General Conference
I Nan Tabata Buska pa Wak Jesus Ken E Tabata
konferensia general di òktober 2022


I Nan Tabata Buska pa Wak Jesus Ken E Tabata

Mi ta tèstifiká ku Jesus ta bibu, ku E konosé nos, i ku E tin e poder pa sana, transformá, i pordoná.

Rumannan i amigunan, na 2013 mi kasá, Laurel, i ami a wòrdu yamá pa sirbi komo lidernan mishonal na e Mishon Cheko/Slovakia. Nos kuater yunan a sirbi huntu ku nos. 1 Nos a wòrdu bendishoná komo famia ku mishoneronan briante i pa e Santunan Cheko i Slovako remarkabel. Nos ta stima nan.

Ora nos famia a drenta e kampo mishonal, algu ku Elder Joseph B. Wirthlin a siña a bai ku nos. Den un diskurso titulá “E Gran Mandamentu,” Elder Wirthlin a puntra, “Bo ta stima Señor?” Su konseho na nos ku lo kontesta si tabata simpel i profundo: “Pasa tempu ku n’E. Meditá riba Su palabranan. Tuma Su karga riba bo. Buska pa komprondé i obedesé.”2 Elder Wirthlin a primintí bendishonnan ku ta transformá na esnan ku ta deseoso pa duna tempu i lugá na JesuCristo.3

Nos a tuma Elder Wirthlin su konseho i promesa na kurason. Huntu ku nos mishoneronan, nos a pasa un tempu ekstendé ku Jesus stuidiando Mateo, Marko, Lukas, i Juan for di Testamènt Nobo i 3 Nefi for di e Buki di Mormon. Na final di kada konferensia di misionero, nos tabata haña nos mes atrobe na loke nos ta referí komo e “Sinku Evangelio”4 lesando, diskutiendo, konsiderando, i siñando tokante Jesus.

P’ami, pa Laurel, i pa nos mishoneronan, pasando tempu ku Jesus den e skrituranan a kambia tur kos. Nos a gana un apresio mas profundo pa ken E tabata, i kiko E tabata importante p’E Huntu nos a konsiderá kon El a siña, kiko El a siña, e maneranan ku El a demostrá amor, kiko El a hasi pa bendishoná i sirbi, Su milagernan, kon El a respondé na traishon, kiko El a hasi ku emoshonnan humano difísil, Su títulonan i nòmbernan, kon El a skucha, kon El a resolvé konfliko, e mundu ku El a biba aden, Su parábolanan, kon El a enkurashá unidat i gentilesa, Su kapasidat pa pordoná i pa sana, Su sermonnan, Su orashonnan, Su sakrifisio ekspiatorio, Su Resurekshon, Su evangelio.

Hopi biaha nos ta sinti manera e Zakeo “di kurpa [kòrtiku]” koriendo pa subi e palu di sikamoro ora Jesus ta pasando dor di Jericho pasobra, manera Lukas a deskribié, nos “tabata buska pa wak Jesus ken e tabata.”5 E no tabata Jesus manera nos tabata ke òf deseá pa E ta, pero mas bien Jesus manera E bèrdaderamente tabata i ta.6 Djis manera Elder Wirthlin a primintí, nos ta siña den un manera real ku “e evangelio di JesuCristo ta un evangelio di transformashon. E ta hiba nos komo hòmber i muhé di e mundu i refiná nos den hòmber i muhé pa e eternidat.”7

E dianan ei tabata spesial. Nos a bin komprondé “ku Dios nada lo ta imposibel.”8 Atardinan sagrado na Praag, Bratislava, òf Brno, eksperensiando e poder i realidat di Jesus, ta sigui resoná den nos bidanan.

Hopi biaha nos a studia Marko 2:1–12. E historia einan ta konvinsente. Mi ke lesa parti di dje direktamente for di Marko i despues kompartié manera ami a bin komprond’é despues di estudio profundo i diskushon ku nos mishoneronan i otronan.9

“I atrobe [Jesus] a drenta den Capernaum despues di algun dia; i tabata tin bisá ku e tabata den e kas.

“I mesora hopi a reuní huntu, asina tantu ku no ta tin espasio pa risibí nan, no, ni sikiera na e porta: i el a prediká e palabra na nan.

“I nan a bin serka DjE, hibando un hende ku ta sufri di parálisis, ku tabata wòrdu kargá dor di kuater.

“Ora nan no por yega serka DjE, nan a kita e dak unda e tabata: i ora nan a habrié, nan a baha e kama riba kua esun ku tabata sufri di parálisis tabata drumí.

Ora Jesus a mira nan fe, el a bisa e hòmber paralítiko , Yu, bo pika ta wòrdu pordoná.”

