2007
Ua tapa‘o ratou i te e‘a ia pee
Atopa 2007


Te Parau Poro‘i a te Peresideniraa Matamua

Ua tapa‘o ratou i te e‘a ia pee

Hōho’a

E rave rahi mau matahiti i mairi, ua faahiahia vau i te api tapo‘i o te hoê o ta tatou mau ve‘a a te Ekalesia o tei faaiteite i te hoê hoho‘a peni nehenehe a Carl Bloch. Te hoho‘a ta te taata peni hoho‘a i feruri i roto i to’na feruriraa – ma te tauturuhia e te Fatu i muri iho – tei hurihia atu i ni‘a i te ahu peni, o Elisabeta ïa, te vahine a Zekaria, o te farii ra ia Maria, te metua vahine o Iesu. E fanau raua toopiti atoa ra i te tamaroa – e nau fanauraa o tei tupu na roto i te semeio.

Te tamaiti i fanauhia e Elisabeta o Ioane Bapetizo ïa. Mai ia Iesu, te tamaiti a Maria, mai te reira atoa o Ioane – mea iti roa te mau papa‘iraa no raua i to raua apîraa. Hoê noa paratarafa tei papa‘ihia no te faaite ia tatou i te mea o ta tatou i ite no ni‘a i te oraraa o Ioane mai to’na fanau-raa-hia mai e tae roa mai i te taime o ta’na misioni i mua i te taata : « Tupu a‘era taua tamaiti ra, e itoito atura ho‘i i te aau, e ti‘a ho‘i i te mau vahi mo‘emo‘e e tae roa a‘era i te mahana i faaite huahia ai oia i to Iseraela ».1

Mea poto roa te parau poro‘i a Ioane. Ua poro oia i te faaroo, te tatarahapa, te bapetizoraa na roto i te utuhiraa i raro i te pape e ia farii i te Varua Maitai no ô mai i te hoê mana hau atu i te mana o ta’na e mau ra. « E ere au i te Mesia », ta’na ïa i parau atu i ta’na ra mau pĭpĭ, « i… tonohia mai ra vau na mua ia’na ».2 « Te bapetizo nei â ho‘i au ia outou i te pape; te haere mai nei ra te tahi e mana rahi to’na i to‘u… : Na’na e bapetizo ia outou i te Varua Maitai e te auahi ».3

E ua tupu te bapetizoraa o te Mesia o ta Ioane Bapetizo i rave. I muri a‘e ua faaite papû o Iesu : « I ta te vahine i fanau nei aita’tu ïa e peropheta rahi i itea ia Ioane Bapetizo nei ».4

Te hinaaro nei tatou paatoa i te mau hi‘oraa maitai oia mau te mau hoho‘a maitai no te pee atu. Te horo‘a mai nei o Ioane Bapetizo i te hoê hi‘oraa papû roa no tatou no ni‘a i te haehaa mau, a auraro ai oia i te mau taime atoa i te Taata o te haere mai i muri mai – Te Faaora o te taata nei.

Te mau hoho‘a no te Faaroo

Te omumu nei te haapiiraa no ni‘a i te mau taata tei ti‘aturi i te Atua e tei pee i Ta’na mau haapiiraa i to tatou mau aau, « a faatupua na, ia ite mai e, o vau te Atua ».5 A haapa‘o maite ai ratou i Ta’na ra mau faaueraa e a ti‘aturi ai ratou Ia’na, ua haamaitaihia ratou. Ia pee ana‘e tatou i to ratou mau hoho‘a, e haamaitai-atoa-hia tatou i teie mahana. Ua riro ratou tata‘itahi ei hoho‘a no te pee atu.

E mea au na tatou paatoa te aamu o Aberahama e o Isaaka i roto i te Bibilia Mo‘a. Mea teimaha mau no Aberehama, i te faarooraa i te faaue a te Atua, ia afa‘i i ta’na tamaiti here o Isaaka i te fenua ra o Moria, e i reira e pûpû atu ai ei tusia taauahi. E nehenehe anei ta outou e ite i te teimaha i roto i to’na aau a haaputu ai oia i te vahie no te auahi e a tere atu ai i te vahi i faataahia? Oia mau ua tupu te mauiui i ni‘a i to’na tino e ua haamauiui i to’na feruriraa a « taamu ai oia ia Isaaka… e a tuu atu ai i ni‘a i te fata e vai ra i ni‘a i te vahie.

