi kitautolu pea ʻikai fakatōliʻa e ngaahi fakakaukau taʻefeʻungá. Ka te tau lava foki ʻo manavaʻofa ki he niʻihi kehé mo fai e meʻa kotoa te tau lavá ke fetokoniʻaki ke tauhi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ke fenāpasi mo e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá ke tau fakahokó.

Fakaʻosí, te tau lava ʻo akoʻi ʻoku ʻikai totonu ke fakaʻaongaʻi e teunga tāú ko ha meʻangāue ke fakamaauʻi ʻaki e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻofá, talitali leleí, mo hono tali ʻo e niʻihi kehé ʻo laka ange ia ʻi hano ʻai ha taha ke ongoʻi taʻefiemālie koeʻuhí ko e anga ʻo ʻene teuteú. ʻI heʻetau ʻuluaki tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé honau mahuʻinga fakalangí mo honau tuʻungá, ʻe fakanatula pē haʻanau kamata ke fakakau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú ʻi heʻenau moʻuí—ʻi loto mo tuʻa fakatouʻosi.

Fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá

ʻI heʻetau tokanga taha ki he moʻui taau ʻo e lotó, ʻoku tau lava lelei ange ai ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Heili ʻo pehē, “Ko e moʻui tāú ko e loto-fakatōkilalo, pea ʻoku fakaafeʻi ʻe he loto-fakatōkilaló ʻa e Laumālié ke ʻiate kitautolu.”7 ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālié ke tau ʻiloʻi e meʻa ke tau tuí, meʻa ke lea ʻakí, mo e meʻa ke fai ke tau moʻui taau ai ʻi he founga kotoa pē.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ko kitautolú “ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí” (1 Pita 2:9). ʻOku tau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi tōʻonga mo e fōtunga tāú. ʻOku ʻikai fekauʻaki pē ia mo hotau valá; ka ʻoku fekauʻaki foki ia mo e founga ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻoku ui kitautolu ke tau fakahokó.

Ko e moʻoni, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e angamaluú mo e taau ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻOkú Ne fakahaaʻi maʻu pē ko ʻEne Tamaí ko e maʻuʻanga ia ʻo Hono mālohí, kae ʻikai ko Ia. ʻOkú Ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú Ne faí mo ia kotoa pē ʻoku ʻiate Iá. Pea ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻo e teunga tāú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko Ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), 4; tānaki atu e fakamamafá.

  2. Elaine S. Dalton, “Arise and Shine Forth” (Brigham Young University Women’s Conference address, Apr. 30, 2004), 1, speeches.byu.edu.

  3. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 4–5.

  4. Carol F. McConkie, in Marianne Holman Prescott, “Modesty Is a Witness of Our Covenants, Says Sister McConkie” (news story), June 2, 2015, ChurchofJesusChrist.org.

  5. Vakai, Lexie Kite and Lindsay Kite, “More Than a Body: See as God Sees,” New Era, Aug. 2019, 8–11.

  6. Robert D. Hales, “Teunga Tāú: Ko e Fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí,” Liahona, ʻAokosi 2008, 18.

  7. Robert D. Hales,“Teunga Tāú,” 18.