Despues di un interkambio ku algun di e multitut,10 Jesus a wak e hòmber malu di parálisis i san’é físikamente, bisando:

“Mi ta bisa bo, Lanta, i kue bo kama, i bai bo kaminda na bo kas.

“I inmediatamente el a lanta, kue su kama, i bai dilanti di tur; asina tantu ku nan tabata maraviá, i glorifiká Dios, bisando, Nos nunka no a mir’é di e manera aki.’11

Awor e kuenta manera ami a bin komprond’é: den komienso di Su ministerio, Jesus a regresá na Capernaum, un pueblo chikí di piskadó lokalisá na nòrt di e kosta di Laman di Galilea.12 Resientemente El a hasi un serie di milagernan dor di sana esnan malu i saka spiritunan malu.13 Ansioso pa skucha i eksperensiá e hòmber yamá Jesus, e hendenan di e pueblo a reuní na e kas kaminda tabatin bisá ku E lo tabata keda.14 Ora nan tabata hasi esaki, Jesus a kuminsá siña nan.15

Kasnan e tempu ei na Capernaum tabata tin dak plat, di un piso so, agrupá huntu.16 E dak i murayanan tabata di un kombinashon di piedra, palu, klei, i taki, ku akseso via di un sèt di trapi simpel na banda di kada kas.17 E multitut tabata krese lihé, yenando e kamber kaminda Jesus tabata siña, i plamá riba kaya.18

E historia ta enfoká riba un hòmber “malu di parálisis” i su kuater amigunan.19 Parálisis ta un forma di parálisis, hopi biaha kompañá pa debilidat i sakudimentu.20 Mi ta imaginá un di e kuaternan ta bisa na e otronan, “Jesus ta den nos pueblo. Nos tur sa tokante di e milagernan ku E ta hasi i esnan ku El a sana. Si nos por djis hiba nos amigu na Jesus, kisas e tambe por ta saná.”

Pues, nan a kue kada huki di nan amigu su tapeit òf kama i a kuminsá karg’é dor di e kayanan di Capernaum ku hopi kurva, smal, sin pavimentu.21 Muskulonan hasiendo doló i kansá, nan a lora den e lastu huki solamente pa haña e multitut òf, manera e skritura ta yamé, e “masa” di hende reuní pa skucha tabata asina grandi ku yega na Jesus ta imposibel.22 Ku amor i fe, nan kuater no a entregá. Mas bien, nan a lucha pa subi e trapinan riba e dak plat, kuidadosamente hisa nan amigu ku su kama, kibra e dak di e kamber kaminda Jesus ta siña, i a baha nan amigu.23

Konsiderando ku meimei di loke tabata parse un momentu di enseñansa serio, Jesus a skucha e bochincha, mira ariba, i wak e buraku kresiente den e plafònt ora stòf i taki ta kayendo den e kamber. Un hòmber paralisá riba un kama ta wòrdu bahá riba e flur. Remarkablemente, Jesus a diserní ku esaki no ta un interupshon pero mas bien algu ku ta importante. E ta wak e hòmber riba e kama, publikamente pordoná su pikánan, i físikamente ta san’é.24

Ku e historia di Marko 2 den mente, hopi bèrdat importante ta bira kla tokante di Jesus komo e Cristo. Promé, ora nos purba na yuda un hende ku amor pa bin na Cristo, nos por hasi esaki ku konfiansa ku E tin e kapasidat pa alsa nan karga di piká i pa pordoná. Di dos, ora nos trese malesanan físiko, emoshonal, òf otro malesanan na Cristo, nos por hasi esaki sabiendo ku E tin e poder pa sana i konsolá. Di tres, ora nos hasi esfuerso pa ta manera e kuaternan pa trese otronan na Cristo, nos por hasi esei ku sertesa ku E ta mira nos intenshonnan bèrdadero i lo honra nan apropiadamente.

Kòrda, Jesus su enseñansa a wòrdu interumpí dor ku a aparesé un buraku den e dak. En bes di zundra òf no hasi kaso na e kuater ku a habri e buraku pa interumpí, e skrituranan ta bisa nos ku “Jesus a wak nan fe.”25 Esnan ku tabata testigu di e milager e ora ei a keda “asombá, i a glorifiká Dios, ku a duna asina un poder [na] hende.”26

Rumannan, laga mi terminá ku dos opservashon adishonal. Siendo komo mishonero, ministrante, presidente di Sosiedat di Sokoro, obispu, maestro, mayornan, rumannan, òf amigunan, nos tur ta komprometé komo disípulonan Santu di Delaster Dianan den e obra di trese otronan na Cristo. Kermen, e kualidatnan ekshibí dor di e kuater amigunan ta bale la pena pa konsiderá i kopia.27 Nan tin brio, nan ta adaptá, resiliente, kreativo, versatil, ku speransa, determinashon, fiel, optimista, humilde, i perseveradó.

