2010–2019
Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2018


Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí

ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí pea ō ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá, he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí.

ʻE lava ʻo hoko e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ko ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia fakafiefia kae faingataʻa taha ʻoku tau fehangahangai mo iá. Kuo fehangahangai hotau tokolahi mo ha mavahevahe ʻi hotau lotoʻi fāmilí. Ne fākalalahi e faʻahinga mavahevahae peheé ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo moʻungaʻi tangata ʻi he Fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko Paʻale mo ʻOasoni Palatí ko ha ongo tautehina, ne na kau he fuofua uluí, mo e ongo ʻAposetolo ne ʻosi fakanofo. Naʻá na taki taha fehangahangai mo ha ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí ka naʻá na lavaʻi ia ʻi ha fakamoʻoni taʻe-ueʻia. Naʻá na fakatou feilaulau mo foaki lahi ki he ngāue ʻo e moʻoní.

ʻĪmisi
Paʻale P. Pālati

Lolotonga ʻenau ʻi Nāvuú, ne na vākovi ai, pea fakaiku ia ki haʻana kē ʻi he kakaí ʻi he 1846. Ne tupulekina ai ha vāmamaʻo lahi pea fuoloa. Naʻe tohi ʻa Paʻale kia ʻOasoni ke fakaleleiʻi ʻa e vākoví ni, ka naʻe ʻikai ke tali mai ia ʻe ʻOasoni. Naʻe tuku leva e feinga ʻa Paʻalé, mo ongoʻi ko ʻene ʻosiʻosingamālie ē ʻa e fetuʻutakí, tuku kehe ka toki fetuʻutaki mai ʻa ʻOasoni.1

ʻĪmisi
ʻOasoni Pālati

ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai ʻi Māʻasi 1853, naʻe ʻilo ai ʻe ʻOasoni kau ki ha ngāue ke pulusi ha tohi ki he hako ʻo Uiliami Palatí, ko e fuofua kui ʻAmelika ʻa e ongo tautehiná. Naʻe kamata ke tangi ʻa loʻimata ʻa ʻOasoni “hangē ha tamasiʻí” ʻi heʻene mamata ki he makakoloa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Naʻe molū hono lotó, peá ne fakapapau ke fakaleleiʻi hono vā mo hono taʻoketé.

Ne faitohi ʻa ʻOasoni kia Paʻale, “Ko ʻeni, siʻoku taʻokete ʻofeina, ʻoku ʻikai ha taha ʻi he hako kotoa ʻo ʻeta Kui ko Lafitani Uiliami Palatí, ʻe mahuʻingaʻia fau ʻi he fekumi ki hono ngaahi hakó ʻo tatau mo kitauá.” Ne kau ʻa ʻOasoni ʻi he fuofua niʻihi ke mahino ʻoku ʻi ai ha tufakanga e Kāingalotu ʻo e Siasí ke fekumi mo fakatahatahaʻi e hisitōlia fakafāmilí kae lava ke tau fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá maʻa ʻetau ngaahi kuí. Naʻe hoko atu ʻene tohí ʻo pehē: “ʻOkú ta ʻiloʻi ne kau e toʻukupu ʻo e ʻOtua ʻa ʻeta ngaahi tamaí he meʻá ni. … Te u kole fakamolemole atu ʻi heʻeku taʻetokanga ke faitohi atu kiate koé. … ʻOku ou fakaʻamu te ke fakamolemoleʻi au.”2 Neongo ʻena tui taʻeueʻiá, ka ne hoko ʻena ʻofa ki heʻena ngaahi kuí ke ne fakavaveʻi e fakaleleiʻi hono vaá, faitoʻo e kafó, pea fekumi mo fefakamolemoleʻakí.3

ʻI he taimi ʻoku tuʻutuʻuni ai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ha meʻá, ʻokú Ne faʻa fokotuʻutuʻu ha ngaahi taumuʻa lahi. Ko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻoku ʻikai maʻá e kakai pekiá pē ka ʻokú ne toe tāpuaki foki mo e kakai moʻuí. Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo liliu e loto ʻo ʻOasoni mo Paʻalé ke na feʻofaʻaki. ʻOku ʻomi ʻe he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻa e mālohi ke fakamoʻui e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakamoʻuí.

