2022
Fafangaʻi ʻe he Kau Taupoʻou
Sune 2022


“Fafangaʻi ʻe he Kau Taupoʻou,” Liahona, Sune 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Fafangaʻi ʻe he Kau Taupoʻou

Naʻa mau fifili pe ko e hā ʻe talamai ʻe he kau taupoʻou Katoliká ʻi he taimi ne mau kole tokoni aí.

ʻĪmisi
peleti pisikete

Naʻá ku fiefia mo hoku hoá ke fakaava ha feituʻu foʻou ki he ngāue fakafaifekaú ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he feituʻu moʻunga ʻo e fakahihifo ʻo Kuatemalá. Ka ʻi he hili pē ʻemau tūʻutá, naʻe kamata ke fakamafola mai ʻe he kau takí mo e kau mēmipa ʻo e ngaahi siasi fakalotofonuá ha ngaahi talanoa taʻemoʻoni fekauʻaki mo kimaua. Ko hono olá, naʻe kamata ke ilifia ʻa e kakaí ʻiate kimaua.

Ka naʻá ku kei fakatuʻamelie pē mo ʻEletā Toti Hinikini, tautautefito ki he hili e loto-fiemālie ha ngaahi fāmili ʻe tolu ke kau mai ki ha ʻoupeni hausi fekauʻaki mo e Siasí. Ke tokoni ʻi hono fakafeʻiloaki kinautolu ki he ongoongoleleí, naʻá ma palani ke huluʻi ha ngaahi filimi fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ka ʻi he taimi ne ma ʻahiʻahiʻi ai ʻema mīsini heleʻuhilá kimuʻa heʻemau fakatahá, naʻe pā e foʻi ʻuhilá. Naʻe mālohi ʻa e ʻuhilá ʻo ne maumauʻi e meʻa liliu volota ʻo e ʻuhilá. Ne ʻikai ke ne toe lava ʻo liliu e volota ʻe 220 ki he volota ʻe 110 ne ma fie maʻu ke moʻui ʻema mīsini hulú.

Naʻá ku loto-mamahi mo hoku hoá pea fehuʻi, “Ko e hā e meʻa ʻe faí?”

Naʻe talamai ʻe Brother Sāvesi, ko e mēmipa pē ia ʻe taha ʻo e Siasí naʻe nofo ʻi he koló, ʻoku ʻi ai ha meʻa liliu volota ʻa e kau taupoʻou ʻi he koló. Ko ia, lolotonga e fakaʻuli ʻa Brother Sāvesi ki kolo ofi mai ko Ketisalatenakō ke ʻomi ha foʻi ʻuhila ʻe taha, naʻá ma fai ha lotu peá ma lue ki he nofoʻanga ʻo e kau taupoʻoú.

Naʻá ma tukituki, fakafeʻiloaki kimaua, mo fakamatalaʻi ʻema palopalemá, mo fifili pe ko e hā ʻe talamai ʻe he kau taupoʻoú. Naʻe tuaiekemo, kuo nau ʻomi ʻenau meʻa liliu volotá, pea talamonū mai kiate kimaua. Naʻe ʻikai fuoloa kuo foki mai ʻa Brother Sāvesi, pea naʻá ma fakahoko ʻemau fakatahá.

Ke fakamālō ki he kau taupoʻoú, naʻá ku taʻo kūkisi mo ʻEletā Hinikini ke ʻave maʻanautolu. Hili ha taimi nounou mei heʻemau ʻave ʻa e kūkisí, naʻe fakaʻohovaleʻi kimaua ʻe he kau taupoʻoú ʻaki hano fakaafeʻi kimaua ki ha maʻu meʻatokoni efiafi.

Naʻá ma tali ia.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ku tangutu mo ʻEletā Hinikini ke maʻu meʻatokoni efiafi ʻi ha tēpile fakaʻofoʻofa naʻe ʻātakaiʻi ʻe ha kau taupoʻou ʻe toko fitu. Ko e toko nima mei Kānata, ko e taha mei he ʻIunaiteti Siteití, pea ko e taha mei Kuatemala Siti.

Lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí naʻá ma fakamatalaʻi kiate kinautolu kau ki he Siasi kuo fakafoki maí pea mo ʻema ngāue ko e ongo faifekau taimi kakató. Naʻá ma ʻoange leva kiate kinautolu ha Tohi ʻa Molomona mo fai ʻema fakamoʻoni ki aí. Naʻa nau fakamālō mai mo fakahīkihikiʻi kimaua ʻi heʻema feinga ke ʻomi e kakaí kia Kalaisí.

Naʻa nau fakamatalaʻi mai leva ha niʻihi ʻo e “ngaahi kautaha” kehekehe ʻo e kau taupoʻoú. Naʻa nau fakamatala mai leva fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ngāué mo e ngaahi liliu ki he nofo ʻi he ngaahi feituʻu māʻolungá.

Naʻá ku maʻu ha fakakaukau foʻou, naʻá ku vakai ki he kau taupoʻoú ko ha kāinga fakalaumālie ʻoku nau maʻu ha ngaahi taumuʻa, holi, mo ha ngaahi faingataʻa tatau. Naʻa nau tokoni ki he niʻihi kehé, feilaulau maʻa ʻenau tuí, mo fakatapui ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá.

Pea ko ʻemau maʻu meʻatokoni efiafí? Ko e maʻu meʻatokoni lelei taha ia ne u maʻu he taʻu ko iá—ʻa ia naʻe vahevahe mai ʻe homa ngaahi kaungāmeʻá, ko e kau taupoʻou mei he Siasi Katolika.