2007
Peresideni James E. Faust
Atopa 2007


Ei Haamana‘oraa: E Faahauraa no te Liahona

Peresideni James E. Faust

Te Tia‘i Mamoe Herehia

31 NO TIURAI 1920–10 NO ATETE 2007

Hōho’a

Ua haamana‘o pinepine James E. Faust i te auê o ta’na mamoe mata‘u. I to’na tamarii-rii-raa, ua mo‘ehia ia’ na te tuu i ta’na mamoe i roto i te aua i te tupu ta‘ueraa mai te vero i te hoê pô.

« Ua ite au e e mea ti‘a ia‘u ia tauturu i ta‘u animala area râ, ua hinaaro vau ia vai paruruhia, ia mahanahana e ia vai rari ore noa i roto i to‘u ro‘i. Aita’tura vau i ti‘a i ni‘a », o ta’na ïa i parau i roto i te hoê putuputuraa na te autahu‘araa i roto i te amuiraa rahi. « I te po‘ipo‘iraa‘e, ua pohe ta‘u mamoe. Ua faaroo mai te hoê uri i ta’na auê e ua haapohe ia’na ».

« Ua oto to‘u aau », o ta’na ïa i parau. Taa ihora ia’na e, e ere oia i te tia‘i mamoe maitai. E na te haavi a to’na papa i haamauiui rahi atu â ia’na: « Ta‘u tamaiti, ua mana‘o vau e e nehenehe au e ti‘aturi i ni‘a ia oe no te haapa‘o hoê a‘e mamoe ? »1

I taua mahana ra, ua faaoti James e tamata oia i te haamaitai atu â ia’na i to’na oreraa e haapa‘o i ta’na ti‘aauraa mai te mea e horo‘a faahouhia ia’na te hoê tamata faahouraa ei tia‘i mamoe. I to’na taviniraa ei misionare i te fenua Paratira, i to’na riroraa ei metua tane tei horo‘a i to’na taime, ei avota maitai roa, ei taata faatere i te pae politita, ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ei Tauturu Piti i roto i te Peresideniraa Matamua, ua haamana‘o oia i ta’na faaotiraa. E tae noa’tu i te hopea o ta’na misioni, tei oti i te 10 no atete 2007 ra, i to’na poheraa ei mau hopea no to’na matahiti, ua vai haapa‘o noa oia i te a‘o a te Fatu e: « A faaamu i ta‘u mau arenio » (Ioane 21;15).

Te faaroo e te utuafare

Ua fanauhia James Esdras Faust i Delta, i Utah i te 31 no tiurai 1920, hoê o na tamaroa e pae a George A. e Amy Finlinson Faust. Ua faanuu te utuafare i Roto Miti i muri mai, e i reira to George ohiparaa ei paruru no te mau area mataeinaa i reira. I te fare e i roto i te aua faaapu a to’na papa ruau i Utah ropu, ua roaa te oaoa ia James no te here e no te patururaa a te hoê utuafare tei niuhia i ni‘a i te Mesia e ua roaa ia’na te mau viretu o te parau-ti‘a, te rohi-itoito-raa e te taviniraa.

« Aita e taata i roaa ia’na te hoê papa maitai atu i to‘u nei »,2 o ta’na ïa parau. No to’na mama, teie ta’na i parau, « Ua riro oia ei metua vahine tei î i te varuaraa, te hoê vahine mo‘a tei riro mai te huru Mesia ra to’na oraraa ».3

I to’na riroraa ei taata paari, ua tamata te peresideni Faust i te faahanahana e i te pee i to’na na metua, i te horo‘araa i te matamua i te utuafare e i te Ekalesia. « Aita’tu e hopoi‘a rahi atu i te riroraa ei tane e ei metua tane »,4 o ta’na ïa i haapii. E no ni‘a i te Ekalesia e i ta’na misioni teie ta’na i parau, « Aita’tu e mea i tu‘ati i teie ohipa ».5

