2010
Fuhu, Hola, pe Tali ʻa e Ngaahi Tukí
Siulai 2010


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Fuhu, Hola, pe Tali ʻa e Ngaahi Tukí

ʻI heʻetau fehangahangai mo e fakatangá, ko e hā leva ha faʻahinga fili ʻoku tau maʻu ʻi hotau tuʻunga ko e kau ākonga ʻa Kalaisí?

Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā te u fai he hoʻatā efiafi ko iá ʻi hoku taʻu 14. Naʻá ku holomui ʻo falala he holisi homau faleakó, kae tā au ʻe ha taha fakamālohi. Pea koeʻuhí naʻe ʻātakaiʻi au ʻe ha meimei toko ono ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻá ku pehē leva ke u tali pē ʻa e ngaahi tukí

Naʻá ne tuki au, pea ʻaka. Tā-tuʻolahi

Fāifai peá ne ʻalu leva mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Ne tau mai ʻeku pasí, peá u kaka hake. Naʻe ʻikai ke u hanga ki ʻolunga kae ʻoua kuo afe ʻa e pasí ki he feituʻu hoko mai. Naʻa mo e ʻosi atu ʻo e taʻu ko ʻeni ʻe 50 mei aí, ʻoku ou kei fifili pē pe naʻá ku foʻi pe ko e kātaki faka-Kalisitiane koā.

ʻOku fakamaama ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ha ngaahi fehuʻi taʻe-mahino ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi hotau tuʻunga ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e taimi ʻoku fakaangaʻi ai ʻetau tuí, ʻoku tau fakafepaki, hola, pe tali pē nai ʻa e ngaahi taá?

ʻOku ngali mahino pē ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia te ne sipiʻi ho kouʻahe toʻomataʻú, fulihi atu foki kiate ia ho kouʻahe ʻe tahá” (Mātiu 5:39). Kuó u faʻa fifili, Naʻe fakaʻaongaʻi nai ʻe Sīsū ha fakatātā pē ke akoʻi ʻaki Hono kau muimuí ke ʻoua te nau fakafepakiʻi e ngaahi fakatupukoví ʻaki ha ngaahi lingi toto, ʻo hangē ko e anga mahení? Mahalo pē.

Ka ke fakakaukauʻi ʻa e faleʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻI he 1833 naʻe fehangahangai ai ʻa e Siasí mo ha fakatanga lahi, tautautefito ʻi Mīsuli. ʻI hono maluʻi ʻenau moʻuí, naʻe fakamahafu leva ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e vahe 98. Naʻá Ne akoʻi ai ke nau fakamaʻumaʻu—ka ne ʻi ai mo ha ngaahi fakangatangata. Naʻe ʻi ai ʻenau totonu ke maluʻi kinautolu, ka ʻo kapau te nau fakamaʻumaʻu, te Ne fakapaleʻi kinautolu. Kapau ʻe kole fakamolemole ʻa e kau fakatupu koví, naʻe pau ke fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he Kāingalotú ʻo “tuʻo fitungofulu liunga fitu” (veesi 40). Fekauʻaki mo e taú, naʻe pau ke nau tomuʻa ʻekeʻi fakalao ke maʻu ha melino pea ke nau toki tau pē kapau ʻe fekau ia ʻe he ʻEikí.

Kuo liliu ʻa e taimí talu mei he ngaahi ʻaho fakalilifu ko iá, ka ʻoku kei ʻohofi pē ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku lahi ʻa hono maʻuhala ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻave takai ha ngaahi fakamahamahalo hala, ngaahi tukuakiʻi taʻe-ʻuhinga, pea mo ha ngaahi loi mataʻāʻā ʻo lau ko e moʻoni.

Ko e hā te tau faí? ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻoku feinga ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9), kuo pau ke tau fai ha meʻa. He ʻikai ke tau hola. Pea ʻe hā te tau kē pe tali pē ʻa e ngaahi tukí?

ʻI he ngaahi meʻa peheé, te tau lava ʻo vakai ki he kau palōfitá. ʻI he ngaahi konifelenisi lahi kimui ní, naʻá ku fakatokangaʻi ai ha ngaahi malanga naʻa nau fakamatalaʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku fai ai ha fepaki. ʻOku ʻikai valoki ʻa e kau leá, pea ʻoku ʻikai foki ke nau tukulolo. ʻOku nau faʻa kumi pē ha ngaahi tūkunga ʻoku fai ai ha felotoi mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau loto tataú. ʻOku nau anga fakaʻapaʻapa. ʻOku nau feinga ke maʻu ha mahino pea mahino atu ʻa kinautolu ki he niʻihi kehé.1

Mahalo pē ʻe ʻi ai ha taimi ko e filí pē ʻe taha ke fepaki, pe hola, pe tali pē ʻa e ngaahi tukí. Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻi ai pē ha meʻa ʻoku lelei ange ke tau fai. Te tau lava ʻo tokoni ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tāleni H. ʻOakesi, “ʻOfá mo e Laó,” Liahona, Nōvema 2009, 26; Sefilī R. Hōlani, “Malu ki he Laumālié,” Liahona, Nōvema 2009, 88; Sefilī R. Hōlani, “Ko ʻEku Ngaahi Leá … He ʻIkai Teitei Ngata,” Liahona, Mē 2008, 91; Lōpeti S. Uti, “Ngaahi Meʻangāue ʻo e Melino ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2006, 93.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker