2010
Ko ʻEtau Pēsí
Siulai 2010


Ko ʻEtau Pēsí

Piātulisi ta S., taʻu 10, Palāsila

Sino A,. taʻu 6, Filipaini

Ngāue Mālohi mo Mateuteu

Naʻe ʻikai ke sai hoku māká ʻi heʻeku pepa ʻi he lea faka-Maleiá ʻi he lolotonga ʻo e sivi he ʻuluaki faʻahitaʻu fakaakó, pea naʻe tō mo hoku tuʻunga fakakalasí. Naʻá ku fuʻu loto mamahi lahi, ka naʻá ku ʻilo ko au pē ʻoku totonu ke tukuakiʻí, koeʻuhí he naʻá ku fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi he tuku ʻa e akó ke vaʻinga mo hoku ngaahi kaungāmeʻá kae ʻikai fakahoko ʻeku ngāue fakaako mei ʻapí mo ako. Naʻá ku faʻu leva mo ʻeku fineʻeikí ha palani ke tokoniʻi au ke u fakalakalaka. Te u fakaʻosi ʻeku ngāue fakaako mei ʻapí ʻo ʻikai toe hanu ʻi he taimi kotoa pē te ne ʻeke mai ai he ʻaho takitaha, pea te ma fakatou lotu ke lelei ange ʻi he sivi ʻo e faʻahitaʻu fakaako hono hokó. Naʻá ku ngāue mālohi ʻi he faʻahitaʻu fakaakó kakato. ʻI he toe ha uike pea fai ʻa e siví, ne ueʻi ʻeku fineʻeikí ke u teuteu ha tefito ki he konga faʻu fakamatala ʻo e siví. ʻE fili ʻe he faiakó ʻa e tefitó, pea ʻe fakamaaka kimautolu ʻi he lelei ʻo ʻemau faʻu fakamatala ki he tefitó.

ʻI he ʻaho ʻo e siví, naʻá ku ʻohovale ʻi he taimi naʻá ku sio ai ki he tefito naʻe fili ʻe he faiakó he ko e tefito pē ia naʻá ku teuteu ki aí! Koeʻuhí he naʻá ku ngāue mālohi mo mateuteu, neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe hoko ʻeni koe tefitó, ka naʻá ku faʻu fakamatala lelei ʻaupito pea naʻá ku maʻu ha A+! Naʻe ʻohovale ʻeku faiakó he ne u fakalakalaka lahi moʻoni.

Naʻá ku maʻu ai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ngāué. ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku tau lotu ai mo ngāue mālohí, te tau maʻu ha fakahinohino fakalaumālie ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikuna ʻi heʻetau ngāué.

ʻĪtani D., taʻu 11, Malēsia

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe ʻave au ʻe heʻeku fineʻeikí ki ha ngaahi papitaiso lahi. Ka ʻi he taʻu kuo ʻosí, ʻi he taimi naʻá ku taʻu feʻunga ai ke papitaisó, naʻá ku mātuʻaki tailiili ʻaupito. Naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻikai ke u lava ʻo kau lelei ʻi he ouaú, ʻo hangē ko kinautolu ne u mamata aí. Ka ko e meʻa tēpū, naʻá ku manavasiʻi aí ko e hifo ko ia ki he loto vaí. Ka naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hangē naʻá ku ongoʻi maʻu pē ʻa e lea, “ ʻOua te ke manavasiʻi! ʻOua te ke manavasiʻi!” Naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi palopalemá ni koeʻuhí ka u lava ʻo papitaiso, he naʻe mātuʻaki mahuʻinga ia kiate au. Naʻá ku monūʻia lahi moʻoni. Ko e taimi naʻá ku hake ai mei he vaí, naʻe ʻikai ke u toe ilifia ʻi he vaí, pea naʻá ku ongoʻi loto fiefia.

Palaieni K., taʻu 9, Taiuani

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku tokoto ʻi hoku mohengá, ʻoku ou fakakaukau loto pe ko e hā e meʻa ʻe hoko kapau ʻe vela ʻa e falé, pea kamata leva ke u ilifia lahi. Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku ou lotu leva ki he Tamai Hēvaní. Pea ʻoku ou maʻu leva ha ongoʻi nonga moʻoni, pea faingofua leva ke u mohe. ʻOku ou fakamālō ʻi he lava ke u lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku ou manavasiʻi ai pe mamahí. ʻOkú Ne tokoniʻi au ke u ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.

Lea M., taʻu 9, Siamane

Ko Melanī ʻA., ʻoku taʻu 3, mei Mekisikou, pea ʻoku saiʻia ke tokoni ki heʻene fineʻeikí ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi meʻavaʻingá ʻi he hili ʻene vaʻingá. Kuo taʻu tolu ʻeni, pea ʻoku tokoni ʻi he lotú ʻaki haʻane fakaheheke ʻa e ngaahi seá ki ha niʻihi ke nau lava ʻo fokotuʻutuʻu kinautolu ki ʻolunga ʻi he hili ʻa e ngaahi houalotú he Sāpaté. ʻOku ʻofa ʻa Melanī ʻia Palesiteni Monisoni pea ʻoku manako ke mamata ki ai ʻi he televīsoné ʻi he taimi konifelenisí.

Ko ʻEtuini M,. taʻu 9, mei Kositia Lika, ko ha taha hiva lelei pea ʻoku manako ke ne hivaʻi ʻa e “Ko ha Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi.” ʻOku saiʻia ʻi he kaukau tahí. ʻOkú ne faʻa fakamatala ʻi he akó ʻa e ongoongoleleí ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo fakamanatu ange ke oua te nau lea taʻe-feʻunga.

Toʻohema ʻi laló: tā fakatātaá © Getty Images