2022
Faikehekehe ʻi ha Founga Lelei: Ko Hono Maʻu ha Mahino ki he Teunga Tāú ʻi he Hoko ko ha Papi Uluí
Sune 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Faikehekehe ʻi ha Founga Lelei: Ko Hono Maʻu ha Mahino ki he Teunga Tāú ʻi he Hoko ko ha Papi Uluí

Naʻá ku fakakaukau ʻe taʻofi au ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú mei hano tali lelei au. Ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻokú ne ʻai au ke u kehe—ʻi he founga lelei tahá.

ʻĪmisi
finemui ʻoku luelue mo ʻene kulií ʻi ha hala kelekele

Laʻitā mei he Getty Images, fakatātaaʻi ʻe ha kau mōtolo.

ʻI heʻeku hoko ko ha papi ului taʻu 16 ki he Siasí ʻo nofo ʻi Niu ʻIoke Sití, naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku kau ki he Siasí kuo pau ke fai ha ngaahi liliu lahi ʻi he tōʻonga moʻuí.

Ka naʻe faingataʻa ange hono fai ʻo e ngaahi liliu ko ʻení ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

Ko e taha ʻo e ngaahi liliú, ko Niu ʻIoke Sití ko ha feituʻu fakafiefia moʻoni pea lahi e ngaahi anga fakafonua, lea fakafonua, mo e tui kehekehé, pea kehe ʻaupito ia mei he kiʻi kolo siʻisiʻi ne u tupu hake ai ʻi Kolomupiá. Naʻe ʻākilotoa au ʻe ha teke mālohi ke u ngāue mo moʻui ʻi ha founga pau, neongo naʻá ku kei fakakaukauʻi pe ko hai ʻoku ou fie hoko ki aí mo e founga ʻoku ou fie moʻui aí. Naʻá ku fehangahangai mo ha ngaahi fili lahi ki he huʻunga ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻá ku fuʻu fie maʻu moʻoni ke tali au mo kau atu. Naʻá ku tokanga lahi ange ke fōtunga, lea, mo tōʻonga tatau mo e niʻihi kehé.

Fakafokifā pē kuó u foua e ngaahi liliu hangē ko e ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa, lau folofola, lotu, mo tuku e inu kofí. Pea neongo naʻe faingofua ha niʻihi ʻo e ngaahi liliu ko ʻení, ka naʻe faingataʻa ange ha niʻihi—tautautefito ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú. Naʻe faingataʻa ke u ʻai ke potupotu tatau ʻeku holi ke muimui kia Sīsū Kalaisí mo ʻeku holi ke fakafōtunga ʻi he founga teuteu naʻá ku anga ki aí.

Maʻu e Mahino ki he Teunga Tāú

Naʻá ku kiʻi ongoʻi lōmekina ʻi heʻeku feinga hoku lelei tahá ke teunga tāú. Naʻá ku hohaʻa naʻa mole hoku ngaahi kaungāmeʻá pea ʻikai toe tali au. Ka naʻá ku fakafalala kia Kalaisi ke Ne ʻomi kiate au ʻa e loto-toʻa mo e tui ke kei laka ki muʻá.

Naʻá ku ako lahi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, lotua ha tokoni, mo fekumi ki ha mahino lahi ange ki he ngaahi fono ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia naʻe tokoni ke mahino lelei ange kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e teunga tāú. Pea ʻi heʻeku loto-fiemālie ke liliu hoku lotó, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he liliu hoku lotó ka ʻi he anga ʻo ʻeku fakafōtungá pea mo ʻeku teuteú foki. ʻI heʻeku tali lelei ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe tupulaki ʻeku ʻofa kiate Ia mo ʻeku Tamai Hēvaní, pea naʻe fakaʻau ʻo faingofua ange hono fakahoko e ngaahi liliú.

Kuó u ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau moʻui taau ʻo ʻikai ngata pē ʻi he anga ʻo ʻetau teuteú ka ʻi heʻetau fakakaukaú, leá, mo e tōʻonga fakafoʻituituí. Pea ko ʻeni ʻoku kehe ʻeku teuteú, leá, mo e tōʻongá—ʻoku ou fakafōtunga ʻo hangē ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia kuo fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fakahokó.1 Pea ʻoku fakatokangaʻi ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e niʻihi kehé ha meʻa makehe fekauʻaki mo au. ʻOku fai mai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku ou pehē aí. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he kakaí ʻa e fiefia ʻoku ou maʻú mo e Maama ʻo Kalaisí ʻiate aú.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou foki ai ki Kolomupia (pe ko ha feituʻu pē) ke ʻaʻahi ki ai, ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke toe “tali” au, pea ʻoku fakaʻofoʻofa ia! ʻOku fakaofo ke vakai ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he teunga tāú ʻa e faingamālie ke talanoa mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongoleleí pea mo e ʻuhinga ʻoku ou moʻui pehē aí—ʻa e ʻuhinga ʻoku ou muimui ai kia Sīsū Kalaisí.

Hoko ko ha “Kakai Makehe”

Ko e ongoongoleleí ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia kuó u maʻu ʻa e faingamālie ke talí. ʻI he fakaʻau ke u ʻiloʻi lelei ange hoku Fakamoʻuí, kuo tupulaki ʻeku holi moʻoni ke hangē pē ko Iá. Pea ʻoku hokohoko atu ʻEne ʻomi kiate au ha loto-toʻa ʻi heʻeku fononga ke ʻiloʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e kehe mei he māmaní.

Ko e taʻu ʻeni ʻe 10 mei heʻeku kau ki he Siasí, pea kuó u fakatokangaʻi he taimí ni ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke “tali” au ʻe he mamaní, he ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou lava ʻo aʻusia ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e hoko ko ha konga ʻo ha “kakai kuo fili” (1 Pita 2:9) mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia, pea ʻi heʻeku feinga ke muimui kiate Iá, tautautefito ʻi he teunga tāú, kuo fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo Iá.

Koeʻuhí ʻoku hā mei hoku fōtungá mo hoku ʻulungāngá ʻeku tukupā ʻi hoku lotó kiate Iá, kuo hoko ai e ongoongoleleí mo hono ngaahi akonakí ko e uho ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku ou faí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate au ha fiefia lahi. ʻOku ou saiʻia ʻi heʻeku makehé, ʻi heʻeku malava ke vahevahe ʻa e Maama ʻo Kalaisí mo e niʻihi kehé, mo tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá: ʻa ʻeku tui kia Kalaisí mo ʻunu atu kiate Ia ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.