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia kuo fokotuʻu fakalangi ke kumi ʻetau ngaahi kuí mo fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mahulu hake ʻeni ia ʻi ha meʻa fakamānako ʻoku poupouʻi he ko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻoku fie maʻu ia ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.4 Kuo pau ke tau kumi ʻetau ngaahi kui naʻe pekia kae ʻikai maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí.Te tau lava ʻo fakahoko fakafofonga ʻa e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi temipalé, pea ʻe ala fili pē ʻetau ngaahi kuí ke tali ʻa e ngaahi ouaú.5 ʻOku poupouʻi foki kitautolu ke tau tokoniʻi e kāingalotu ʻo e uōtí mo e siteikí ʻi heʻenau ngaahi hingoa fakafāmilí. ʻOku mātuʻaki fakaofo ʻetau lava ʻo tokoni ke huhuʻi ʻa e pekiá, ʻo fakafou ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

Ka, ʻi heʻetau kau he ʻahó ni ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, ʻoku tau feʻunga foki ai ki he ngaahi tāpuaki “fai fakamoʻui” ne talaʻofa ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.6 ʻOku toe mātuʻaki fakaofo foki e ngaahi tāpuakí ni koeʻuhí ko hono lahí, natula paú, pea mo e ola ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku kau ʻi he lisi lōloá ni ʻa e ngaahi tāpuakí ni:

  • Mahino lahi ange ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí;

  • Ivi-tākiekina lahi ange ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní7 ke fakamālohia mo ʻomi ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí;

  • Tui lahi ange, kae hoko ʻo loloto mo tolonga ʻa e ului ki he Fakamoʻuí;

  • Lahi ange ʻetau malava mo e fakaʻaiʻai ke ako mo fakatomalá8 koeʻuhi ko e mahino ko hai kitautolu, feituʻu naʻa tau haʻu mei aí, mo ha vīsone mahino ange ʻo e feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí;

  • Tupulaki e ngaahi ivi tākiekina ʻo e fakaleleí, fakamāʻoniʻoniʻí, mo e mapuleʻí ʻi hotau lotó,

  • Tupulaki e fiefiá ʻi he malava lahi ange ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí;

  • Tupulaki e ngaahi tāpuaki fakafāmilí, neongo pe ko e hā hotau tūkunga fakafāmili he lolotongá, kuohilí, mo e kahaʻú pe taʻe-kakato ʻetau ʻakau fakafāmilí;

  • Tupulaki e ʻofa mo e fakahoungaʻi ʻetau ngaahi kuí mo e kāinga kei moʻuí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toe ongoʻi taʻelata;

  • Tupulaki e mālohi ke ʻiloʻi e taha ʻoku fie maʻu ke fakamoʻuí, pea ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, tokoniʻi e niʻihi kehé;

  • Tupulaki e maluʻi mei he ngaahi ʻahiʻahí pea mo e ivi tākiekina lahi fau ʻa e filí; pea mo e

  • Tokoni lahi ange ke fakaleleiʻi e ngaahi loto palopalemá, laveá, pe hohaʻá pea mo fakamoʻui ʻa e kafó.9

Kapau ne ke lotua ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení, kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tali leva hoʻo ngaahi lotú. Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouaú maʻá e kau pekiá, ʻoku fakamoʻui ai e fānau ʻa e ʻOtuá he māmaní. ʻOku ʻikai ai ha ofo ʻi he pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻi heʻene ʻuluaki pōpoaki ko e Palesiteni ʻo e Siasí, “ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi ange, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”10

Naʻe toe mamata mai foki ha palōfita kimuʻa ki he ngaahi tāpuaki ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi.11 Naʻe fakahā ʻe ha talafekau fakalangi kia ʻIsikeli ha meʻa-hā-mai ʻo ha temipale ʻoku tafe mai e vaí mei ai. Naʻe fakahā kia ʻIsikeli ʻo pehē:

“ʻOku tafe atu ʻa e vaí ni … pea ʻoku ʻalu hifo ki he toafá, mo ʻalu atu ai pē ki [he] tahi [maté] … , [pea] ʻe fakamoʻui ai hono ngaahi vaí.

“Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻoku moʻui mo ngāue ʻi he potu kotoa pē ʻe aʻu atu ki ai ʻa e vaitafé, ʻe moʻui: … he te nau lelei ai; pea ʻe moʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻa e vaitafé.”12

ʻOku ʻi ai ha natula ʻe ua ʻo e vaí ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi. ʻUluakí, neongo ko e kiʻi tafenga vaí naʻe ʻikai toe tō ki ha ngaahi vaitafe lalahi, ka naʻe tupu ia ʻo hoko ko ha vaitafe mālohi, ʻo fālahi mo loloto ange ʻi he mamaʻo ange ʻene tafé. ʻOku hoko ha meʻa meimei tatau mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tafe mei he temipalé, he taimi ʻoku silaʻi ai ʻa e fakafoʻituituí ko e ngaahi fāmilí. ʻOku hoko ha tupulaki mahuʻinga, ʻo aʻu ki he ngaahi toʻu tangata ʻi mui mo e toʻu tangata ʻi muʻa, ʻi he taimi ʻoku silaʻi fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí.

