2022
Ako mei he Sīpinga ʻa e ʻOtuá ki he Ngaahi Fakataha Alēleá
Sune 2022


“Ako mei he Sīpinga ʻa e ʻOtuá ki he Ngaahi Fakataha Alēleá,” Liahona, Sune 2022.

Ako mei he Sīpinga ʻa e ʻOtuá ki he Ngaahi Fakataha Alēleá

Founga ʻe fitu ke ʻuhingamālie ange ai hoʻomou ngaahi fakataha alēlea fakatāutahá, fakafāmilí, mo faka-Siasí.

ʻĪmisi
ko ha fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kau ngāue ʻi he Fakataha Alēlea Pule ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku tataki ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa (ʻi muʻa he tēpilé) ha fakataha mo e kau taki ʻo e Siasí mo e kau ngāué ʻi he Fakataha Alēlea Pule ʻo e Ngāue Fakafaifekaú.

Faitaaʻi ʻe Jeffrey D. Allred, Deseret News

Talu mei he kamataʻangá, mo hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāué ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakataha alēleá. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakataha alēleá mo e fealēleaʻaki fakataha mei he meʻa ʻoku tau aʻusiá kimuʻa pea tau toki haʻu ki he Māmaní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo e Fakataha Lahi ʻi he Langí, “ʻOku tau lau ʻa e ʻuluaki talanoa ʻo e fakataha alēlea moʻoní ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá,” ʻo ʻuhinga ki he Fakataha Lahi ʻi he Langí. ʻI he fakataha alēlea fakafāmili ko ʻení, naʻe ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ha palani ki he fakalakalaka ʻEne fānaú—ko ha palani naʻe malava ʻi he feilaulau finangalo lelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe ui ko Sihová. Naʻe puleʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ʻofa, poupouʻi ke fakahaaʻi tauʻatāina, mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí.1

Lolotonga hono Fakatupu ʻo e langí mo e māmaní, naʻe fakahaaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha sīpinga fakalangi ki he faleʻi ʻi he ngaahi fakataha alēleá. Naʻe ʻoange ha ngaahi fakahinohino, pea naʻe vahe mo lipooti ʻa e ngaahi ngāué. ʻOku hokohoko atu hono puleʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e fāmili ʻo e ʻOtuá mo e Siasí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakataha alēleá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, ko e sīpinga fakalangi ko ʻeni ʻo e faleʻí ʻoku “mahuʻinga” ia ʻi he tuʻunga kotoa pē. ʻI he Siasí, ʻoku kau heni ʻa e ngaahi fakataha alēlea ʻi he tuʻunga fakalūkufuá, fakasiteikí, mo fakauōtí.

Ko Ha Sīpinga maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau talanoa fakataha

ʻOku toe tataki foki ʻe he sīpinga ko ʻení ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻikai ha toe feituʻu ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fealēleaʻakí ka ko e vā fetuʻutaki ʻo ha husepāniti mo ha uaifi pea ʻi hona vā fetuʻutaki ko e mātuʻa ki heʻena fānaú—pe ko ha toe taha pē ʻi ha kāinga ofi ʻoku nofo mo kinautolú.”

Kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Pālati ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí ko e “tefitoʻi meʻa mahuʻinga mo mahuʻinga tahá—pea mahalo ko e mahuʻinga taha—ʻo e ngaahi fakataha alēlea kotoa pē.”2 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, ʻi he tangutu hifo ha tamai mo hono foha taʻu hongofulu tupú, ʻoku ʻikai ko ha fakataha pē ʻeni ia ʻa e fohá mo e tamaí. “ʻOkú ne ʻi ha fakataha alēlea mo e mēmipa mahuʻinga taha ʻe lava ke ne fealēleaʻaki mo iá.”

Te tau lava kotoa ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngaahi fakataha alēlea leleí ʻi heʻetau moʻuí ʻaki haʻatau kole ki he mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, kau faifakahinohinó, mo ha niʻihi kehe ke nau fealeaʻaki mo kitautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē, kau ai ʻa e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga pe fie maʻu ke fakaleleiʻi ha ngaahi faingataʻá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “ʻE lava ʻe kinautolu ʻoku teʻeki mali pea naʻa mo e fānau ako ʻoku nofo mavahe mei ʻapí ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻo e fakataha alēlea fakalangí ʻaki haʻanau fakatahaʻi mai honau kaungāmeʻá mo e kaungālokí ke nau fealēleaʻaki fakataha.”3

ʻE lava pē foki ʻe ha taha ʻoku nofo toko taha, ʻo faleʻi ia ʻi ha fakataha alēlea mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú. Naʻá ne pehē, te nau lava ʻo fakahaaʻi ʻenau ʻofá mo e houngaʻiá pea kolea ha ueʻi fakalaumālie mo ha fakahinohino ʻi heʻenau fakafanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālié.4

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, neongo pe ko e hā e faʻahinga fakataha alēlea ko iá, ka “ʻoku maʻu e mālohi ʻo e ngaahi fakataha alēleá mei he tui ʻa e kakai ʻoku ʻi aí.”

