2010–2019
“Señor, ta Ami?”
2014


“Señor, ta Ami?”

Nos mester pone nos orguyo un banda. wak mas leu ku vanidat i puntra den humildat, “Señor, ta ami?”

Tabata e delaster anochi den mortalidat di nos Salbador stimá, e nochi promé ku El a ofresé Su mes komo reskate pa e género humano. Ora E tabata kibrando pan ku Su disípulonan, El a bisa algu ku mester a yena nan kurason ku un alarma grandi i tristesa profundo. “Un di bosonan lo traishoná mi,” El a bisa nan.

E disípulonan no a kuestioná e bèrdat di loke el a bisa. Tampoko nan no a wak rònt, mustrando riba un otro, i puntra, “Ta esun ei?”

Na lugá di esaki nan tabata sumamente tristu, i kada unu di nan a kuminsá bis’É, Señor, ta ami?1

Mi ta puntra mi mes, kiko kada unu di nos lo a hasi, si e pregunta ei lo a wòrdu puntrá na nos. Nos lo a wak esun rondó di nos i puntra den nos kurason, “Probablemente e ta papia di hermano Johnson. Semper mi tabata tin mi duda riba dje,” òf “Mi ta kontentu ku hermano Browne ta aki nan. E mester skucha e mensahe aki”? òf nos lo, meskos ku e disípulonan ei di antaño, wak den nos mes i puntra e pregunta penetrante: “Ta ami?”

Ku e palabranan simpel aki “Señor, ta ami?” tin e prinsipio di sabiduria i e kaminda pa konvershon personal i kambio duradero.

Un parabel di djente di leon

Tabatin un bes un hòmber ku tabata disfrutá dal un paseo anochi den su bario. E tabata antisipá pa pasa dilanti di kas di su bisiña. E bisiña aki semper tabata tene su kurá perfektamente kuidá, flornan semper bunita, e palunan saludabel i dunando sombra. Ta opvio ku e bisiña tabata hasi tur esfuerso pa tin un kura nèchi.

Pero un dia segun e hòmber tabata kana pasa e kas di su bisiña, el a nota meimei di e kura bunita un solo yerba malu [djente di leon] masha grandi.

E tabata parse asina for di lugá ku e la sorpres’é. Dikon e bisiña no a rank’é? e no por mir’é? e no sa ku e ”djente di leon” por saka simia ku por duna rais na hopi otro yerba malu?

E “djente di leon” solitario tabata molesti’é mas ku tur kos, i e ker a remediá e asuntu. E mester rank’é so? òf spùit e ku venenu pa mata? Kisas si e bin den sekreto anochi, e por kit’é den sekreto.

E pensamentunan aki a okupá su mente kompletamente segun e ta kana bai su kas. El a drenta su kas sin sikiera tira un bista riba su mes kurá—ku tabata kompletamente yen di djente di leon.

Balki i splenter

E historia aki ta laga nos pensa riba e palabranan di Señor?

“Dikon bo ta wak e splenter den e wowo di bo ruman, pero bo no ta konsiderá e balki ku ta den bo propio wowo? …

… Promé saka e balki for di bo wowo, i e ora ei bo por mira kla pa saka e splenter for di e wowo di bo ruman.”2

E asuntu ku e balki i e splenter ta parse di ta hopi relashoná ku nos desabilidat pa wak nos mes kla. Mi no tin sigur dikon nos por ta apto pa diagnostiká i rekomendá remedi pa otro hende su malesa asina bon, kaminda nos hopi biaha tin difikultat di wak esun di nos mes.

Algun aña pasá tabatin un kuenta den notisia di un hòmber ku tabata kere ku si e frega djus di lamunchi riba su kara, e lo hasié invisibel pa kámara. E ora ei el a pone djus di lamunchi rònt su kara, sali i hòrta dos banko. No hopi despues el a wòrdu arestá ora su imágen a wòrdu transmití den e e notisia di anochi. Ora polis a mustré e video di su mes di kámara di seguridat, e no por a kere su wowonan. “Pero mi ta tin djus di lamunchi riba mi kara!” el a protestá.3

Ora un sientífiko na e Universidat di Cornel a tende e historia aki, e tabata intrigá ku un hende por ta asina dolorosamente inkonsiente di su propio inkompetensha. Pa determiná ku esaki ta un problema general, dos investigador a invitá studiantenan pa partisipá den un seri di tèst di vários abilidat di bida i despues pidi nan pa nan mes skor kon nan a hasié. E studiante ku a traha e tèst malu tabata esnan ménos presis evaluando nan mes aktuashon—algun di nan a skat nan skor sinku biaha mas haltu ku e skor real.4

E estudio aki a wòrdu repliká na diferente manera, konfirmando kada biaha di nobo e mesun konklushon: hopi di nos tin e difikultat pa mira nos mes manera nos ta, i asta hendenan eksitoso ta sobrestimá nan propio kontribushon i supestimá e kontribushon ku otronan ta hasi.5

Kisas no ta signifikativo pa sobrestimá kon bon nos ta kore un outo òf kon leu nos por dal e bala di gòlf. Pero ora nos kere ku nos kontribushon na kas, na trabou, i na iglesia ta mas grandi ku realmente nan ta, nos ta siega nos mes pa e bendishonnan i oportunidatnan pa mehorá nos mes di manera signifikativo i profundo.

Puntonan Spiritual ku no por wòrdu mirá

Un konosí di mi tabata biba den un bario ku algun di e statistik mas haltu di Iglesia—asistensha tabata haltu, orientashon familiar tabata haltu, e muchanan di Primaria semper tabata komportá nan mes bon, senanan di bario tabata inkluí kuminda fantástiko ku miembronan kasi nunka no tabata laga kuminda kai riba e flur di e kapia, i mi ta kere ku nunka tabatin ningun diskushon na e fiesta di Iglesia.

Mi amigu i su kasa despues a wòrdu yamá riba un mishon. Ora nan a regresá tres aña despues, nan tabata asombrá pa mira ku durante ku nan tabata sirbiendo diesun matrimonio a kaba den divorsio.

Maske e bario tabata tin tur indikashon di pafó di fieldat i fortalesa, algu desafortuná tabata pasa den e kurasonnan i bidanan di e miembronan. I loke ta preokupante ta ku e situashon aki no ta úniko. Kosnan asina teribel ta pasa ora miembronan di e Iglesia ta kita for di e prinsipionan di evangelio. Nan por parse di pafó pa ta disípulo di JesuCristu, pero di parti paden nan kurasonnan ta separá di nan Salbador i Su enseñansanan. Nan gradualmente ta kita for di e kosnan di e spiritu i ta move den direkshon di e kosnan di mundu.

Poseedornan di Saserdosio ku un tempu tabata digno ta kuminsá bisa nan mes ku Iglesia ta bon pa muhénan i muchanan, pero no pa nan. Òf algun ta konvensí ku nan agènda okupá òf sirkunstanshanan úniko ta hasi nan eksento di e aktonan diario di deboshon i servisio ku lo a tene nan serka di e Spiritu. Den e tempu aki di outo hustifikashon i narsismo, ta fásil pa bira hopi kreativo pa inventá esküs pa no aserka Dios regularmente den orashon, demorá e estudio di skritura, evitando reunionnan di Iglesia i nochi di hogar, òf no paga un diesmo honesto i ofrenda.

Mi rumannan stimá, boso por fabor wak den boso kurason i hasi e simpel pregunta: ”Señor, ta ami?”

Bo a desokupá—maske ta un poko—di “e … evangelio di e Dios bendishoná, ku a wòrdu duná na bo enkargo”?6 Bo a pèrmití “e dios di e mundu aki” pa skuresé bo mente di “e lus di e Evangelio glorioso di JesuCristu”?7

Mi amigunan stimá, mi kerido rumannan, puntra boso mes, “Unda mi tesoro ta?”

Bo kurason ta enfoká riba kosnan kumbiniente di e mundu aki, òf e ta enfoká riba e enseñansanan di e JesuCristu diligente? “Pasó kaminda bo tesoro ta, einan bo kurason tambe lo ta.”8

E Spiritu di Dios ta biba den bo kurason? Bo ta fundá den e amor di Dios i pa bo semehante? Bo ta dediká sufisiente tempu i kreatividat pa trese felisidat den bo matrimonio i na bo famia? Bo ta duna bo energia na e meta sublime di komprondé i biba e hanchura, i e largura, i e profundidat, i e altura9 di e evangelio Restourá di JesuCristu?

Hermanos, si ta bo gran deseo pa kultivá atributonan di “fe, virtut, konosementu, moderashon, pasenshi, fraternidat, santidat, karidat, humildat, [i servisio],”10 nos Tata Selestial lo hasi bo un instrumento den Su mannan pa e salbashon di hopi alma.11

E Bida Eksaminá

Hermanos, niun di nos ta gusta atmití ora nos ta wòrdu hibá for di e kaminda korekto. Hopi biaha nos ta evitá di wak profundo den nos alma i konfrontá nos debilidat, limitashon, i miedunan. Konsekuentemente, ora nos eksaminá nos bida, nos ta wak den e filter di influensha, esküs, i kuenta ku nos ta konta pa asina hustifiká pensamentunan i akshonnan indigno.

Pero ta apto pa mira nos mes klaramente ta esensial pa nos kresementu spiritual i pa nos bienestar. Si nos debilidatnan i loke nos falta keda skur den sombra, e ora ei e poder redentor di e Salbador no por sana nan i hasi nan fuerte.12 Irónikamente, nos limitashon pa mira nos debilidat humano, tambe lo limitá nos pa potensial divino ku nos Tata ta deseá di nutri den kada un di nos.

Bon, ta kon nos por bria e lus puru di Dios Su bèrdat den nos alma i wak nos mes manera E ta wak nos?

Permití mi sugerí ku e skrituranan sagrado i e diskurso duná na konferensha general ta un bon spil efektivo ku nos por pone nos dilanti pa outo eksaminashon.

