2010–2019
Liber Pa Semper, Pa Aktuá pa Nan Mes
2014


Liber Pa Semper, Pa Aktuá pa Nan Mes

E ta e bolundat di Dios ku nos ta hòmber i muhénan liber kapas di kumpli nos potenshal kompleto tantu temporalmente komo spiritualmente.

E obra di William Shakespeare yamá E Bida di Rei Henry V ta inkluí un esena di nochi den e kampo di sòldanan Ingles na Agincourt djis promé di nan bayata ku e ehérsito Frances. Den e luz skur i parsialmente skondí, Rei Henry ta kana entre su sòldanan sin ku nan por rekonosé. E ta papia ku nan, intendando di midi e moral di su sòldanan hopi suparsá den numerá, i dor ku nan no ta realisá ku e ta, nan ta franko ku nan komentarionan. Den un komentario nan ta filosofiá di ku ta responsabel pa loke ta pasa ku e hòmbernan den bataya—e rei òf e sòldanan individual.

Den un momentu e Rei Henry a deklará, “Mi ta kere ku mi no por muri niun otro kaminda ku asina kontentu ku ta den e presensia di e Rei; dor ku su motibo ta hopi rekto.”

Michael Williams ta rospondí, “Esaki ta mas ku nos sa.”

Su kompañero tabata di akuerdo, “Si, òf mas ku nos mester buska; pasobra nos sa basta kaba, si nos sa ku nos ta súbditonan di e Rei: si su motibo ta inkorektu, nos obediensia na e Rey ta kita e krimen for di nos.”

Williams ta sigi bisa, “Si e motibu no ta bon, e rei mes ta responsabel pa tur kos ku nos ta hasi pa sigui’é.

Sin sopresa, Rei Henry no tabata di akuerdo, “Tur súbdito tin un deber na e Rei, pero tur súbdito ta responsabel pa nan propio alma.”1

Shakespeare no ta intentá resolbé e diskushon den e teatro, i den un forma òf otro e ta un diskushon ku ta sigi te awe dia—ku ta responsabel pa loke ta pasa den nos bidanan?

Ora kosnan ta bira malu, tin un tendensia pa kulpa otronan òf Dios. Tin biaha ora un sentimientu di derecho ta aparasé, i individuonan òf gruponan ta intentá pone responsabilidat pa su biniestar na otro hende òf gobiernonan. Den asuntonan spiritual algun hende ta soponé ku hòmber i muhenan no mester esforsá nan mes pa ta rekto personalmente—pasobra Dios ta stima i salba nos “djis manera nos ta.”

Pero Dios ke pa Su yunan aktuá segun nan albedrio moral ku E a duna nan, “pa tur hòmber por ta responsabel pa su propio pikánan den e dia di juisio.”2 E ta Su plan i Su boluntad pa nos tin e papel prinsipal di tuma desishonnan den e obra di nos bida. Dios no lo biba nos bidanan pa nos ni tampoko kontrolá nos manera si no tabata Su pòpchinan, manera Lucifer a proponé. Tampoko e profetanan lo akseptá e papel di maestro di pòpchi na su lugá. Brigham Young a bisa, “mi no ta deseá ningun Santu di e Delaster Dianan den a mundu aki, òf den shelu, pa ta satisfasé ku algo ku mi ta hasi, a menos ku e Spíritu di e Señor JesuCristu, e spíritu di revelashon, ta hasi nan satisfasé. Mi ta deseá nan sa pa nan mes i pa komprondé pa nan mes.”3

Kermen ku Dios no ta salba nos “djis manera nos ta,” promé, pasobra “djis manera nos ta” nos ta sushi, i “ningun kos ku ta sushi por ta den su presensia; pasobra, den e idioma di Adan, Hòmber di Santidat ta su nòmber, i e nòmber di su Yu Unigenito ta e Yu di Hòmber [di Santidat].4 I na di dos lugá, Dios no lo aktuá pa hasi nos algu ku nos [mes] no ta skohe dor di nos propio akshonnan di bira. Berdaderamente E ta stima nos, i dor ku E ta stima nos, E no ta forsa nos òf abandoná nos. En kambio E ta yuda i guia nos. En realidat, e manifestashon real di e amor di Dios ta Su mandamentunan.