I muri mai i ta’na haapiiraa i te fare haapiiraa tuarua, e i to’na upooti‘araa i roto i te ohipa tu‘aro, ua piihia oia ia tavini i te Misioni no Paratira mai te matahiti 1939 tae atu 1942. A tavini ai oia i Paratira, ua hotu mai to’na here no te mau tamarii a te Atua e i to ratou oraraa. « Ua fanauhia vau e te hoê huma oia te oreraa e taa maitai i te mau û, o ta’na ïa i parau. « Ua haapii mai au i te here i te taato‘araa o te mau taata ato‘a o te mau fenua o ta‘u i tavini na ei misionare, ei fa‘ehau e aore râ, ei Hui Mana Faatere Rahi, noa’tu to ratou huru e to ratou iri. Te ti‘aturi nei au ia riro ei pĭpĭ… no te feia haehaa ihoa ra, te feia o tei faahepohia, te feia veve, te feia tei roohia i te ma‘i, te feia tei ‘ere, e te feia tei haehaa te aau. Ua ite au e, mai te mea e mo‘ehia ia tatou teie mau mea, eita ïa tatou e riro ei mau pĭpĭ [na te Fatu] ».6

Ono hepetoma i muri mai i to’na ho‘iraa mai na ta’na misioni, ua ô atu te peresideni Faust i roto i te aua fa‘ehau no te mau Hau Amui no Marite. I te hoê taime faafaaearaa i te matahiti 1943, ua faaipoipohia raua Ruth Wright o ta’na i mataro i te fare haapiiraa tuarua i roto i te Hiero no Roto Miti. I to’na mo‘eraa i te Tama‘i II o te Ao nei, e papa‘i oia i te rata ia’na i te mahana hoê.7 Na roto mai i te hoê hoa no Faust ma, ua parau Elder Joseph B. Wirthlin no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e, « Ua riro raua ei hoho‘a maitai roa no te hoê faaipoiporaa nehenehe roa ».8

No to’na haapa‘o maitai hohonu ia Ruth e i ta raua na tamarii e 5, e e 25 mootua, e e 27 hina e to ratou patururaa hapa-ore ia’na o tei itehia e te taato‘araa o tei matau ia ratou.

« Te hinaaro nei au ma to‘u aau ato‘a, ia ite ta‘u mau tamarii e, eita vau e manuïa i roto i teie piiraa maori râ, ia manuïa ato‘a vau ei metua tane no ratou, e e riro ato‘a ratou ei mea faufaa i roto i to‘u oraraa »,9 o ta’na ïa i parau i muri mai i to’na pii-raa-hia ei Tauturu no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te matahiti 1972. I muri mai i to’na paturu-raa-hia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ono matahiti i muri mai, to’na mana‘o matamua o te imiraa ïa ia Ruth,10 o ta’na i parau e, « ei tuhaa no‘u mai to‘u nei mafatu e to‘u nei varua ».11

Ei avei‘a morare

I muri rii noa mai i to’na tapa‘oraa ia’na ei piahi raatira i te fare haapiiraa i te matahiti 1942, ua tuuhia te peresideni Faust i mua i te tomite maimi. Fatata te taato‘araa o te mau uiraa o ta te tomite i uihia ia’na, ua niuhia ïa i ni‘a i to’na huru e to’na mau ti‘aturiraa. Ua puhipuhi anei oia i te ava ? Ua inu anei oia ? Ua pure anei oia ? Noa’tu to’na mata‘u, ua pahono te peresideni Faust i te mau uiraa tata‘itahi ma te ateate. I muri iho, ua uihia mai oia e, e mea ti‘a anei ia haaparuparuhia te ture no te pae morare i te taime o te tama‘i.

« Ua ite oia e e riro paha te hoê manuïaraa i te roaa na roto i te horo‘araa i te tahi mau mana‘o e te tahi mau parau », o ta’na ïa i parau. « Ua ite au e, te mau tane o tei ui ia‘u i teie nei mau uiraa, aita e haapa‘o nei i te mau ture teitei o tei haapiihia ia‘u. Ua puta mai te mana‘o i roto i to‘u feruriraa e e mea papû e nehenehe vau e parau e te vai nei to‘u iho mau ti‘aturiraa area râ, aita vau i hinaaro i te faahepo i te reira ia vetahi ê. Area râ, e au e, ua pura te mau hoho‘a mata o na feia e rave rahi o ta‘u i haapii i te ture o te viivii-ore i te taime o ta‘u misioni. I te pae hopea, ua pahono vau, ‘aita vau e ti‘aturi nei e te vaira e piti ture no te pae morare’ ».12

I to’na hitima‘ue, ua manuïa oia i teie tata‘uraa e ua maitihia oia ei piahi i teie fare haapiiraa no te mau ofitie.

