Liahona
Ko ʻEku Kui Tangatá mo Misa Hū
ʻEpeleli 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Ko ʻEku Kui Tangatá mo Misa Hū

Ko e Ongo Fakalaumālie ki ha Faifekau ʻAositelēlia ʻa e Mana ʻi he Ngāue Fakafaifekau ʻa ʻEne Kui Tangatá ki Taiuaní

Naʻe veiveiua ʻa ʻEletā Taniela Sitoti ʻo e Misiona Australia Melbourne ʻi ha kiʻi vahaʻataimi pe ʻe ʻalu nai ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOkú ne manatuʻi ʻene pehē, “Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau ki aí, ko e lahi ange ia ʻeku puputuʻu ʻi he fili ke faí.” ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne lotu ai ki he ʻEikí fekauʻaki mo ʻene loto-hohaʻá. “Ne u lotu fakamātoato, pea [‘i he hili iá] ne u ongoʻi ʻoku totonu ke u fekumi ki he talanoa ʻa ʻeku kui tangatá. Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé, ‘ʻOkú ke ʻilo ʻoku tau maʻu e ʻū faitohi hoʻo kui tangatá he ngāue fakafaifekaú; ʻoku ou tui te ne loto ke ke lau ia.’”

Ko e kui tangata ʻa ʻEletā Sitotí ko Vēnoni Kali Polota II, naʻá ne ngāue fakafaifekau taʻu ʻe tolu ʻi he lea faka-Manitaliní maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taʻu 1957. Ko e fuofua ʻēlia ʻo ʻEletā Polota ʻi he misiona ʻi ʻĒsia Hahake Mamaʻó ko Taipei, Taiuani. Ko ha toki lau māhina pē ia ʻa hono fakangofua ke hū ange ʻa e kau faifekaú, pea koeʻuhí ne teʻeki ke liliu ʻa e ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni ʻa e Siasí ki he lea faka-Siainá, naʻe fiemaʻu ai ke akoʻi ha lēsoni fakaikiiki ʻe 17 ʻo e ongoongoleleí kimuʻa ʻi he papitaisó pea mo ha toe lēsoni ʻe 20 ʻi he hili iá.

Naʻe tokolahi e niʻihi naʻe fetuʻutaki ki ai ʻa ʻEletā Polotá ne nau fakahaaʻi ha tuʻunga lelei [ʻo ʻenau malava ke kau mai ki he Siasí], ka naʻe toutou hiki maʻu pē ia ki ha ʻēlia foʻou kimuʻa pea nau tupulaki ki ha tuʻunga ʻe taha ʻo ʻenau uluí. Hili ha fehikitaki ʻe taha, naʻá ne fili ai mo hono hoá ke siviʻi angé ʻena lotú. Naʻe fokotuʻu ange ʻe ʻEletā Polota: “Ta lotu ʻo fakapatonu pē ke tataki kitaua ki ha taha kuo mateuteu ke fanongo ki he ongoongoleleí, peá ta ʻaka pasikala pē kae ʻoua kuó ta maʻu ha fakahinohino mei he Laumālié.”

Hili ha houa ʻe taha mei ai, ʻi ha fetaulakiʻanga femoʻuekina ʻi he hala fihituʻu ʻo Taipeí, naʻe maʻu ai ʻe ʻEletā Polota ha ongo mālohi ke afe mataʻu. ʻI heʻene tulituli atu ki hono hoá, naʻá ne toe maʻu pē ʻa e ongó—ʻo mālohi ange ia he taimí ni—ʻoku totonu ke na tafoki.

Naʻe hiki ʻe ʻEletā Polota ʻo pehē: “Naʻá ma toe foki fakavave ki he hala femoʻuekiná, ʻo tafoki ki mui ʻi ha leini ʻe fā…ʻo foki ki he fetaulakiʻangá, pea afe hema ʻi ha hala leini ʻe valu.”

Naʻe fāifai pea aʻu atu ʻa e ongo ʻeletaá ki ha hala ne fuʻu fāsiʻi ke ʻalu ai ha pasikala. “ʻI heʻema lue lalo atú, ne u sio atu ki ha tangata naʻe ʻikai ke loko mamaʻo [hono ʻapí] ʻoku sio fakamamaʻu mai kiate kimaua mei ha matapā sioʻata ne fakaava. Ne ma fesiofaki pea ne u ʻiloʻi ai ko e tokotaha ia ne tataki kimaua ki aí.”

Naʻe fakaafeʻi ʻe Misa Hū ʻa e ongo faifekaú ke na hū ange peá ne tali, taʻe toe fehuʻia, ʻena lēsoni ʻuluaki fekauʻaki mo e fiemaʻu ko ia ha kau palōfita ʻi onopōní. Naʻe fakakaukau ʻa Misa Hū mo pehē, “Koeʻuhí naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi pea ko e tokotaha mahuʻinga taha ia ʻi hotau kuongá, te u fakaʻapaʻapaʻi fēfē leva ia?”

