General Conference
Su Yugo ta Suave i Su Karga Ta Lihé
konferensia general di òktober 2022


Su Yugo ta Suave i Su Karga Ta Lihé

Laga nos korda ku kada persona riba e mundu aki ta un yu di Dios i E ta stima kada un.

Un historia a wòrdu kontá di un hòmber yamá Jack ku tabatin un kachó stimá yagdó di para yamá Cassie. Jack tabata asina orguyoso di Cassie i kasi semper tabata broma riba kuantu abilidat e kachó tabatin. Pa proba esaki, Jack a invitá algun amigunan pa wak Cassie aktua. Despues di a yega na e klup di yagdó, Jack a laga Cassie afó pa kore rònt tanten e tabata bai paden pa e inskribí.

Ora tabata e tempu pa kuminsá, Jack tabata ansioso pa mustra e abilidatnan maravioso di Cassie. Sinembargo, Cassie tabata aktua straño. E no tabata obedesé ningun petishon di Jack manera frekuentemente e tabata hasi hopi bon. Tur lo kual ku e tabata kier ta keda den su banda.

Jack tabata frustrá i ku berguensa i ku rabia riba Cassie; pronto el a proponé pa nan bai. Cassie no a ni ker a bula den e baki di e trùk, i Jack sin pasenshi a hisé i a pushé den e kòuchi. E tabata rabiá ora esnan ku tabata kun’e a hasi chèrchi di e komportashon di su kachó henter e kaminda pa kas. Jack no por a kompronde dikon Cassie no tabata komportando bon. A eduk’é bon, i su deseo mas grandi den pasado tabata komplasé i sirbié.

Despues di a yega kas, Jack a kuminsá wak si Cassie tabata tin herida, kimá, òf algu a pik’é, manera e tabata hasi regularmente. Ora el a buta su man riba su pechu, el a sinti algu muha i a konstatá su man kubrí na sanger. Pa su berguensa i horor, el a konstatá ku Cassie tabata tin un kòrtá, largu i anchu te na e wesu di su pechu. El a haña otro kòrtá riba su pia drechi, tambe te na e wesu.

Jack a tuma Cassie den su brasanan i a kuminsa yora. Su berguensa di kon el a husg’e malu i a trat’é tabata abrumadó. Cassie tabata komportá di un manera ku e no tabata kustumbrá e dia ei pasobra e tabata lastimá. Su komportashon a influenshá pa su doló, su sufrimentu, i su heridanan. No tabatin nada di aber ku e falta di deseo pa obedesé Jack òf e falta di amor p’e.1

Mi a skucha e historia aki añanan pasá i nunka mi a lubid’é. Kuantu hende heridá nos tin entre nos? Kon frekuente nos ta husga otronan basá riba nan apariensia eksterno i akshonnan, òf falta di akshon, kaminda, si nos lo a komprondé kompletamente, nos lo a reakshoná ku kompashon i ku deseo di yuda na lugá di oumentá su karganan ku nos husgamentu?

Mi tabata kulpabèl di esaki hopi biaha den mi bida, pero Señor ku pasenshi a siña mi pa medio di eksperiensianan personal i ora mi tabata skucha e eksperiensianan den e bida di hopi otro. Mi a bin apresiá mas kompletu e ehèmpel di nos Salbador stimá ora El a pasa hopi di Su tempu ministrando otronan ku amor.

E eksperiensia di bida di mi yu muhé mas chikí a agregá pruebanan di salú emoshonal na e tempu ku e tabata un mucha chikí. Tabata tin hopi biaha den su bida kaminda el a sinti ku e no por a sigui mas. Lo mi ta pa semper gradesido pa e angelnan terenal ku tabata presente den e tempunan ei: sinta kune, skuchand’é, yorando kune; i tambe kompartiendo regalonan úniko huntu, komprenshon spiritual, i relashonnan di amor mutuo. Den sirkunstansianan ku tantu amor, a elevá e karganan di ambos banda.

Elder Joseph B. Wirthlin, sitando 1 Korintionan, a bisa, “Maske mi papia lenga di hende i di angel, i mi no tin karidat, mi a bira manera un metal ku ta zona òf un simbal ku ta resoná.”2

El a kontinuá:

“Pablo su mensahe na su grupo nobo di Santunan tabata simpel i direkto: Nada ku bo hasi no ta hasi hopi diferensia si bo no tin karidat. Bo por papia ku lenganan, tin e don di profesia, kompronde tur e misterionan, poseé tur e konosementu; asta si bo tin e fe di move serunan, sin karidat e lo no benefisia bo ku nada.

“‘Karidat ta e amor puru di Cristo’ [Moroni 7:47]. E Salbador a duna ehempel di e amor ei.”3

Den Juan nos ta lesa, “Pa medio di esaki tur hende lo sa ku boso ta mi disípulonan, si boso tin amor pa otr, ”4

Hopi diskurso a wòrdu duná pa nos Lidernan di Iglesia tokante karidat, unidat, amor, bondat, kompashon, pordón, i kompashon. Mi ta kere ku e Salbador ta invitá nos pa biba di un manera mes haltu i santu5Su manera di stima kaminda tur por sinti ku bèrdaderamente nan ta perteneséi mester di nan.