« I roto i to‘u oraraa maoro, ua tamata vau i te huna-ore ia‘u e i te mea o ta‘u i ti‘aturi », o ta’na ïa i parau i roto i te amuiraa rahi hopea o ta’na i haere. « Aita e mau nei ia‘u te hoê noa‘e taime i to‘u haamauiuiraa i to‘u toro‘a e aore râ, i to‘u vaiihoraa i to‘u mau hoa maitata‘i na roto i to‘u faaiteraa ia ratou e e melo vau no teie Ekalesia ».13

Ua tavini maitai te parau ti‘a i te peresideni Faust i roto i na matahiti e 24 i to’na haaraa ei paruru. E ua parau oia i te parau ti’a, « te aveia morare ». To’na paieti—apitihia i to’na roo no te hoê taata afaro, o te rave i te faaotiraa paari, e te faaite i te aroha e te mana’ona’o ia vetahi ê—na te reira i faatupu i te taa’e i rotopu ia’na e to’na mau hoa ohipa, e na te reira i arata’i ia’na i roto i te tahi mau ohipa faahiahia i roto i te parau no ta’na ohipa, no te oraraa tivira, e no te huiraatira. Ua tavini oia i roto i te faatereraa no Utah mai te 1949 e tae atu i te 1951, ei peresideni no te taatiraa o te mau paruru mai te 1962 e tae atu i te 1963, i roto i te Tomite no te mau auaha ture i te tau no te peresideni John F. Kennedy, e tomite teie no te tuatapapa i te parau no te Ti‘araa mana tivira e no te mau fifi no te parau o te taura taata, e ei melo no te tomite hi‘opo‘a papa ture no Utah.

Ua riro tera na huru to’na, te here e te aravihi ei tauturu ia’na ia rave maitai i ta’na ohipa episekopo, melo apooraa teitei, peresideni tĭtĭ, ti‘a retioni, Tauturu i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, ei Hitu Ahuru e ei Aposetolo. « I roto i teie mau piiraa tata‘itahi », te parau ïa a Elder Neal A. Maxwell (1926-2004) no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, « ua faaite oia e, te hoê taata faatere maitai o te hoê ïa taata faaroo maitai i te parau ».14

Te paturaa i te mau e‘a turu

Noa’tu to’na haehaa e te haapoupou vitiviti, ua horo‘a te peresideni Faust i te tahi mau mana‘o faufaa roa i te Ekalesia i roto i te roaraa o ta’na tau taviniraa. I roto i to’na ti‘araa ei melo no te tomite no te haaparareraa parau, ua faaohipa oia i toite i te pae no te ture i roto i te tahi mau faaotiraa politita no te pae morare, mai te mana‘o ta’na i horo‘a no ni‘a i te parieraa i ni‘a i te faahororaa puaahorofenua i Utah. Ua horo‘a ato‘a oia i te mana‘o ia tauihia te papa‘iraa i te i‘oa o te Ekalesia e ia faatumuhia i ni‘a i na ta‘o ra Iesu Mesia. Taa ê noa’tu te reira, ua tauturu ato‘a oia i te arata‘iraa i te faaotiraa a te Ekalesia ia tamau noa i te faaohipa i te taiete haaparareraa parau itehia i te ao ato‘a nei, tei tauturu i te Ekalesia ia haaparare i ta’na parau poro‘i, te faatitiaifaroraa i te mau mana‘o hape, e te haamaitai-roa-raa i te mau auraa e te mau ve‘a.

Ua haa ato‘a oia no te patu i te mau e‘a turu i te mau melo e te feia faatere no te tahi atu mau haapa‘oraa. I roto i taua mau opuaraa ra, aita i roaa ia‘na i te mana‘o inoino, maoti râ, te faaoromai, te maitai e te mărû.

I roto i te hoê ta‘urua ta raua o te tuahine Faust i haere atu, ua faaino te hoê ti‘a faatere no te tahi atu faaroo i te Ekalesia. Te parau ra te tuahine Faust e, « Ua haere noa to‘u riri i te rahi a faaroo noa ai au ia’na ia parau, area o Jim ra, ua tamau noa oia i te faaroo ma te faaoromai. I muri iho, haere atura oia e farerei i taua taata ra e na ô atura, ‘E te metua, mai te mea tena to oe mana‘o, ua hape ïa te hoê mea ta matou e rave nei. Te hinaaro nei au e tamaa amui tatou i te hoê taime, i reira oe e faaite papû mai ai i to oe mau mana‘o.’ E, ua na reira raua, e mai taua taime mai ra ua riro raua ei na hoa rahi roa ».15