Adishonalmente, e kuaternan ta enfatisá e importansia spiritual di un komunidat di siguidónan.28 Pa por a trese nan amigu na Cristo, kada un di e kuater mester a karga nan huki. Si un laga bai, kosnan lo bira mas difísil. Si dos entregá, e tarea efektivamente lo bira imposibel. Kada un di nos tin su ròl den e reino di Dios.29 Ora nos ta yena e ròl ei i hasi nos parti, nos ta karga nos huki. Sea si ta na Argentina òf Vietnam, Accra òf Brisbane, un rama òf un bario, un famia òf un kompañerismo mishonal, kada un di nos tin nos huki pa karga. Ora nos hasie, i si nos ke, Señor ta bendishoná nos tur. Manera el a mira nan fe, tambe E lo mira di nos i bendishoná nos komo un pueblo.

Diferente biaha, mi a karga mi huki, i na otro tempu ami tabata esun ku a wòrdu kargá. Parti di e poder di e historia remarkabel aki di Jesus ta ku e ta rekordá nos djis kuantu nos mester di otro, komo rumannan, pa bin na Cristo i wòrdu transformá.

Esakinan ta algun di e kosnan ku mi a siña dor di pasa tempu ku Jesus den Marko 2.

“Ku Dios por konsedé ku nos por [karga nos huki], pa nos no flakea, pa nos no teme, pero pa nos por ta fuerte den nos fe, i determiná den nos obra, pa kumpli ku e propósitonan di Señor.” 30

Mi ta tèstifiká ku Jesus ta bibu, ku E konosé nos, i ku E tin e poder pa sana, transformá, i pordoná. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Notanan

  1. Evie, Wilson, Hyrum, i George.

  2. Joseph B. Wirthlin, “The Great Commandment,” Liahona, nov. 2007, 30.

  3. E bendishonnan identifiká pa Elder Wirthlin ta inkluí un oumento di kapasidat pa amor, un boluntat di ta obediente i respondé na Dios Su mandamentunan, un deseo pa sirbi otronan, i un disposishon pa hasi bon kontinuamente.

  4. “E Evangelionan … ta un presentashon den kuater bou di e nòmber di kuater diferente evangelista òf skritornan di e Evangelio di e bida di enseñansa di Jesus, i di Su sufrimentu, morto i resurekshon. (Anders Bergquist, “Bible,” in John Bowden, ed., Encyclopedia of Christianity [2005], 141). E Dikshonario di Beibel ta agregá ku “e palabra evangelio ta nifiká ‘bon notisia.’ E bon notisia ta ku JesuCristo a hasi e ekspiashon perfekto pa humanidat ku lo redimí hinter humanidat. … E registronan di Su bida mortal i e eventonan pertenesiente na Su ministerio ta wòrdu yamá e Evangelionan” (Bible Dictionary, “Gospels”). Tres Nefi, skirbí pa Nefi, e ñetu di Helaman, ta kontenté e registro di e aparishon di enseñansa di e JesuCristo resusitá den Amérika djis despues di Su Krusifikshon i, pesei, por wòrdu referí komo un “Evangelio.” E Evangelionan ta partikularmente konvinsente pasobra nan ta registrí eventonan i sirkumstansianan den kua Jesus E mes ta aktivamente siñando i partisipando. Nan ta un punto di salida krítiko pa komprondé Jesus komo e Cristo, nos relashon na DjE, i Su evangelio.

  5. Wak Lucas 19:1–4; wak tambe Jakob 4:13 (splikando ku e “Spiritu ta papia di kosnan manera nan ta bèrdaderamente, i di kosnan manera bèrdaderamente nan lo ta”) i Doctrina y Convenios 93:24 (definiendo bèrdat komo “konosimentu di kosnan manera nan ta, i manera nan tabata, i manera nan lo bira”).

  6. Presidente J. Reuben Clark similarmente a enkurashá e estudio di “e bida di e Salbador komo un personalidat aktual.” Ela invitá otronan pa ta den e rekuentonan di skritura di e bida di JesuCristo, i pa purba na “kana ku e Salbador, biba ku n’e, lag’é ta un hòmber real, mitar divino, dimes, pero sinembargo moviendo manera un hòmber ta move e dianan ei.” Mas aleu el a primintí ku e tipo di esfuersonan ei lo “duna bo asina un bista di dje, asina un intimidat ku n’e manera mi ta pensa ku lo bo no por haña di ningun otro manera. … Siña loke el a hasi, loke el a pensa, kiko el a siña. Meskos ku El a hasi. Biba manera el a biba, mas ku nos por. E tabata un hòmber perfekto” (Behold the Lamb of God [1962], 8, 11). Pa un bista mas profundo di e balor i rasonnan pa studia Jesus den e konteksto di historia, wak N. T. Wright and Michael F. Bird, The New Testament in Its World (2019), 172–87.