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngaahi Fakataha Alēlea Leleí

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻe ala tāpuekina ʻetau ngaahi fakataha alēlea fakasiteikí, fakauōtí, mo fakafāmilí.

ʻIloʻi hoʻo taumuʻá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, ʻoku ʻikai fakamatalaʻi ʻe he fakataha alēleá ki he taha kotoa ʻa e meʻa ke faí. ʻOku ʻikai ko e fakataha alēleá ke kole ki he taha kotoa ke fai ha lipooti. Ko e fakataha alēleá ʻa e taimi ʻoku pehē ai ʻe ha pīsope, hangē ko ʻení, “ʻOku ʻi ai ha palopalema ʻi he ʻapasiá ʻi he uōtí. Tau talanoa angé ki aí. Ko e hā te tau lava ʻo faí?” Ko e fakataha alēleá ko ha faingamālie ia ke tau fakataha mai ai ke maʻu ha mahino mo uouangataha ʻi ha taumuʻa tatau pē.

ʻI he Fakataha Lahi ʻi he Langí, naʻe ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne palani ki hono tokoniʻi ʻEne fānaú ke nau hoko ʻo hangē ko Iá pea fakaʻatā ke mahino kiate kitautolu ʻa e palaní (vakai, ʻĒpalahame 3:22–28). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, hangē ko e Fakataha Lahi ʻi he Langí, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo ha faʻahinga fāmili pe fakataha alēlea ʻa e Siasí ke “ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisi. Ke tokoni ke teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻui taʻengatá.”

Tokanga Taha ki he Fakamoʻuí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, hangē ko e hoko ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo e Fakataha Lahi ʻi he Langí, ʻoku totonu ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e uho ʻo ʻetau ngaahi fakataha alēleá, “kae ʻikai ko hotau loto-hīkisiá pe fakakaukau pē ʻatautolú.”

Koeʻuhí ke hoko ʻa e Fakamoʻuí ko e meʻa ʻoku tau tokanga taha ki aí, ʻe ala fehuʻi ʻe ha fakataha alēlea: “Ko e hā ʻokú Ne finangalo ke tau faí? Te tau fakahoko fēfē ʻEne taumuʻá?”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kamila N. Sionisoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, ʻoku ʻikai fakahoko ʻa e ngaahi fakataha alēleá ko ha ngaahi taumuʻa fakataki pe palani pē. “Ko e ngāue fakaetauhi ʻeni ki he toko tahá, mo e founga ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai e founga ke fakahoko fakaemāmani lahi ai iá ko hono fakaafeʻi hotau Fakamoʻuí ki he founga ngāué mo hono ʻiloʻi ʻo e Laumālié.”

Fakaafeʻi e Laumālié ʻaki haʻo teuteu

Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, kimuʻa pea aleaʻi ha tefito, ʻe lava ke toe vakaiʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ʻa e fakamatala puipuituʻá. Naʻá ne pehē, “Fakaʻuhingaʻi hono puipuituʻá.” ʻE lava pē ko ha puipuituʻa fakahisitōlia pe fakatokāteline ʻeni pe vakai mei ha aʻusia fakataautaha. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe ha fealēleaʻaki fakafāmili fekauʻaki mo ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai ʻenau tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, ʻo lau ha ngaahi potufolofola fekauʻaki pe ngaahi lea mei he konifelenisi lahí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, ʻe lava ke ʻomi ʻe he fakamatala leleí ha ueʻi fakalaumālie. “Kuo pau ke ke tānaki ha fakamatala, pea ʻokú ke ʻi he tuʻunga ke maʻu ai ha fakahā ʻi he taimi ʻokú ke fehokotaki ai mo e Laumālié.”

Fakapapauʻi ʻoku vahevahe ʻe he tokotaha kotoa ʻene fakakaukaú

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku maʻu e fakahaá ʻe he kau mēmipa kehekehe ʻo ha fakataha alēlea. ʻI hono ʻomi ha palopalema ke fakakaukauʻí, ʻoku tau fie maʻu, fakaafeʻi, mo fakafanongo ki he faleʻi mei he tokotaha kotoa pē.”

Tatau ai pē pe ko ha fakataha alēlea fakalūkufua, fakasiteiki, fakauooti pe fakafāmili, ʻoku fie maʻu pea ʻoku totonu ke fakamahuʻingaʻi ʻa e leʻo ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e fakataha alēleá.