« E a toro ai oia i to’na rima, e a rave ai i te tipi no te patia i ta’na tamaiti ». Aue ïa i te hanahana i te taeraa mai te parau ia’na, o tei faatupu i te oaoa : « Eiaha to rima e rave noa’tu i te tamaiti na, eiaha roa oia e hauti noahia’tu e oe, ua ite atura ho‘i au i teie nei, e e măta‘u to oe i te Atua, o oe aore i pipiri i to tamaiti hoê roa ra, ia‘u ».6

Ua riro o Aberahama ei hoê hi‘oraa aueue ore no ni‘a i te haapa‘oraa.

Mai te mea te mana‘o ra te tahi o tatou e mea teimaha te titauraa o te mau tamataraa e eita ïa e maraa ia’na, e tai‘o na tatou ia Ioba. Ia na reira ana‘e, e tae te mana‘o e, « mai te mea ua nehenehe ia Ioba ia faaoroma‘i e tae atu i te hopea, e nehenehe atoa ïa ta‘u ».

O Ioba te hoê ïa « taata parau-ti‘a e te paieti » te hoê taata tei « măta‘u i te Atua, e tei faaru‘e i te ino ».7 E taata parau-ti’a , e te tao‘a rahi ho‘i, ua faaruru o Ioba i te hoê tamataraa rahi roa o te nehenehe e haamou i te hoê taata. Ua pau ta’na faufaa, ua vahavahahia oia e to’na mau hoa, ua roohia i te mauiui, ua oto rahi oia no to’na ereraa i to’na iho utuafare, ua tura‘ihia oia ia « faaino atu i te Atua, a pohe atu ai ».8 Ua pato‘i oia i teie faahemaraa e ua parau mai roto roa mai i te papa o to’na aau, « inaha, tei te ra‘i te ite ia‘u, e tei haapa‘o mai ia‘u ra tei ni‘a ïa i te parahiraa ».9 « Ua ite ho‘i au, e te ora ra te faaora ».10

Ua riro o Ioba ei hi‘oraa no te faaoroma‘i e aita e oti‘a. I teie nei mahana te hi‘o nei tatou i te feia o tei mauiui maoro mai te faaoroma‘iraa a Ioba. Ua horo‘a mai oia i te hi‘oraa ia tatou no te pee atu.

Te haapa‘o e te ora

« Te taata hau i te parau-ti‘a e te pi‘o ore i to’na ra u‘i », o tei « haere i te Atua »11, o te peropheta Noa ïa. Ua faatoro‘ahia oia i te autahu‘araa i to’na apîraa ra, « ua riro oia ei taata poro i te parau-ti‘a e ua faaite i te Evanelia a Iesu Mesia, … ma te haapiiraa i te faaroo, te tatarahapa, te bapetizo, e te fariiraa i te Varua Maitai ».12 Ua faaara oia e na te oreraa e haapa‘o i ta’na parau e faahaere mai te diluvi i ni‘a ia ratou e faaroo ra i to’na reo, inaha aita ihoa ratou i faaroo i ta’na mau parau.

Ua faaroo o Noa i te faaue a te Atua ia hamani i te hoê pahi, i reira oia e to’na utuafare e faaorahia’i i te haamouraa. Ua pee oia i te mau arata‘iraa a te Atua no te haaputu mai i roto i te pahi e piti a‘e no te mau huru animala atoa, ia faaora-atoa-hia i te pape o te diluvi.