I roto i te mau matahiti 1980, ua ohipa te peresideni Faust i pihai iho i te peresideni Howard W. Hunter (1907-95), peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i taua taime ra, e i pihai iho ia Elder Jeffrey R. Holland, peresideni no Brigham Young University i taua taime ra, no te faatupu i te opuaraa no ‘Jerusalem Center for Near Eastern Studies’ no BYU (hoê pû haapiiraa na BYU i Ierusalema). Ua haa itoito te peresideni Faust e te peresideni Hunter i roto i te mau maroraa no te tarahu i te fenua e no te opuaraa ia patu i te reira pû.

Te parau ra te hoê taata tei ite mata roa i te mau maroraa, « E taata mau o Elder Faust no te hau, ua tamau noa oia i te imi i te mau rave‘a ato‘a no te tamărû i to tatou mau taea‘e atiuda tei pinepine te riri, e tei imi i te rave‘a eiaha tatou ia ti‘a i Ierusalema, e aore râ, no te tamărû i te pape reru i rotopu i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i Ierusalema, tei inoino roa hoi, i te tahi taime, i te pato‘iraa ».16

Te haereraa ia vetahi ê ra

A haa ai oia ei ti‘a faatere area no Amerika Apato‘a i te fenua Paratira, mai te matahiti 1975 e tae atu i te 1977, ei faatere no te misioni no te ao ato‘a nei i te 1977 i roto i to’na ti‘araa melo no te peresideniraa no te Pŭpŭ Matamua no te Hitu ahuru, te faatereraa i te mau melo no te Ekalesia i roto i to’na ti‘araa Aposetolo mai te 1978, e aore ra, te taviniraa ei tauturu piti no te peresideni Gordon B. Hinckley mai te matahiti 1995, ua faaitoito tamau noa te peresideni Faust ia haere ia vetahi ê ra i roto i te hoê varua mărû e te autaea‘e.

I roto i ta’na mau a‘oraa no te amuiraa rahi, pinepine te itehia na parau rahi e piti a te Faaora: Ia here e ia tavini i te Atua e ia here e ia tavini i Ta’na mau tamarii. Na roto i te mahanahana, te mărû, te paari, ua hopoi mai te peresideni Faust i te aroha o te hoê papa ruau i ni‘a i te purupiti, ma te haamaitai i te oraraa o te mau taata e faaroo i to’na iteraa e o te haapa‘o i ta’na a‘oraa.

« Te ohipa rahi roa a‘e e ti‘a ia ravehia i roto i te ao nei, te ohipa ïa no te faaoraraa o te mau tamarii tata‘itahi a to tatou Metua »,17 ta’na ïa parau. « Te faaotiraa ohipa rahi roa a‘e i roto i te oraraa nei, tei roto ïa i te taviniraa ia vetahi ê ».18

I roto i te parau poro’i a te Peresideniraa Matamua no teie ava‘e Atete, te parau ra te peresideni Faust e, ua hinaaro oia « e horo‘a i te mau rave‘a e mahorahora ai e e oaoa ai te mau melo ato‘a, tei faaipoipo e aore ra, tei vai otahi noa ». Te parau ra oia ma te faahaamana‘o i te parabole no te tia‘i mamoe maitai, « Te imiraa i te feia e titau ra i ta tatou tauturu, o te haereraa ïa ia ratou ra na roto i te mau rave‘a rau ».19

I roto i ta’na a‘oraa hopea i roto i te amuiraa rahi i mairi a‘e nei, ua faaite papû oia i te mana faaora o te faaoreraa hara. « No tatou paato‘a o te faaore i te hara ‘a te feia tei hamani ino mai ia tatou’ [tatararaa a Iosepha Semita, Mataio 6:13], noa’tu te feia tei rave i te hara rahi o te taparahi taata, e horo‘a mai te Taraehara i te hoê faito hau e te tamahanahana », ta’na ïa parau. « Haamana’o tatou e, titauhia ia tatou ia faaore i te hapa, ei reira ta tatou hapa e faaore-ato‘a-hia ai… Ma to‘u aau ato‘a e to‘u varua ato‘a, te ti‘aturi nei au i te mana faaora o te roaa mai ia tatou na roto i to tatou haapa‘oraa i te a‘oraa a te Faaora ia ‘Faaore i te hapa a te taata ato‘a’ [PH&PF 64:10] ».20