Naʻe pehē ʻe Poni H. Kōtoni ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻi he ngāue fakataha ʻa e husepānití mo e uaifí ke vahevahe ʻe heʻena fānaú ʻenau fakakaukaú, ʻe lava ke nau ʻilo “ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ʻa e fakahaá ʻi ha leʻo ʻo ha kiʻi taʻu valu.”

Fekumi ki he ngaahi fakakaukau ʻa e houʻeiki fafiné

ʻĪmisi
fefine ʻoku lea ʻi ha fakataha alēlea

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e leʻo ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he tuʻunga kotoa pē, kau ai ʻa ʻapi.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sini B. Pingihemi, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻoku fai e fakalakalaká ʻi he taimi ʻoku faaitaha ai e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá pea nau ngāue fakatahá. Naʻá ne pehē ki he houʻeiki fafine ʻoku nau fehuʻia honau mahuʻinga ʻi ha fakataha alēleá, “ʻOku mahuʻinga homou leʻo ko e houʻeiki fafiné.”

Naʻe toe fakaongo mai ʻe ʻEletā Kuki e fakakaukau ʻa Palesiteni Pingihemí ʻo pehē: “ʻOku fie maʻu ke tau tuʻunga tatau.” Naʻá ne pehē ko e sīpinga ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻoku “tuʻunga tatau pē” ʻi honau ngaahi fatongia ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he uōtí. Naʻá ne pehē, ʻe hokohoko atu ke “faitāpuekina lahi ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí” ʻi he fekumi ki he ngaahi fakakaukau ʻa e houʻeiki fafine ʻi he ngaahi fakataha alēleá.

Fakafanongo ke ako

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pingihemi, neongo hono fakaafeʻi mai e fakakaukau kotoa pē ke tokoní, ka ʻoku totonu ke “fanongo [ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá] ke ako” kae ʻikai ko e tatali pē ki ha taimi ke nau lea aí. ʻOku maʻu e mālohi ʻo e faleʻí ʻi he ʻilo ko ia “te ke lava ʻo fakafanongo ki ha taha pē ʻi he fakataha alēlea ko iá pea maʻu ha meʻa.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni, ʻi hono tuku ki he tafaʻakí e ngaahi fakakaukau ʻa ha taha pea fakafanongo fakamātoato ke ako—mei he niʻihi kehé pea mei he ʻEikí—“ʻoku fakatupulaki ai ʻe he Laumālié ʻetau ʻiló mo e mahinó.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, hangē ko ʻení, ʻi he Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai feinga ha taha ia ke ne fakamālohiʻi ha faʻahinga fakakaukau pau. ʻOku fai e ngaahi filí ʻi he “founga tāú mo e angamaluú pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fekumi ki ha loto-taha, kae ʻikai ko e fetukuloloʻaki

Kuo fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Pingihemi ʻoku faʻa iku e fealēleaʻaki fakakulupu ʻi he ngaahi feituʻu fakaemāmaní ke fakavaivai ai—ko ha aleapau ʻi he fetukuloloʻaki ʻa e ongo faʻahí.

“ʻOku ʻikai ko e founga ia ʻoku ngāue ai ha fakataha alēlea ʻi he Siasí.” Naʻá ne pehē, “ʻOku tau aleaʻi kae ʻoua kuo loto-taha.” ʻOku tau fevahevaheʻaki moʻoni mo tauʻatāina ha ngaahi fakakaukau, “ʻoku hokohoko atu ʻetau ngāue fakatahá, ʻo kumi e founga lelei taha ke fakaleleiʻi ʻakí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi ʻi he fakahā ʻa e Laumālié.” ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau mēmipa ʻo ha fakataha alēlea ke faaitaha ʻi ha tuʻutuʻuní, ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke fakatou fakapapauʻi ʻa e tuʻutuʻuní mo tokoni ke fakahoko iá (vakai, Mātiu 18:19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:3; 107:27). ʻI he taimi pē ʻoku fai ai ha tuʻutuʻuní, ʻoku ʻi ai leva ʻa e fatongia ʻo e taha kotoa ke laka ki muʻa mo poupouʻi ʻa e tuʻutuʻuní ʻi tuʻa ʻi he fakataha alēleá.

Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Sionisoni, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku vave ʻa e loto-tahá, pea taimi ʻe niʻihi ʻe fuoloa ange. “Faʻa kātaki ʻi he founga maʻu fakahaá.”

Ko ha Ola Lelei Ange

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati ko kinautolu ʻoku nau ako ke faleʻi lelei ʻi honau ngaahi siteikí, uōtí, mo e fāmilí—ʻo muimui ʻi he sīpinga fakalangi naʻe fakahā mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí—te nau “maʻu maʻu pē ha ola ʻoku lelei angé, maʻu maʻu pē ha laumālie ʻoku lelei angé.”