Ua haapii te peresideni Spencer W. Kimball (1895-1985) i roto i te amuiraa rahi hau atu i te afa tenetere i teie nei : « Aita â ho‘i e faaiteraa no te ua e te diluvi… Ua faarirohia te mau faaararaa [a Noa] ei parau maamaa… Auê ïa te ohipa maamaa ia hamani i te hoê pahi i ni‘a i te fenua mărô e te anaana noa ra te mahana e te tere noa ra te oraraa mai tei matauhia ! Area râ, ua hope te taime… Ua tae mai te diluvi. Ua paremo… te feia faaroo ore. Ua pee te semeio no te pahi i te faaroo tei faaitehia no te hamaniraa i te pahi ».13

E faaroo aueue ore to Noa no te pee atu i te mau faaueraa a te Atua. Ia na reira atoa tatou i te mau taime atoa. Ia haamana‘o tatou e i te tahi mau taime te paari o te Atua e maamaa ia i te feruriraa o te taata; area râ, te haapiiraa rahi roa o ta tatou e nehenehe e apo mai i roto i te tahuti nei, oia ïa, ia parau ana‘e te Atua e e faaroo tatou, e vai parau-ti‘a noa ïa tatou.

Te hoê hi‘oraa maitai roa no te auvahineraa o Ruta ïa. No to’na ite i te oto rahi o te aau o to’na metia hoovai vahine o Naomi, o tei mauiui na roto i te poheraa o ta’na na tamaiti maitai roa – penei a‘e ua ite oia i te pe‘ape‘a e te mo‘emo‘e tei haape‘ape‘a roa i te varua o Naomi, ua faahiti o Ruta i teie parau tei riro ei hi‘oraa no te here mau : « Eiaha oe e parau onoono mai ia‘u e faaru‘e ia oe, e ia ho‘i au i to‘u nei peeraa’tu ia oe; te vahi ta oe e haere ra, e haere atoa ïa vau, e te vahi ta oe e parahi ra, e parahi atoa ïa vau, to oe ra nunaa, o to‘u atoa ïa nunaa; e to oe ra Atua, o to‘u atoa ïa ».14 Na te mau ohipa a Ruta i faaite i te haavare ore o ta’na ra mau parau.

Na roto i te here aueue ore o Ruta ia Naomi, ua faaipoipo oia ia Boaza, mea na reira ho‘i – te vahine ratere o te ati Moabi i faafariuhia – i riro mai ai ei metua tupuna vahine no Davida e, no reira, ua riro mai ei tupuna atoa no te Faaora o Iesu Mesia.

E mau hi‘oraa no te haapa‘oraa

E parau vau i teie nei no te hoê peropheta puai o te Buka a Moromona – o Nephi, te tamaiti a Lehi e o Saria. E taata faaroo oia e te haapa‘o i te faaue a te Atua, te itoito e te puai. I te horo‘a-raa-hia te hoê ohipa fifi ia’na no te haere e tii i te mau papaa parau ia Labana ra, aita oia i mutamuta, ua parau râ oia, « E haere atu vau, e rave hoi i te mau mea ta te Fatu i faaue maira, ua ite hoi au e, e ore te Fatu e tuu mai i te hoê faaue i te mau tamarii a te taata, maori râ, e faaineine oia i te hoê rave‘a no ratou, e tia‘i ia ratou i te rave i te mea ta’na i faaue mai ia ratou ra ».15 Penei a‘e paha na teie ohipa itoito i faaurû i te irava faaitoitoraa no tatou i roto i te himene « The Iron Rod » :

Ia Nephi, te hi‘o o te tau matamua ra,

Ua tae mai te hoê orama mai te Atua ra…

A mau papû i te auri, te tapū auri;

‘Mea puai, e te maramarama, e te parau mau;

Te tapū auri o te parau ïa a te Atua;

‘O te arata‘i papû ia tatou.16

Ua riro o Nephi ei hoho‘a maitai no te faaotiraa aueue ore.

Eita te faaiteraa o te mau hoho‘a e ti‘a ia tatou ia pee e hope mai te mea aita tatou e faahiti te i‘oa o Iosepha Semita, te peropheta matamua no teie tau tuuraa Evanelia. I te ahuru ma maharaa o to’na matahiti, ua haere atu teie tamaiti itoito i roto i te hoê uru raau, o tei parauhia i muri mai e vahi mo‘a, e ua farii oia i te pahonoraa i ta’na ra pure.