Nos mester (i nos ta hasié) regosihá den e plan ordená di Dios ku ta permití nos tuma desishonnan pa aktuá pa nos mes i eksperiensá e konsekuensianan, òf manera a skrituranan ta ekspres’é, pa purba e amargo, pa nos por sa apresiá e bon.5 Nos ta semper agradesí pa e Ekspiashon di Señor a vense pikánan original pa nos por ta nasí den e mundu aki sin kastigo pa e transgreshon di Adan.6 Dor ku nos ta wòrdu redemí for di e Kaida, nos ta kuminsá [e] bida inosente dilanti di Dios i “bira liber pa semper, konosiendo bon for di malu, pa aktua pa nos mes i no pa wòrdi mandá pa aktua.”7 Nos por skohe pa bira e persona ku nos ke, i ku e ayudo di Dios, por bira asta manera E ta.8

E evangelio di Jesus Cristu ta habri e kaminda pa loke nos por bira. Pa medio di e Ekspiashon di JesuCristu i su grasia, nos fayonan di biba e lei celestial perfektmante i konstantamente den e mortalidad por ta wòrdu kitá i nos por desaroyá un karakter komo Cristu. Hustisia ta eksigí, sinembargo, ku ningun di esaki ta pasa sin nos afirmashon boluntario i partisipashon. Semper e tabata asina. Nos presensia mes na mundu komo sernan físiko ta e konsekuensia di un desishon ku kada un di nos a hasi pa partisipá den e plan di nos Tata.9 Asina, salbashon pa sigur no ta e resultado di un chéns divino, pero tampoko e ta pasa pa bolundat divino so.10

Hustisia ta un atributo esenshal di Dios. Nos por tin fe den Dios pasobra E ta perfektamente konfiabel. E skrituranan ta siña nos ku Dios no ta kana den kamindanan trosé, tampoko e ta bira na e man drechi òf na esun robes, tampoko e ta varia di loke el a bisa, asina ta ku, su kamindanan ta stret, i su kurso ta un ròndu eterno11 i ku Dios no ta hasi aseptashon di persona.12 Nos ta dependé di su divino kalidat di hustisia pa fe, konfiansa, i speransa.

Pero komo konsekuensia di ta perfektamente husto, tin algun kosnan ku Dios no por hasi. E no por ta arbitrario den salba algun i desterá otronan. E nor por akseptá pikánan ni aun ku un tiki di aksepshon.13 E no por laga miserikòrdioso roba hustisia.14

E ta evidensia konvnsente di Su hustisia ku Dios a krea e prinsipio ku ta kompañá [hustisia] miserikòrdiamiserikòrdi. E ta pasobra E ta husto ku El a diseñá e maneranan pa miserikòrdimiserikòrdia tin un papel indispensabel den nos destino eterno. Anto awor, “hustisia ta ehersé tur su demandanan, i tambe miserikòrdimiserikòrdia ta eksihí tur loke ta di dje.”15

Nos sa ku ta e sufrimentu i morto di Esun ku no a piká, na ken E [e Tata] tabata hopi komplasé; … e sanger di [Su] Yu ku a wòrdu dramá16 ku ta satisfasé e demandanan di hustisia, ekstendé miserikòrdia, i redimí nos.17 Asta asina, “segun hustisia, e plan di redenshon no por wòrdu efektuá, únikamente bou di kondishonnan di arepentimentu.18 E ta e rekisito di i e oportunidat pa arepentimentu ku ta pèrmití miserikòrdia kumpli su labor sin kita hustisia.

Cristu a muri no pa salba tur hende pero pa ofresé arepentimentu. Nos ta konfiá ”kompletamente den e méritonan di esun ku por salba”19 den a proseso di arepentimentu, pero aktuá pa arepentí ta un kambio ku nos tin ku hasi nos mes. Anto pa hasi arepentimentu un kondishon pa haña e don di grasia, Dios ta laga nos keda ku e responsabilidat nos mes. Arepentimentu ta respetá i sostené nos albedrio moral: “I asina miserikòrdia por satisfasé e demandanan di hustisia, i ta rondon’é den e brasanan di seguridat, miéntras ku esun ku no ta ehersé fe pa arepentimentu ta eksponé na mes na e léi kompleto di e demandanan di hustisia; P’esei únikamente pa esun ku tin fe pa arepentimentu e plan grandi i eterno di redenshon por wòrdu efektuá.”20

Pa malkomprendé e hustisia i miserikòrdia di Dios ta un kos; nengando e eksistensia òf supremasía di Dios ta otro kos, pero tur dos lo resultá den logra ménos—algun biaha hopi ménos—ku nos potensial divino kompleto. Un Dios ku no ta hasi ningun demanda ta e ekivalente na un Dios ku no ta eksistí. Un mundu sin Dios, e Dios bibu ku ta establesé leinan moral pa goberná i hasi Su yunan perfekto, tambe ta un mundu sin bèrdat òf hustisia último. E ta un mundu kaminda relativismo moral ta reiná den supremo.