A manda nos pa stima otro[nan],6 no pa husga nan.7 Laga nos buta abou e karga pisá ei; ku no ta pa nos pa karga.8 Mas bien, nos por piki e karga di e Salbador di amor i kompashon.

“Bini serka Mi, tur ku ta kansá i kargá, i Ami lo duna boso sosiegu.”

“Tuma mi yugo riba boso, i siña di mi; …

“Pasó mi yugo ta suave, i mi karga ta lihé.”9

E Salbador no ta kondená piká mas bien E ta ofresé Su amor i ekstendé pordón ora nos arepentí. Na e muhé gará den adulterio, El a bisa, “Ami tampoko no ta kondená bo; bai, i di awor pa dilanti no peka mas.”10 Esnan ku El a toka a sinti Su amor i e amor ei a kura i transformá nan. Su amor a inspirá nan di tin e deseo di kambia nan bida. Biba na Su manera ta trese alegria i pas, i E ta invitá otronan na e manera di biba ku gentilesa, bondat, i amor.

Elder Gary E. Stevenson a bisa: “Ora nos konfrontá bida su bientunan i awaseru torensial, malesa i leshonnan, Señor—nos Pastor, nos Kuidadó—lo nutri nos ku amor i bondat. E lo kura nos kurasonnan i restorá nos almanan.”11 Komo siguidónan di JesuCristo, nos no mester hasi mesun kos?

E Salbador a pidi nos pa siña di DjE12 i hasi e kosnan ku nos a wak E hasi.13 E ta e personifikashon di karidat, i amor puru. Ora nos oumentá e enseñansa pa hasi lokual ku E ta pidi di nos—no pa deber òf ni sikiera pa e bendishonnan ku nos lo por risibí pero sinseramente pa e amor pa E i pa nos Tata Selestial114—Su amor lo fluí dor di nos i hasi tur loke E ta pidi no solamente posibel pero segun tempu mas fásil i mas lihé15 i mas gososo ku hamas nos por a imaginá E lo tuma praktiká; e lo tuma añanan, manera e tabata p’ami, pero manera hasta nos ta deseá di tin amor komo nos forsa di motivashon, E por tuma e deseo ei,16 e simia ei, i eventualmente kombiertie den un mata bunita, yená ku e fruta mas dushi.17

Nos ta kanta den un di nos himnonan stimá: “Kon mi por husga otronan ora mi ta kana imperfekto? Den e kurason tin tristesa skondí ku wowo no ta mira.”18 Ken di nos por tin tristesanan skondí? E hoben òf mucha ku parse rebelde, e yunan di divorsio, e mama of tata soltero, esnan ku pruebanan di salú mental of físiko, esnan ku ta duda nan fe, esnan ku eksperensiá prehuisio rasial òf kultural, esnan ku ta sinti nan so, esnan ku ta anhelando pa kasa, esnan ku adikshonan no deseá, i hopi otro hendenan ku ta dil ku un variedat di pruebanan i eksperiensianan den bida— asta esnan ku nan bida parse perfekto riba superfisie.

Niun di nos no tin bida perfekto ni famia perfekto; siertamente ami no. Ora nos buska pa tin empatia pa otro ku tambe ta eksperensiá desafionan i imperfekshonnan, e por yuda nan sinti ku nan no ta nan so den nan luchanan. Tur hende mester sinti ku realmente nan ta pertenesé i ta nesesario den e kurpa di Cristo.19 E gran deseo di Satanas ta pa dividí e yunan di Dios, i e tabata hopi eksitoso, pero tin asina un poder den unidat.20 I kon nos mester kana man den man un ku otro den e rekorido di prueba di mortalidat!

Nos profeta, Presidente Russell M. Nelson, a bisa, “Kada abusu òf prehuisio pa ku otro debí na nashonalidat, rasa, orientashon seksual, género, títulonan edukativo, kultura, of otro identifikadónan signifikante ta ofensivo pa nos Kreador! Un maltrato asina ta kousa pa nos biba bou di nos nivel komo Su yunan den konvenio!”21

Mientras Presidente Nelson a invitá un i tur pa drenta i keda riba e kaminda di konvenio kual ta hiba nos bèk na nos Tata Selestial, e tambe a duna nos e siguiente konseho: “Si amigunan i famia …ta bai for di Iglesia, sigui stima nan. No ta bo tarea pa husga e eskoho di otronan mesun tantu ku abo meresé di wòrdu kritiká dor ku bo ta fiel.”22

Amigunan, laga nos korda ku kada persona riba e tera aki ta un yu di Dios23 i e ta stima kada un.24 Tin hende den bo kaminda ku bo a sinti bo inkliná pa husga? Si ta asina, kòrda ku esaki ta oportunidatnan maravioso pa nos praktiká stima manera e Salbado ta stima.25 Ora nos ta sigui Su ehèmpel, nos por uni na DjE i yuda oumentá un sintimentu di amor i pertenensia den e kurason di tur e yunan di nos Tata.

“Nos ta stimé, pasobra el a stima nos promé.”26 Ora nos ta yená ku e amor di e Salbador, Su yugo bèrdaderamente por ta fásil, i Su karga por sinti lihé.27 Di esaki mi ta testifiká den e nòmber di JesuCristo, amèn.