E ua tupu te mau hamani-ino-raa tamau ia Iosepha i muri mai a faaite ai oia i te tahi atu mau taata te parau no te orama hanahana ta’na i farii i roto i taua uru raau ra. Noa’tu e ua haamaamaahia e ua faainohia oia, ua vai haapa‘o papû râ oia. E ua parau oia : « Ua ite au i te hoê orama; ua ite au i te reira, e ua ite au e ua ite te Atua i te reira, e eita ta‘u e nehenehe e faaino i te reira, eita atoa vau e tamata i te na reira ».17

Ua faaruru oia i te patoiraa te tahi i muri i te tahi, fatata i te mau vahi atoa area râ, ua arata‘i tamauhia oia e te rima o te Fatu, ua faanahonaho o Iosepha i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Ua faaite oia i te itoito i roto i te mau ohipa atoa ta’na i rave.

I te pae hopea o to’na oraraa, a arata‘i-ê-hia ai oia e to’na ra taea‘e o Hairamu i te fare tape‘araa no Carthage, ua faaruru oia ma te itoito i te mea ta’na i ite papû o te tupu mai, e ua titiro oia i to’na iteraa papû i to’na ra toto.

A faaruru ai tatou i te mau tamataraa o te oraraa, ia pee noa tatou i te huru itoito vî ore tei faaitehia mai e te peropheta Iosepha Semita.

Te hoê hoho‘a no te anaanatae.

Te ti‘a nei â i mua ia tatou i teie nei mahana te hoê peropheta na te Atua – oia to tatou peresideni here o Gordon B. Hinckley. Ua peresideni oia i ni‘a i te tupuraa rahi roa’e o te Ekalesia – i te pae rahiraa melo e i te mau vahi atoa – i roto i to tatou aamu. Ua tere oia na te mau fenua atoa tei ore i terehia e te hoê peresideni o te Ekalesia e ua farerei i te mau faatere o te mau fenua e i te mau melo o te ao nei. Ua tae to’na here i roto i te mau oti‘a atoa o te mau reo e te ihotumu o te ao nei.

Na roto i te orama tohu, ua haamau oia i te Tuhaa Moni no te Haapiiraa Tamau, o tei vavahi i te huru vêvê no to tatou mau melo i te mau tufaa e rave rahi o te ao nei e o te horo‘a i te mau rave‘a e te haapiipiiraa e nehenehe ai i te feia apî tamaroa e te feia apî tamahine ia noaa mai te hoê ohipa maitai. Ua turama teie faanahoraa faaurûhia i te feia atoa i vai noa na i roto i te vêvê e i teie nei e nehenehe atura ratou e hi‘o atu i te hoê ananahi maitai a‘e.

Ua haa tuutuu ore noa te peresideni Hinckley no te afa‘i atu te mau haamaitairaa mo‘a i te mau melo o te Ekalesia na te ao nei na roto i te paturaa i te mau hiero ia nehenehe te taatoaraa ia haere atu i reira. E aravihi to’na no te faateitei i te feia atoa, noa’tu to ratou mau fifi, noa’tu eaha ta ratou faaroo. E hi‘oraa oia no te anaanatae hopea ore, e te faatura nei tatou ia’na ei peropheta, ei hi‘o, e ei heheu parau.

E riro te mau peu maitai a teie mau taata e teie mau vahine o ta‘u i faahiti iho nei ei faufaa rahi roa no te paturu ia tatou ia faaruru tatou i te mau fifi e te mau tamataraa e vai nei i mua ia tatou. Te hinaaro nei au e faati‘a atu i te ohipa i tupu i ni‘a i te utuafare Pollard no Oakland, Califonia.

Te faaroo no te hoê utuafare

Tau matahiti i mairi, a tere ai o Elder Taavili Joseph Samuel Pollard i te piha ohipa a te misioni i te mahana hopea no ta’na misioni i Zimbawe, ua û atu te pereoo uira ta’na e faahoro ra i ni‘a i te hoê tumu raau. Ua noaa i te hoê taata i ratere mai na reira i te faaora i te hoa o Elder Pollard, area o Elder Pollard, tei ore i ite faahou i te haapa‘oraa, ua mau ïa oia i roto i te pereoo uira o tei ura roa. Ua pohe o Elder Pollard. Ua pohe ho‘i to’na metua vahine e va‘u matahiti i mairi a‘e nei, no reira ua toe noa mai te metua tane no te haapa‘o i te utuafare. Te tavini ra te tahi taea‘e i roto i te misioni no te fenua Initia too‘a o te râ.