  7. Joseph B. Wirthlin, “The Great Commandment,” 30.

  8. Lukas 1:37.

  9. Banda di diskushon regular i ekstendé di Marko 2:1–12 ku e mishoneronan di e Mishon Chekoi/Slovako, tambe mi ta gradisí pa e lèsnan siñá konsiderando e teksto ku e hobennan di e klas di preparashon mishonal di e estaka di Highland na Salt Lake i e lidernan i miembronan di e Estaka Pioneer YSA di Salt Lake.

  10. Wak Marko 2:6–10.

  11. Marko 12:11–12.

  12. Wak Bruce M. Metzger and Michael D. Coogan, eds., The Oxford Companion to the Bible (1993), 104; James Martin, Jesus: A Pilgrimage (2014), 183–84.

  13. Wak Marko 1:21–45.

  14. Wak Marko 2:1–2.

  15. Wak Marko 2:2

  16. Wak Metzger and Coogan, The Oxford Companion to the Bible, 104; William Barclay, The Gospel of Mark (2001), 53.

  17. Wak Barclay, The Gospel of Mark, 53; see also Martin, Jesus: A Pilgrimage, 184.

  18. Wak Mark 2:2, 4; wak tambe Barclay, The Gospel of Mark, 52–53. Barclay ta splika ku “bida den Palestina tabata hopi públiko. Mainta e porta di kada kas tabata wòrdu habrí i kada ken ku tabata deseá por a drenta i sali. E porta nunka tabata sera si no ta ku un persona ta deseá privasidat deliberadamente; un porta habrí ta nifiká un invitashon pa tur por drenta. Den e kasnan mas humilde manera [esun identifiká den Marko 2] mester tabata, no tabata tin un sala di entrada; e porta ta habri direktamente … riba kaya. Pues, den poko tempu, e multitut a yena e kas te kapasidat i a yena e pavimentu rondó di e porta; ora nan tabata skucha ansiosamente na loke Jesus ta tin di bisa.”

  19. Marko 2:3.

  20. Wak Medical Dictionary of Health Terms, “palsy,” health.harvard.edu.

  21. Wak Martin, Jesus: A Pilgrimage, 184.

  22. Marko 2:4.

  23. Wak Marko 2:4; wak tambe Julie M. Smith, The Gospel according to Mark (2018), 155–71.

  24. Wak Marko 2:5–12.

  25. Marko 2:5; emfasis agregá.

  26. Mateo 9:8; wak tambe Marko 2:12; Lukas 5:26.

  27. Doctrina y Convenios 62:3 ta splika ku Señor Su siervonan ta “bedinshoná, pa e testimonio ku nan a kompartí i ta registrá den shelu … bo pikánan ta wòrdu pordoná.”

  28. Wak M. Russell Ballard, “Hope in Christ,” Liahona, mei2021, 55–56. Presidente Ballard ta nota ku e “sentido di pertenesé” ta importante pa tantu e salú físiko komo spiritual, i ta opservá ku “kada miembro di nos quorum, organisashon, barionan, i estakanan tin e donnan i talentonan duná di Dios pa yuda konstruí Su reino awor.” Wak tambe also David F. Holland, Moroni: A Brief Theological Introduction (2020), 61–65. Holland ta diskutí Moroni 6 i e maneranan di kua partisipashon i hermandat den un komunidat di fe por fasilitá e tio di eksperiensia spiritual personal ku ta uni nos mas serka na shelu.

  29. Wak Dieter F. Uchtdorf, “Lift Where You Stand,” Liahona, Nov. 2008, 56. Elder Uchtdorf ta splika ku “ningun di nos por òf mester move den e obra di Señor su so. Pero nos tur ta pará huntu den e lugá ku Señor a apunta i alsa kaminda nos ta pará, nada no por tene e obra divino aki di move pa bai ariba i dilanti.” Wak tambe Chi Hong (Sam) Wong, “Rescue in Unity,” Liahona, nov. 2014, 15. Elder Wong ta referí na Marko 2:1–5 i ta siña ku “pa por asistí Señor, nos tin ku traha huntu den union i den harmonia. Tur hende, tur posishon, i tur yamamentu, ta importante.”

  30. Oscar W. McConkie, in Conference Report, Oct. 1952, 57.