Uá, naʻe fakafoʻou ʻe he vaitafé ʻa e meʻa kotoa pē naʻe aʻu ki aí. ʻOku pehē pē ʻa e maʻu ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻa e ivi fakaofo ke fai-fakamoʻuí. ʻE lava ʻe he ngaahi tāpuaki fakatemipalé ke fakamoʻui ʻa e ngaahi lotó mo e moʻuí pea mo e ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
Ko Toti ko e foha ʻo Petí

Tuku ke u fakatātaaʻi atu. ʻI he 1999, ne pongia ai ha talavou ko Toti, ʻi he pā ha foʻi kālava ʻi hono ʻutó. Neongo ko Toti mo hono fāmilí naʻa nau kau ʻi he Siasí, ka naʻe fetōʻaki honau tuʻunga mālohí, mo teʻeki aʻusia ʻe ha taha e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Naʻe tangutu pē siʻi fineʻeiki ʻa Totí, he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, ʻi hono veʻe mohengá ʻo amoamo hono nimá mo pehē, “Toti, kapau ko ha meʻa pau ke ke mate, te u fakapapauʻi ʻe fakahoko ho ngāue fakatemipalé.” ʻI he pongipongi hono hokó, ne fakahā ai kuo ʻikai toe ngāue ʻuto ʻo Totí. Ne ʻave leva ʻe ha kau faitafa e mafu ʻo Totí ki haʻaku taha mahaki, ko ha taha fakaofo ko Loti.

ʻI ha ngaahi māhina siʻi hili e tafá, kuo ʻilo ʻe Loti e fāmili ʻo e tokotaha ne maʻu mei ai hono mafú pea kamata ke nau fetuʻutaki. ʻOsi nai ha taʻu ʻe ua mei ai, ne fakaafeʻi ʻe Peti ko e faʻē ʻa Totí, ʻa Loti ke ʻi ai ʻi he fuofua taimi naʻe ʻalu ai ki he temipalé. Naʻe fuofua feʻiloaki tonu ʻa Loti mo Peti ʻi he loki silesitiale ʻo e Temipale St. George Utah

ʻOsi ha taimi mei ai, ne mālōlō e tamai ʻa Totí—ʻa e husepāniti ʻo Petí. ʻOsi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ne fakaafeʻi ʻe Peti ʻa Loti ke ne fakafofongaʻi ʻene tama tangata kuo pekiá ʻi he maʻu hono ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe fakahoko fiefia ʻe Loti, pea naʻe fakaʻosi e ngāue fakafofongá ʻi he loki sila ʻo e Temipale St. George Utah. Naʻe sila ʻa Peti ki hono husepāniti kuo pekiá, ʻo tūʻulutui fehangahangai mo hono mokopuna tangata, naʻá ne fakafofongaʻí. Pea kamo atu kia Loti ke kau mo kinaua ʻi he ʻōlitá, kae tafenoa pē loʻimatá ʻi hono kouʻahé. Ne tūʻulutui ʻa Loti hona tafaʻakí, ʻo hoko ko e fakafofonga ki heʻene tama tangata ko Totí, ko hono mafú naʻe kei tā pē ʻi he loto fatafata ʻo Lotí. Pea toki silaʻi leva ʻa Toti, ʻa ia naʻá ne foaki hono mafú kia Lotí, ki heʻene ongomātuʻá ki he kotoa ʻo ʻitānití. Naʻe tauhi ʻe he fineʻeiki ʻa Totí ʻa ʻene palōmesi naʻá ne fai ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá he veʻe mohenga ne mālōlō aí.

ʻĪmisi
Ko Loti mo Kimi ʻi he ʻaho naʻá na mali aí

Ka ʻoku ʻikai ngata ai ʻa e talanoá. ʻOsi ha taʻu ʻe 15 mei hono tafa mafú, kuo fakamaʻu ʻa Loti ke mali peá ne kole mai ke u fakahoko ʻa e silá he Temipale Provo Utah. Naʻá ku feʻiloaki mo Loti mo e taha fakaʻofoʻofa naʻá na teu malí, ʻi he ʻaho malí, ʻi ha loki he tafaʻaki ʻo e loki silá, ʻa ia naʻe tali ai hona ongo fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá. Hili haʻaku talanoa nounou mo Loti mo Kimi, ne u ʻeke ange leva pe ʻoku ʻi ai haʻana fehuʻi.

Talamai ʻe Loti, “ʻIo. ʻOku ʻi heni e fāmili naʻa nau foaki mai hoku mafú pea te nau fiefia lahi ke feʻiloaki mo koe.”

Naʻe fakaʻohovale ʻeni kiate au peá u ʻeke ange, “Ko hoʻo ʻuhingá ʻoku nau ʻi heni? He taimí ni?”

Ne tali mai ʻe Loti, “ʻIo.”