I te taeraa mai te parau apî no te pohe o Elder Pollard i to’na metua tane – ua pohe a‘e na ho‘i ta’na vahine – ua niuniu teie taata haehaa roa i te tamaiti e tavini ra i roto i te misioni no Initia too‘a o te râ no te faaite atu ia’na e ua pohe to’na taea‘e. Eita e ore i roto i tera taime a paraparau ai raua na roto i te niuniu, ua mauiui te taea‘e Pollard e ta’na tamaiti, e ua himene raua i te himene, « e tamarii au na te Atua ».18 Hou raua a faaea ai i te paraparau, ua pûpû atura te metua tane i te hoê pure i te Metua Here i te Ao ra no te haamauruuru Ia’na no Ta’na mau haamaitairaa e ma te ani atu i Ta’na tamahanahanaraa hanahana.

Ua parau mai te taea‘e Pollard i muri a‘e e ua ite oia e vai to’na utuafare i te vai maiteraa, no te mea e iteraa papû to ratou no te Evanelia e no te Faanahoraa no te Ora.

E to‘u mau taea‘e e mau tuahine here, i roto i teie tau tuuraa faahiahia no te îraa o te mau tau, a tere ai tatou na roto i te tahuti nei e a faaruru ai tatou i te mau tamataraa e te mau titauraa no amuri a‘e, ia haamana‘o noa tatou i teie mau hi‘oraa no te pee atu. Ia vai noa tatou i roto i te haehaa faahua ore o Ioane Bapetizo, te faaroo aueue ore o Aberahama, te faaoroma‘i hopea ore o Ioba, te faaroo aueue ore o Noa, te here mau o Ruta, te faaotiraa aueue ore a Nephi, te itoito vî ore o te peropheta Iosepha Semita, e te anaanatae hopea ore o te peresideni Hinckley. Ia riro te reira ei parururaa puai no tatou i roto i to tatou oraraa.

Te hi‘oraa maitai

Ia arata‘i-noa-hia tatou na te hi‘oraa matameha‘i roa, oia te tamaiti a Maria, te Faaora o Iesu Mesia – tei pûpû i to’na ora ei hi‘oraa papû na tatou ia pee atu.

Fanauhia i roto i te fare animala, tuuhia i roto i te fatene maa, ua haere mai Oia mai te ra‘i mai no te ora i ni‘a i te fenua nei mai te hoê taata tahuti e no te haamau i te basileia o te Atua. I roto i te taime o Ta’na misioni i te fenua nei, ua haapii Oia i te mau taata i te ture teitei. Ua faataui Ta’na Evanelia hanahana i te feruriraa o te ao nei. Ua haamaitai oia i te feia ma‘i; ua faahaere Oia i te hapepa, ua ite te mata pô, ua faaroo te tari‘a turi. Ua tae roa i te faati‘a mai i tei pohe ra.

Eaha te feruriraa no ni‘a i Ta’na parau no te aroha, Ta’na mau parau paari, Ta’na mau haapiiraa no te oraraa? E mea iti roa te feia maitai tei mauruuru Ia’na. Ua horoi ratou i To’na ra avae. Ua haapii ratou i Ta’na ra parau. Ua pee ratou i To’na hi‘oraa maitai.

E te vai nei tei huna Ia’na. A uihia’i oia e Pilato, « eaha hoi au ia Iesu i tei parauhia, o te Mesia nei?19 ua tuo a’era ratou, « ia faasataurohia ïa ».20 Ua vahavaha ratou Ia’na. Ua horo’a atura ratou i te vinega ia inu Oia. Ua tahitohito a’era ratou Ia’na. Ua ta‘iri atura ratou Ia’na i te aeho. Ua tutuha atura i te huare i ni‘a Ia’na. Ua faasatauro ihora ratou Ia’na.