Naʻá ne kole ke toe foki mai ʻa e ongo faifekaú ʻi he ʻaho hokó ke hoko atu hono akoʻi ʻo Misa Hū mo hono fāmilí. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Polota, ko e lolotonga ʻa e lēsoní, naʻe hoʻata mai ha ‘maama hinehina maʻa ekiaki’ ʻi he luvá, ka naʻe ʻikai tupu ia mei ha faʻahinga meʻa. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻe mahino kiate au ʻoku mau ʻi he ʻao ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono māmá ʻoku malava ke mātā tonu kae pehē foki ki hono ongoʻi tonu Ia.”

Hili hono toe fakamatala ʻe he ongo ʻeletaá ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá ki he uaifi mo e fānau ʻa Misa Huú, naʻá ne vahevahe ʻene fakamoʻoní pea fai ha lēsoni ki hono fāmilí ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá ne laukonga ʻi ha tohi tufa ne ʻoange ʻe he ongo faifekaú ʻi he ʻaho kimuʻá. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Polota, “Naʻe fakaofo lahi ʻa ʻene mahinó mo e loto-fakamātoató.” Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Misa Hū ʻene pehē ko e ongo ʻeletā ko ʻení ko ha ongo fataki ia ʻo e moʻoní, hili iá naʻá ne kole leva ha ngofua ke liliu ʻa e tohi tufá koeʻuhí ke ne lava ʻo vahevahe ia mo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí.

“Naʻe ʻikai ke u toe ʻilo ha tali, ne u talaange, ʻio . . . naʻá ma fiefia ke vakai kia Misa mo Mīsisi Hū mo hona ongo ʻofefiné ʻi he lotú he Sāpate hokó.” Hili iá, naʻe toe hiki leva ʻa ʻEletā Polota. ʻI heʻene teuteu ke mavahe mei he ʻēliá naʻá ne kamata faʻo ha ʻū tohi ne foaki ange heʻene tamaí maʻa ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe kau ai ʻa e ʻū tohi folofolá, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ko e tohi Joseph Smith Tells His Own Story [Ko e Fakamatala ʻe Siosefa Sāmita ʻEne Talanoa Pē ʻAʻana], mo e tohi ʻa Sēmisi E. Talamesi ko e The Great Apostasy [Ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní]. “Ne u maʻu ha ongoʻi mālohi ke ʻave kotoa ia maʻa Misa Hū ʻi he ʻaho hokó . . . naʻá ne maʻu [ʻa e ʻū tohí] ʻi he loto-fiefia mo e houngaʻia. Ko ʻeku fetuʻutaki fakaʻosi ia mo e fāmili Huú ʻi heʻeku misioná.”

ʻI he faifai pea foki ʻa ʻEletā Polota ki ʻapí, naʻá ne ongoʻi loto-foʻi mo ongoʻi mā ʻi he siʻisiʻi ʻa e ola lelei ʻo ʻene ngāue fakafaifekau taʻu ʻe tolú. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ne liliu ʻene fakakaukau, pea ʻi he hili ha taʻu ʻe 40 nai mei ai, naʻe ueʻi ia ke ne vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate.

“ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai hā mahino maʻu pē ʻetau ngāué ʻi he palani ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko ki he fāmili Huú, [ka] ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u ʻilo ki ai; ko hono fai ko ia e ngāue ʻa e ʻEikí ko e palé pē ia.”

Hili ha ʻaho ʻe tolu, naʻe maʻu ʻe ʻEletā Polota ha tohi ne ʻomi mei ha faifekau ʻi Taipei. Naʻe ʻomi ia meia Misa Hū Uei Ī. ʻI he tohí, naʻe manatu ai ʻa Misa Hū, kuo taʻu 80 tupu ʻi he taimí ni, ki he papitaiso hono fāmilí peá ne fakahā ai kuó ne hoko ko ha pēteliake, faisila he temipalé, pea naʻe aʻu foki ʻo vaheʻi ia ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke ne hoko ko ha tokotaha liliu lea.

Ko e ʻū tohi naʻe liliu ʻe Misa Huú naʻe kau ai ʻa e ʻū tohi kotoa naʻe foaki ange ʻe ʻEletā Polotá, fakataha mo ha ʻū tohi lahi kehe, “peá u lau naʻe kau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u faʻa tui ki ai,” ko e tohi ia ʻa ʻEletā Polotá. ʻIo, ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakahā maí naʻe liliu lea ia ki he lea fakafonua ʻoku fika ua hono fakaʻaongaʻi lahi taha ʻi he māmaní, ʻe ha tangata loto-fakatōkilalo naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke fetaulaki mo ha ongo faifekau tui faivelenga.

Naʻe manatu ʻa ʻEletā Sitoti, “Kuo fakahaaʻi mai ʻe he talanoa ʻo ʻeku kui tangatá, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e ola ʻo ʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻi ai ʻetau tokoni.” Naʻe hoko ʻene lau ʻa e ʻū tohi ngāue fakafaifekau ʻene kui tangatá ke ne maʻu ai ʻa e tali naʻá ne fiemaʻu ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató.

“ʻI he feinga ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, ko e lēsoni ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoní, kuo pau ke tau feinga ke fai hotau lelei tahá, fakahaaʻi ʻa e tui kia Kalaisí, pea ʻe ola lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”