Iteraa papû

I roto i to’na tau faatereraa, ua faaite pinepine te peresideni Faust i te iteraa papû no ni’a i te Buka a Moromona, te Faaho‘i-faahou-raa mai, te peropheta Iosepha Semita, e te mau taviri e te mana i mauhia e te peresideni o te Ekalesia. « O te reo o te peresideni Hinckley te titauhia ia tatou ia faaroo i teie mahana, ia haapa‘o i ta’na a‘oraa », te na reira ra oia, « ia tupu hoi te mau mea maitai a’e i ni‘a ia tatou ».21

Ua faaite ato‘a te peresideni Faust i te hoê iteraa papû puai no ni‘a i te Faaora, ma te papa‘i i te mau parau o te himene ra « This is the Christ » (Teie te Mesia) e ma te faaite papû e: « O matou o tei mau i te ti‘araa aposetolo mana, e hinaaro tamau matou e faaoti i ta matou hopoi‘a na roto i te faaite-papû-raa i te ti‘araa hanahana o te Faaora. Te tupu nei te mana‘o i roto ia‘u ia na reira. Ua farii au i te hoê iteraa papû i roto i to‘u oraraa taato‘a. Area râ, ua puta mai i roto i to‘u varua te hoê iteraa papû puai no ni‘a i te hanahana o te teie ohipa mo‘a. Ua riro teie iteraa papû mau ei iteraa papû roa’tu i te mau iteraa ta‘u i farii i roto i to‘u oraa na mua a‘e nei ».22

Aita roa i mo‘ehia i te peresideni Faust te mamoe măta‘u i to’na tamariiraa. E aita ato‘a i mo‘ehia ia’na to’na hinaaro u‘ana ia riro ei tiaau no te nana. Na roto i te faaitoitoraa ia riro oia mai te Tia‘i Mamoe Maitai ra, o ta’na i ite papû ma te « aueue ore »23, ua arata‘i oia i to’na oraraa tei riro mai ei a‘oraa maitai roa a‘e na’na—te a‘oraa a te hoê tia‘i mamoe herehia.

TE MAU MEA FAUFAA I ROTO I TE ORARAA O JAMES E. FAUST

31 no tiurai 1920

Fanauhia i Delta, Utah, na George A. e na Amy Finlinson Faust

1937–39

Ua haere oia i te fare haapiiraa teitei no Utah i Salt Lake City

1939–42

Ua haere i te tau misionare i Paratira

21 no eperera 1943

Ua faaipoipo ia Ruth Wright i roto i te Hiero no Salt Lake

1942–45

Ua tavini i roto i te nuu tama‘i no te mau Hau Amui no Marite no te reva no te Piti o te tama‘i rahi o te ao nei, e ua hope ta’na tau faehau i te ti‘araa tapa‘o piti

1948

Ua haafeti‘ahia i te Haapiiraa teitei no Utah i te « Licence » e ei taote auaha ture ; ua haamata i te ohihpa auaha ture i Salt Lake City

8 no me 1949

Paturuhia ei episekopo no te paroita no Big Cottonwood

1949–51

Ua tavini oia ei ti‘a i roto Apooraa Rahi no Utah

18 no mati 1956

Paturuhia ei peresideni tĭtĭ no Cottonwood

31 no me 1962

Maitihia ei peresideni no te mau paruru no Utah

1962

Piihia e te peresideni no te mau Hau Amui no Marite o John F. Kennedy, i roto i te tomite a te mau auaha ture no te mau mana tivira e no te parau fifi o te taura taata

14 no titema 1968

Piihia e ti’a retioni

Tenuare 1970

Piihia i roto i te tomite faatere o te mau raatira no Deseret News

6 no atopa 1972

Paturuhia ei Tauturu no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo

1 no atopa 1976

Paturuhia i roto i te Peresideniraa no te Pŭpŭ Matamua no te Hitu Ahuru

Tiunu 1977

Piihia no te faatere i te Misioni na te ao ato‘a nei

30 no tetepa 1978

Paturuhia ei melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo

12 mati 1995

Faataahia ei tauturu piti i roto i te Peresideniraa Matamua

27 no eperera 1998

Ua farii oia i te feti‘a taata ai‘a no Paratira—e feti‘a teie o te horo’ahia i te tahi noa mau ti‘a faatere iti roa i te ao nei