Mai te haamataraa e tae noa mai i teie nei, aita te poro‘i a te Mesia i taui. Ia Petero e o Anedera i te hiti o te miti o Galilea ua parau Oia, « a pee mai Ia‘u ».21 Ia Philipi i tahito ra ua tae te piiraa, « a pee mai Ia‘u ».22 I te ati Levi o tei parahi i te fare aufauraa tao‘a ua tae te parau, « a pee mai Ia‘u ».23 E ia outou e ia‘u iho nei, ahiri pa‘i tatou e faaroo nei, e tae mai taua parau ra ia tatou e, « a pee mai Ia‘u ». Ia na reira paatoa ana‘e tatou e ia ooti tatou i te mau utu‘a mure ore tei faahereherehia no te feia o te pee i te e‘a Ta’na i tapa‘o na roto i To’na oraraa hi‘oraa maitai.

TE MAU MANA‘O TAUTURU NA TE MAU TAEA‘E HAHAERE

I muri a‘e i te tuatapaparaa i teie parau poro‘i na roto i te pure, a faaite atu i te reira ma te faaohipa i te hoê rave‘a o te faaitoito i te mau taata ta tatou e haapii nei ia pahono mai. Teie te tahi mau hi‘oraa i muri nei :

  1. Ia tamata te mau melo no te utuafare i te nana‘o i te tahi mea matau-ore-hia (ei hi‘oraa, te hoê hoho‘a no te hoê fenua atea aore râ te hoê tiare varavara). A horo‘a i muri iho i te hoê hoho‘a no te tao‘a, e ia nana‘o faahou ratou i te reira. Nahea te mau hoho‘a e tauturu ai ia tatou? A faati‘a i te mau faahitiraa parau a te peresideni Monson no ni‘a i te faaohiparaa i te mau peropheta ei mau hoho‘a no te oraraa. A faaite i te hoê aamu tei tupu ia outou no te faahoho‘a e nahea te hi‘oraa o te hoê peropheta i tauturu ai ia outou.

  2. A ui, « o vai ta te taata i roto i te ao nei e pee nei i teie mahana? Eaha te mau tapa‘o maitai i mauhia e teie mau tane e teie mau vahine? » A faaau i te mau hoho‘a parau-ti‘a tei faahitihia i roto i te aamu e te mau hoho‘a o te ao nei. A faaitoito i te utuafare ia maiti e ia pee i te hoê hi‘oraa varua tei faahoho‘ahia mai e teie mau tane e teie mau vahine parau-ti‘a.

  3. Mai te mea e tamarii rii to roto i te utuafare, a faahauti ia ratou i ta outou mau ohipa e rave ra. A ta‘iri i to outou mau rima, a ta‘iriiri i to outou upoo, e te tahi atu â. A tuatapapa i te auraa no te peeraa i te hi‘oraa o te tahi taata. A ui i te mau melo no te utuafare ia feruri i te mau hoho‘a parau-ti‘a, e a faaohipa i te aamu no te amui atu i ta ratou mau pahonoraa. A faaoti na roto i te iteraa papû o te peresideni Monson no ni‘a ia Iesu Mesia tei riro ei hi‘oraa rahi ia pee atu.

Te mau nota

  1. Luka 1:80.

  2. Ioane 3:28

  3. Luka 3:16.

  4. Mataio 11:11

  5. Salamo 46:10.

  6. Genese 22:9-10, 12.

  7. Ioba 1:1.

  8. Ioba 2:9.

  9. Ioba 16:19.

  10. Ioba 19:25

  11. Genese 6:9.

  12. Bible Dictionary, « Noah, » 738-39.

  13. I roto i te Conference Report, Atopa 1952, 48

  14. Ruta 1:16.

  15. 1 Nephi 3:7.

  16. Joseph L. Townsend (1849-1942), Hymns, no. 274.

  17. Iosepha Semita – Te Aamu 1:25.

  18. Naomi W. Randall (1908-2001), Te mau Himene, no. 185.

  19. Mataio 27:22.

  20. Mareko 15:13.

  21. Mataio 4:19.

  22. Ioane 1:43.

  23. Luka 5:27.