Naʻá ku afe hake he tulikí pea ui mai e fāmilí mei he loki silá. Naʻe kau mai ʻa Peti, ko ʻene tama fefiné, pea mo ʻene tama ʻi he fonó. Naʻe fāʻofua ʻa Loti kia Peti, fakamālō ange heʻene haʻú, pea fakafeʻiloaki ange au. Naʻe pehē ʻe Loti, “Peti, ko ʻEletā Lenilani ʻeni. Ko e toketā ia naʻá ne tokangaʻi e mafu hoʻo tamasiʻí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.” Naʻá ne lue mai leva ʻo fāʻofua mai kiate au. Pea ʻi he ngaahi momeniti hono hokó, naʻe ʻi ai ʻa e fefāʻofuaʻaki mo e loʻimata ʻo e fiefia.

Hili ʻemau maau hifó, ne mau hiki atu leva ki he loki silá, ʻa ia naʻe silaʻi ai ʻa Loti mo Kimi ki taimi mo e kotoa ʻo ʻitānití. Te u lava mo Loti, Kimi, pea mo Peti ke fakamoʻoniʻi naʻe mātuʻaki ofi ʻa e langí, naʻe ʻi ai mo ha niʻihi naʻa mau ʻi ai he ʻaho ko iá ne nau ʻosi fou atu kimuʻa ʻi he veili ʻo e moʻui fakamatelié.

ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Hono ivi taʻefakangatangatá, ʻo silaʻi mo fakamoʻui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí neongo ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí, molé, pea mo e faingataʻá. ʻOku tau faʻa fakatatau he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé ki haʻatau kiʻi fakalika ki ha konga ʻo e langí.13 ʻI he ʻaho ko iá ʻi he Temipale Provo Utah, naʻe ongo mamafa kiate au e lea ne fai ʻe C. S. Luisí: “ʻOku fakamatala e [kakai matelié] ki ha faingataʻaʻia fakataimi, ‘ʻOku ʻikai ha fiefia he kahaʻú te ne lava ʻo fetongi,’ ʻo ʻikai ke nau ʻilo ko Hēvaní, ka maʻu, te ne totongi fakafoki mo liliu ʻa e kihiʻi mamahi ko iá ke hoko ko ha lāngilangi. …ʻE pehē ʻe he Kau Monūʻiá, ‘Naʻe teʻeki ke tau nofo ʻi ha toe feituʻu ka ko Hēvani pē.’”14

ʻE fakaivia, faitokonia, mo poupouʻi kitautolu;15 pea te Ne fakamāʻoniʻoniʻi maʻatautolu ʻetau mamahi lahi tahá.16 ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí pea ō ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki lahi ko ʻeni kuo talaʻofá, he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. ʻI he founga tatau, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehe ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí ke nau fai e meʻa tataú. ʻOku toe maʻu pē foki ʻe he kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau nofo ofi ki ha temipalé ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻaki ʻenau kau ʻi he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí, tānaki e hingoa ʻo ʻenau ngaahi kuí ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé.

Ka neongo ia, ne fakatokanga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he ʻaho kotoa ʻe he ngaahi aʻusia kuo maʻu ʻe ha niʻihi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ka kuo pau ke tau fai ha meʻa ke tau aʻusia moʻoni e fiefia ko iá.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko e hā ha faʻahinga feilaulau—ko e lelei tahá ha feilaulau ʻo e taimí—te ke lava ʻo fai ke fakahoko ha ngāue fakatemipale mo e hisitōlia fakafāmili lahi ange ʻi he taʻú ni.”17 ʻI hoʻo tali ko ia e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní, te ke ʻilo, tānaki, mo fehokotaki ai mo ho fāmilí. ʻIkai ngata aí, ka ʻe tafe atu ʻa e ngaahi tāpuakí kiate koe pea mo ho fāmilí, ʻo hangē ko e vaitafe ne lau ki ai ʻa ʻIsikelí. Te ke maʻu e fakamoʻui ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke fakamoʻuí.

Naʻe kau ʻa ʻOasoni mo Paʻale Palati ʻi he niʻihi naʻa nau fuofua aʻusia e ivi faifakamoʻui mo e sila ʻo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻi he kuonga fakakosipelí ni. Naʻe aʻusia ia ʻe Peti, mo hono fāmilí, pea mo Loti. Te ke lava mo koe foki. ʻOku fakaʻatā mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e ngaahi tāpuakí ni ki he taha kotoa, ʻa e pekiá mo e moʻuí fakatouʻosi. Koeʻuhí ko e ngaahi tāpuakí ni, te tau toki ʻilo, ʻi he fakataipe, “kuo teʻeki ai ke tau toe nofo ʻi ha feituʻu ka ko … Hēvani pē.” 18 ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.