2000

Ua haamo‘a oia e hitu hiero : Oaxaca Mexico, Tuxtla Gutiérrez Mexico, Medford Oregon, Memphis Tennessee, Nashville Tennessee, San José Costa Rica, e Oklahoma City Oklahoma

10 atete 2007

Ua pohe i Salt Lake City, Utah, i roto i te 87raa o to’na matahiti

HAAMAURUURURAA NA TE PERESIDENIRAA MATAMUA I TE ORO‘A HUNARAA

« E mea hohonu to’na paari. No roto mai te reira i te hoê iteraa roa i roto i te mau mea e rave rahi. Ua hopoi mai oia i te feruriraa o te hoê auaha ture e te aau aroha o te hoê ti’a faatere no te Ekalesia… E mea aueue ore to’na faaroo i roto i te parau mau o te evanelia i faaho‘i-faahou-hia mai. Aita hoê to’na e mana‘o tapitapi no ni‘a i te piiraa peropheta o Iosepha Semita. Aita to’na e mana‘o tapitapi no ni‘a i te ti‘a mau o te Buka a Moromona…

« Ua pohe oia i roto i te hau, te here e te maramarama. Ei hau to’na ra haamana‘oraa. Ua faufaahia tatou na roto i to tatou haaraa i pihai iho ia’na ».

Peresideni Gordon B. Hinckley

« E taata ite teie i te mau mea e rave rahi, e taata no te paari, e taata no te here. E taata no te faaroo, e taata no te pure, te vahi faufaa roa’tu, e taata no te Atua. Aita e afâ i roto i to’na ahu paruru; aita e taviriraa mana’o i roto i to’na varua; aita e hape i roto i to’na huru.

« Ua here te peresideni Faust i te Fatu ma to’na aau ato‘a e to’na varua ato‘a e ua tavini Ia’na ma to’na puai ato‘a e tae roa’tu i te hopea o to’na oraraa tahuti nei… E orometua oia no te parau mau. Ua vaiiho mai oia i te hoê faufaa no te hanahana e te hoê faturaa ai‘a no te here. Ia haamaitai mai te Atua i to’na ra haamana‘oraa ».

Peresideni Thomas S. Monson, tauturu matamua i roto i te Peresideniraa Matamua

TE MAU NOTA

  1. « Responsibilities of Shepherds », Ensign, Me 1995, 46.

  2. « To Become One of the Fishers », Ensign, Tenuare 1973, 81.

  3. I roto Wm. Grant Bangerter, « Elder James E. Faust », Ensign, Atopa 1986, 7.

  4. Ensign, Me 1995, 46.

  5. « Imi i te oraraa auhune », Liahona, Novema 2000, 5.

  6. « Response to the Call », Ensign, Novema 1978, 20.

  7. A hi‘o Neal A. Maxwell, « President James E. Faust: ‘Pure Gold’ », Liahona, Atopa 1995, 21.

  8. I roto James P. Bell, In the Strength of the Lord: The Life and Teachings of James E. Faust (1999), 229.

  9. Ensign, Tenuare 1973, 81.

  10. A hi‘o « Elder James E. Faust of the Quorum of the Twelve », Ensign, Novema 1978, 95.

  11. Ensign, Novema 1978, 20.

  12. « Honesty—a Moral Compass », Ensign, Novema 1996, 42; hi‘o ato‘a « Stand up and Be Counted », Tambuli, Atopa 1982, 22–23.

  13. « Parau poro‘i i ta‘u mau tamaroa mootua », Liahona Me 2007, 56.

  14. Liahona, Atopa 1995, 21.

  15. In the Strength of the Lord, 178.

  16. David Galbraith, i roto i In the Strength of the Lord, 207.

  17. « Go Bring Them in from the Plains », Liahona, Novema 1997, 7.

  18. « Eaha ïa ta’u ? » Liahona, Novema 2002, 22.

  19. « Te farii-poupou-raa i te mau otahi ato‘a », Liahona, Atete. 2007, 3, 5.

  20. « Te mana faaora o te faaoreraa hara », Liahona, Me 2007, 69.

  21. « Eita te reira e tupu i ni‘a ia‘u », Liahona, Tiurai 2002, 54.

  22. « The Weightier Matters of the Law: Judgment, Mercy, and Faith », Ensign, Novema 1997, 59.

  23. Thomas S. Monson, i roto i te Liahona, Atopa 1995, 19.