Relativismo ker men kada hende ta su propio outoridat di mas haltu. Klaro, ku no ta solamente esnan kuku ta nenga Dios ku ta kere e filosofia aki. Algun ku ta kere den Dios te ainda ta kere ku nan mes no ta disidí individualmente loke ta korekto òf inkorekto. Un adulto hóben a ekspres’é asina: “Mi no ta pensa ku mi por bisa ku Hinduismo ta inkorekto òf Katolisismo ta inkorekto òf ta Episcopaliano ta inkorekto—mi ta pensa ku e ta dependé di loke bo ta kere … mi no ta kere ku tin un korekto òf inkorekto.21… Un otro, ora nan a puntr’é ofer di e fundeshi di su kerensianan religioso, a rospondé: “Mi mes—e esaki ta e punto. Mi ke men kon por tin un outoridat di loke bo ta kere?”22

Pa esnan ku ta kere ku tur kos por ta berdadero, e deklarashon di bèrdatnan ophetivo, fiho, i universario ta sinti manera fòrsamentu—“Mi no mester ta fòrsá pa kere ku algu ta bèrdat ku mi no gusta.” Pero esaki no ta kambia realidat. Nengando e lei di gravedat no lo stòp bosnan di kai si bosnan bula for di un seru. Meskos ta bèrdat pa lei eterno i hustisia. Libertat no ta bini ora nos ta resistié pero ora nos ta aplik’é. Esaki ta fundamental pa e poder di Dios. Si e no tabata pa e realidat di bèrdatnan fiho i inmutabel, e don di albedrio lo ta sin nifikashon pasobra nunka nos lo por wak i ke e konsekuensianan di nos akshonnan. Manera Lehi a ekspres’é: “Si bo bisa ku no tin lei, tambe lo bo bisa ku no tin piká. Si bo bisa ku no tin piká tambe lo bo bisa ku no tin hustisia. I si no tin hustisia no tin felisidat. I si no tin hustisia ni felisidat, no tin kastigu ni miseria. I si e kosnan aki no ta eksistí no tin Dios. I si no tin Dios nos no ta eksistí, ni tampoko e mundu; pasobra no por tabatin kreashon di kosnan, ni pa aktua ni pa wòrdu aktuá ariba; p’esei, tur kos lo mester a disparsé.”23

den asuntunan temporal i spiritual, e oportunidat pa akseptá responsabilidat personal ta un don duná di Dios sin lo kual nos no por realisá nos potensial kompleto komo yunan muhé i hòmber di Dios. E responsabilidat personal ta bira un derecho i deber ku nos mester defendé konstantemente; e [responsabilidat]tabata bou atake for di promé e kreashon. Nos mester defendé responsabilidat kontra hende i programanan ku (algun biaha ku e mihó intenshonnan) lo hasi nos dependiente. I nos mester defend’é kontra a inklinashon di nos mes pa evitá e trabou ku ta rekirí pa kultivá talentonan, habilidatnan, i karakter di Cristu.

tin un historia di un hòmber ku simplemente no tabata ke traha. E tabata ke pa otro hende kuid’é. Den su manera di pensa, e Iglesia òf e gobièrnu, òf tur dos, a mester kuid’é pasó el a paga su belasting i diesmo. E no tabatin nada pa kome pero no tabata ke traha pa kuida su mes. Ku desesperashon i desgusto, esnan ku a intentá yud’é a disidí ku pasobra e no tabata ke traha pa sostené mes, nan mester hib’é sementerio lag’é muri. Ora nan tabata bai na e graf, un hòmber a bisa, “Nos no por hasi esaki. Mi tin un tiki maishi mi lo dun’é.”

Anto nan a splika na e hòmber, i el a respondé, “Bosnan a kita e bachi di maishi?”

Nan a rospondé, “No.”

“Mi ta komprendé,” el a bisa, “bai numa.”

E ta e boluntat di Dios ku nos ta hòmber i muhénan liber kapas di kumpli nos potensial kompleto tantu temporalmente komo spiritualmente, ku nos por ta liber for di e limitashonnan humiyante di pobresa i e sklabitut di piká, ku nos ta disfrutá rèspèt propio i independensia, ku nos por ta prepará den tur kos pa uní ku Ne den Su reino celestial.

Mi no ta bou di ningun ilushon ku esaki nos por wòrdu logra riba nos mes so, sin Su yuda supstansial i kontinuo. Nos sa ku e ta pa medio di grasia ku nos ta salbá, despues di tur kos ku nos por hasi.24 I nos no mester logra algun nivel mínimo di kapasidat òf bondat promé ku Dios lo yuda—nos por tin ayudo divino tur ora di tur dia, no importá unda nos ta den e kaminda di obediensia. Pero mi sa ku nos mester akseptá responsabilidat, esforsá nos mes, arepentí, i skohe Dios pa E por aktuá den nos bidanan konsistente ku hustisia i albedrio moral. Mi deseo ta pa simplemente tuma responsabilidat i bai traha pa asina tin algu ku Dios por yuda nos ku n’e.

Mi ta testifiká ku Dios e Tata ta biba, ku Su Yu, JesuCristu, ta nos Redentor, i ku e Spiritu Santu ta presente ku nos. Nan deseo pa yuda nos ta indudabel, i Nan kapasidat di hasié ta infinito. Laga nos spièrta i lanta for di e pòlvo i ku e kombenionan di e Tata Eterno lo kual el a hasi na nos por ta kumpli.25 Den e nòmber di JesuCristu, amèn.