Potutusi
Papatisoga


“Papatisoga,” Autu ma Fesili (2023)

Ata
papatisoga

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Papatisoga

“Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5).

O anafea i lou olaga na e lagonaina ai le faanoanoa lea e oo mai pe a uma ona faia se mea sese matuia po o le faia o se agasala? O le savali autu o le talalelei toefuataiina e faapea, e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo faamaoni, ma le papatisoga e ala i le faatofuina e se tasi o umiaina le pule, e mafai ai ona tatou maua le faamagaloga ma se faamagaloga o a tatou agasala. O le papatisoga e faatusa i le toefanauina—o le amataga o se olaga fou. O le laasaga muamua lea i luga o le ala o le avea ma se tagata o Lana Ekalesia ma saunia ai e maua sauniga paia ma feagaiga o loo maua i le maota o le Alii. Pe a papatisoina oe, ua e molimau atu i le Atua le Tama ua e “loto e ave i ou luga le suafa o Keriso” (2 Nifae 31:13). O lena folafolaga taua e faafouina i taimi uma e te tagofia ai le faamanatuga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77).

O le a le Papatisoga?

O le papatisoga e ala i le faatofuina i le vai e se tasi ua i ai le pule, o le uluai sauniga faaleperisitua lea o le faaolataga ma le faaeaga. O le papatisoga e manaomia e se tagata ina ia avea ai ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso ma ia ulufale atu ai i le malo selesitila (tagai Ioane 3:5). E ala i le papatisoga tatou te maua ai faamanuiaga ua avanoa ona o le Togiola a Iesu Keriso.

Vaaiga aoao i autu: Papatisoga

Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: Faatuatua ia Iesu Keriso, Salamo, Faaolataga, Ola e Faavavau, Feagaiga ma Sauniga, Sauniga Sui mo e ua Maliliu

Vaega 1

Ua Valaaulia e Iesu Keriso Tagata Uma e Mulimuli ia te Ia ma ia Papatisoina

Ata
O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu Keriso

E ui ina sa paia Iesu Keriso ma e leai se agasala, ae sa afio mai o Ia ia Ioane le Papatiso ma sa papatisoina e “faataunuu mea tonu uma” (tagai Mataio 3:13–17; Eperu 4:15; 2 Nifae 31:5–7). Ua poloaiina e le Atua Ana fanau uma ina ia mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma ia papatisoina ina ia mafai ona latou maua se faamagaloga o a latou agasala ma maua le ola e faavavau (tagai 2 Nifae 31:13, 17–18). Tatou te saunia mo le papatisoga pe a tatou faatino le faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo i a tatou agasala, o le salamo lea e faaalia mai e ala i se loto momomo ma le agaga salamo (tagai Moronae 6:1–3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37).

Ua poloaiina e le Atua ia faia le papatisoga e se tasi e umia le pule o le perisitua (tagai i le 3 Nifae 11:21–28; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:72–74; 22:1–4, e aofia ai le faatomuaga faasolopito). Ia Me 1829, na toefuatai mai ai le sauniga o le papatisoga ma le pule e papatiso ai i le Perofeta o Iosefa Samita e le avefeau faalelagi o Ioane le Papatiso (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–73).

I le talafaasolopito atoa, o le toatele o fanau a le Atua na ola ma maliliu e aunoa ma le aoaoina o le talalelei a Iesu Keriso po o le mauaina o le papatisoga na faatinoina i lalo o Lana pule o le perisitua. Ona e taua agaga uma i le silafaga a le Atua, o Lana fuafuaga ua tuuina mai ai i nei tagata taitoatasi ua maliliu se avanoa e aoao ai le talalelei i le lalolagi o agaga (Mataupu Faavae ma Feagaiga138:30–37). E taumafai tagata o le Ekalesia i aso nei e saili igoa o tuaa ua maliliu o e sa lei mauaina sauniga e tatau ai o le talalelei i lenei olaga ma ua papatisoina e ala i le fai ma sui mo i latou i malumalu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:16–18).

Mea e mafaufau i ai

  • Na tusia e le perofeta o Nifae le mafuaaga na papatisoina ai Iesu Keriso. Suesue i le 2 Nifae 31:15–21. O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le faamoemoega o le papatisoga a le Alii? O le a le uiga o lou papatisoga o se molimau “i le Tama ua outou loto e ave i o outou luga le suafa o Keriso”? (2 Nifae 31:13).

  • Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, ma vaavaai mo auala taua e tatau ona saunia ai se tagata mo le papatisoga. E mafai faapefea e lenei fuaitau ona tuuina atu le taitaiga i se tagata o le Ekalesia o lē sa papatisoina a o laitiiti?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • O le aoaoga faavae toefuataiina o le papatisoga mo e ua maliliu o se faamanuiaga maoae ia Iosefa Samita ma uluai Au Paia o Aso e Gata Ai e pei ona i ai mo i tatou i aso nei. Matamata le vitio “Glad Tidings: The History of Baptisms for the Dead” (6:55), ma mafaufau pe mata o a ni ou lagona i le avea ai ma se tasi o uluai Au Paia na aoao e uiga i le aoaoga faavae o le papatisoga mo e ua maliliu. O le a se mea ua aoao mai e lenei aoaoga faavae ia te oe e uiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi?