Ora bo skucha òf lesa e palabranan di profetanan di antaño i moderno, apstené di pensa kon e palabranan ta apliká pa otro hende i hasi e pregunta simpel: “Señor, ta ami?”

Nos mester aserká nos Tata Selestial ku kurason kibrá i mente ku por wòrdu siñá. Nos mester ta dispuesto pa siña i pa kambia. I, sí, kuantu nos ta gana dor di komprometé pa biba e bida ku Tata Selestial tin intenshoná pa nos.

Esnan ku no ke siña i kambia probablemente lo no i probablemente lo kuminsá puntra nan mes si e Iglesia tin algu pa ofresé nan.

Pero esnan ku ke mehorá i progresá, esnan ku siña di e Salbador i ta deseá pa bira manera E, esnan ku humiá nan mes manera mucha chikitu i buska nan pensamentunan i akshonnan den harmonia ku Tata den Shelu—nan lo eksperenshá e milager di e Salbador Su Ekspiashon. Nan sigur lo sinti e Spiritu resplandesiente di Dios. Nan lo purba e goso indeskribibel ku ta e fruta di e mansu i humilde kurason. Nan lo wòrdu bendishoná ku e deseo pa bira e disípulonan berdadero di JesuCristu.

E Poder di Bon

Den e kurso di mi bida, mi tabatin e oportunidat di yega na konosé algun di e hòmber i muhénan mas kompetente i inteligente ku e mundu aki por ofresé. Tempu mi tabata mas yòn, mi tabata impreshoná di esnan ku tabata eduká, ku a logra, eksitoso i aploudí pa e mundu. Pero segun e añanan a pasa, mi a bin realisá ku mi ta mas impreshoná di e almanan maravioso i bendishoná ei, ku ta realmente bon i sin engaño.

I no ta esei ta loke e evangelio ta enserá i ta hasi pa nos? Ta e bon notisia, i e ta yuda nos pa bira bon.

E palabranan di e Apòstel Hakobo ta apliká na nos awendia:

Dios a resistí e orguyoso, pero a duna grasia na e humilde. …

“Humiá boso mes den bista di e Señor, i E lo lanta bo.”13

Hermanos, nos mester deshasí di nos orguyo, wak mas leu ku vanidat, i puntra humildemente, “Señor, ta ami?”

I si e Señor Su kontesta ta”Si, mi yu, tin kos ku bo mester mehorá, kosnan ku ami por yuda bo superá,” mi ta roga ku nos lo aseptá e kontesta, humildemente rekonosé nos pikanan i defektonan, i e ora ei kambia nos kaminda dor di bira mihó kasánan, mihó tatanan, mihó yunan. Ku nos for di awor en adelante buska ku tur nos forsa pa kana firme na e manera bendishoná di e Salbador—pa mira nos mes kla den e kuminsamentu di sabiduria.

Segun nos ta hasi esaki, nos Dios generoso lo guia nos na man; nos lo wòrdu hasi fuerte, i bendishoná di ariba.14

Mi amigunan stimá, e promé paso riba e kaminda maravioso i gratifikante di berdadero disipulado ta kuminsá dor di hasi e pregunta simpel:

“Señor, ta ami?”

Di esaki mi ta testifiká i mi ta laga mi bendishon den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Mateo 26:21–22; énfasis agregá.

  2. Mateo 7:3, 5.

  3. Wak Errol Morris, “The Anosognosic’s Dilemma: Something’s Wrong but You’ll Never Know What It Is,” New York Times, June 20, 2010; http://opinionator.blogs.nytimes.com/2010/06/20/the-anosognosics-dilemma-1.

  4. Wak Justin Kruger and David Dunning, “Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One’s Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments,” Journal of Personality and Social Psychology, Dec. 1999, 1121–34. “Across 4 studies, the authors found that participants scoring in the bottom quartile on tests of humor, grammar, and logic grossly overestimated their test performance and ability. Although their test scores put them in the 12th percentile, they estimated themselves to be in the 62nd” [tradukshon: Den 4 estudio, e outornan a haña ku e partisipantenan ku a skor den esnan mas malu di e tèst di humor, gramátika, i lógika, mayoria a supestimá nan resultado i abilidat. maske ku nan skor tabata pone nan den e grupo di mas malu (1.2), nan a skor nan mes hopi mas haltu (6.2) ] (from the abstract at psycnet.apa.org/?&fa=main.doiLanding&doi=10.1037/0022–3514.77.6.1121).

  5. Wak Marshall Goldsmith, What Got You Here Won’t Get You There (2007), s chapter 3. E ekuestadornan a puntra 3 pareha pa skor nan propio kontribushon na e éksito di e kompania. Nan propio skor di nan kontribushon a suma 150% .

  6. 1 Timoteo 1:11.

  7. 2 Korintionan 4:4.

  8. Lucas 12:34.

  9. Efesionan 3:18.

  10. Doctrina y Convenios 4:6.

  11. Wak Alma 17:11.

  12. Wak Eter 12:27.

  13. Hakobo 4:6, 10.

  14. Doctrina y Convenios 1:28.