Aoao atili

Vaega 2

O Le Papatisoga e Saunia ai Oe mo le Ola e Faavavau

Ata
aiga o loo feopoa’i

E faatusa le papatisoga i le maliu, tanumia, ma le Toetu o Iesu Keriso. O lenei ata taua e fesoasoani tatou te vaai ai i le faatusa o lo tatou lava toefanauina faaleagaga pe a tatou papatiso. A o toetu mai Iesu Keriso mai le oti i le ola fou, e tatau foi ona tatou “savavali i le ola fou” pe a tatou o ae mai le vai o le papatisoga (Roma 6:4; tagai foi fuaiupu 3–11).

E faatatau foi e tusitusiga paia le papatisoga, ma le suiga faaleagaga lea e oo mai i soo lotomaualalo o Iesu Keriso, i le fanau mai (tagai Ioane 3:1–8). E pei lava ona fanau mai se pepe meamea i le vai, toto, ma le agaga, o i latou uma o e ua papatisoina ma e taumafai e mulimuli ia Iesu Keriso e toefanauina i le vai ma le Agaga ma “faamamaina i le toto, o le toto lava lea o [Keriso]” (Mose 6:59). O le mea lea, e fesoasoani le mafaufau pe faapefea e le toefanauina faaleagaga, po o le “toe fanauina,” ona tuuina mai ia i tatou se amataga mama i le olaga (tagai Mosaea 5:7; 27:25–26).

Ua aoao mai le Alii e faapea, o se papatisoga i le vai e muamua mai i se papatisoga i le afi. E faasino lea i le meaalofa o le Agaga Paia, lea e faamamaina ma faamuina e pei o le afi (tagai Galuega 1:5; 2 Nifae 31:13). O le papatisoga i le afi e aumaia ai se faamagaloga o agasala (tagai i le 2 Nifae 31:17; 3 Nifae 9:19–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:6).

Mea e mafaufau i ai

  • Sa aoao mai Elder David A. Bednar:

    O tatou o tagata soifua le atoatoa o loo tauivi e ola i le ola mama e tusa ma le fuafuaga atoatoa a le Tama Faalelagi o le alualu i luma e faavavau. O mea e manaomia o Lana fuafuaga e mamalu, alofa mutimutivale, ma malolosi. Atonu e i ai taimi e faatumulia ai i tatou i le naunautaiga ma o nisi taimi e lagonaina ai le le agavaa atoatoa. Atonu tatou te tuufesili pe o tatou mafaia faaleagaga ona faataunuu le poloaiga o le tutu ma le le pona i Ona luma i le aso gataaga.

    Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii ma e ala i le mana o Lona Agaga e ‘aoao [tatou] i mea uma’ [Ioane 14:26], o le mea moni e mafai ona faamanuiaina i tatou ia iloa o tatou gafatia faaleagaga. E valaaulia e sauniga ia faamoemoega faaleagaga ma le mana i o tatou olaga a o tatou taumafai ia toe fanauina ma avea ma ni alii ma ni tamaitai o Keriso. E mafai ona faamalosia o tatou vaivaiga, ma o tatou tapulaa e mafai ona faatoilaloina.”1

    O le a la tatou matafaioi i le “toe fanauina”? O a faamanuiaga e mafai ona oo mai i se tasi o loo taumafai ina ia “toe fanauina”?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Mafaufau e matamata i le “Ua Aoao Atu Iesu e Uiga i le Toe Fanauina” (6:03), valaaulia tagata o le vaega e faalogo mo mataupu faavae na aoao atu e Iesu Keriso ia Nikotemo. Na faapefea ona faaaoga e Iesu le faatusa o le fanau mai faaletino e fesoasoani ai ia Nikotemo ia malamalama atili i le ala e saunia ai mo le malo o le Atua?

Aoao atili

Vaega 3

E Le Manaomia e Tamaiti Laiti le Papatisoga

Ata
tamaiti o loo tamomoe

Na aoao mai Iesu Keriso o tamaiti laiti e le agasala i luma o le Atua (tagai Mataio 18:3; Mareko 2:17; Moronae 8:8). Ona o le Togiola a Iesu Keriso, e le manaomia ai e tamaiti laiti le papatisoga. O loo i matua le tiutetauave e aoao i a latou fanau i le taua o le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25--28). E tatau ona papatisoina tamaiti i le valu tausaga, lea o loo faamatalaina e tusitusiga paia o tausaga e tali atu ai (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:71; 29:46–47; 68:27). “O tamaiti uma e feoti ae latou te lei aulia tausaga e tali atu ai o le a faasaoina i le malo selesitila” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10).

O nisi tagata e i ai manaoga faapitoa e taofia ai i latou mai le tali atu mo i latou lava. Latou te le manaomia le salamo po o le papatisoga ae faaolaina i le malo selesitila (tagai Moronae 8:22; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:49–50; 137:10). Ua faamanino mai e taitai o le Ekalesia e faapea “e le tatau ona taofia sauniga [mai tagata taitoatasi e i ai manaoga faapitoa] pe afai e agavaa le tagata, manao ia maua, ma faaalia le lava o le tiutetauave ma le tali atu mo ia lava.”2

Mea e mafaufau i ai

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Na ta’ua e Peresitene Polika Iaga, “Ua mama a’ia’i tamaiti, ua leai so latou faanoanoa i le loto, po o agasala e salamo ai ma lafoai, ma o lea e le mafai ai ona papatisoina mo le faamagaloina o agasala.”3 Faatasi ai ma lau vaega, faitau le Moronae 8:4–15, 19–24. E mafai faapefea e lenei fuaitau ona fesoasoani ia te oe e faamalamalama atu i isi nisi o mafuaaga e le manaomia ai e tamaiti le papatisoga?

Aoao atili