2010
Fili ʻa e Temipalé
Siulai 2010


Fili ʻa e Temipalé

Ko e faleʻi ia mei ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻInitia, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí mei he ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí.

Te mou fakatokangaʻi lahi ange ia ʻi haʻamou vakai ki honau ngaahi fofongá. ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia, ʻamanaki lelei pea mo e tui, pea mo ha fakatuʻamelie ʻokú ne fakatupu ha malimali ʻi he taimi te ke pehē atu ai, “Fakamatalaʻi mai e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e temipalé.”

ʻOku ʻomi ʻe he mali temipalé ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻInitiá, ha mahino lahi ange, ha ongoʻi lavameʻa, pea mo ha tukupā ke tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ke taʻengata ʻi heʻenau mataʻikoloaʻaki ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo ʻitānití. Neongo ko e temipale ofi tahá ʻoku maile ʻe lauiafe ʻi Hongo Kongo, ka ʻoku fakautuutu ke tokolahi ange ha niʻihi ʻoku nau feinga ke ō ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻI hono tataki kinautolu ʻe he lotú, tuí, pea mo e Laumālié, ʻoku nau fili ai ke silaʻi kinautolu ʻi he temipalé. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi fakamatalá.

Maʻu ʻo e Iví

ʻOku ngāue ʻa Viliami Palaputa ʻo e Kolo Pangikaloa Uá ʻi ha fale hopó. ʻOkú ne ʻilo ʻa e fakamamahi ʻoku ala hoko ʻi heʻete mamata ki he movete ʻa e nofo malí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻokú ne vēkeveke ai mo hono uaifí ke ō ʻo maʻu ha ivi ʻi he temipalé.

ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻema fanga kiʻi palopalema ke fakaleleiʻi, ʻo tatau pē mo ha ngaahi mātuʻa mali tokolahi. Ka ʻoku faingofua ange hono fakaleleiʻí ʻi he taimi ʻokú ma fakatou maʻu ai ha fakakaukau ki he taʻengatá.”

ʻOku pehē ʻe hono uaifi ko Silá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene tokoni lahi ʻa e ʻalu ki he temipalé kiate ia pē mo hono husepānití, ka kuó ne toe tokoniʻi foki mo ʻena fānaú: ʻa Silesitā, taʻu 13, mo Tōlisi, taʻu 7. ʻOku pehē ʻe Sila, “Naʻe silaʻi kimautolu ko ha fāmili. Ko ha ongo fakaʻofoʻofa ia. Naʻe ngalo ʻiate kimautolu ʻa e māmani ʻi tuʻá, pea naʻe hangē ia ko hēvaní kiate kimautolu. ʻOku mau faʻa talanoa maʻu pē ki ai.”

ʻOku pehē ʻe Misa Palaputa, “Ko ha tāpuaki ia ke silaʻi au ʻi he temipalé ki hoku uaifí. Pea nau toki fakahū mai ʻema ongo tamaiki fefiné, kuó na ʻosi teunga hina, ʻo mau kau fakataha. Naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa e maʻá—ke maʻa ʻemau moʻuí pea ʻi homau ʻapí. ʻOku fetākinima fakataha ʻa e maʻá mo e temipalé. Ko e taimi ʻoku tau maʻa aí, ʻoku talaʻofa leva ʻa e ʻEikí—ʻi Hono fale ʻo e talaʻofá—ke tāpuakiʻi kitautolu.”

ʻOku pehē ʻe Silesitā naʻe ngāue, palani, mo tānaki paʻanga hono fāmilí ʻi ha taʻu ʻe ua ka nau lava ʻo folau ki he temipalé. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻokú ne manatuʻi ʻa ʻene ʻi he temipalé mo ʻene ongomātuʻá pea naʻe ʻi ai foki mo hono mehikitangá mo ʻene faʻē-tangatá pea mo ʻenau fānaú ke mamata ʻi hono silaʻi hono fāmilí. ʻOkú ne pehē, “Hili iá, ne mau fepukenimaʻaki kotoa. Ne mau sio ki he sioʻatá mo fakakaukau ki ʻitāniti. Naʻe fakaʻofoʻofa. Naʻá ku ʻilo ai ne u fie maʻu ke u kau ki hoku fāmilí ʻo taʻengata.”

Fakatahaʻi ʻo e Ua Liunga Uá

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne ngāue lahi ai ʻa e ongo tautehina Tōmasí ʻo e Kolo Haitalapati Faá ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinaua. Naʻá na hoko ʻi he taimi tatau pē ʻi heʻena kei taʻu hongofulu tupú ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá na ngāue fakataha ke fakalotolahiʻi ʻena faʻeé kae ʻoua kuo kau mo ia ki he Siasí. Naʻá na fakatou ngāue fakafaifekau ʻa e ongo tautehiná ʻi he Misiona ʻInitia Pangikaloá. Ne na fakatou tokoni ʻi hono fakafiemālieʻi ʻena faʻeé ʻi he taimi ne hiki atu ai siʻena tangataʻeikí. Pea ne na fakatou toki mali kimuí ni mai.

Kuo ʻosi silaʻi ʻeni ʻa Leisi mo hono uaifi ko Metilitaá he temipalé, pea ʻe vavé ni pē ha muimui atu ʻa Leni mo hono uaifi ko Kefí ʻi heʻena faʻifaʻitakiʻanga leleí.

ʻOku pehē ʻe Leisi, “Talu mei he taimi naʻá ku kau ai ki he Siasí, ne hoko ia ko ha founga liliu mo e fakaleleiʻi, ako ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí mo muimui ki ai. Ka ko e taumuʻa moʻoní ke foki ʻo nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní, ʻa ʻetau Tamai ʻofá, he ʻokú Ne fuʻu fie maʻu lahi ke tau foki ange kiate Ia ʻo Ne foaki mai ai hatau Fakamoʻui, ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke fakamoʻui kitautolu mei he angahalá mo e mate taʻengatá. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi hono liliu au mo hoku fāmilí ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko ʻemau ō ki he temipalé ko e tumutumu ia ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá.”

ʻOku pehē ʻe Leisi ko e taha ʻo e ngaahi palopalema ʻokú na fehangahangai mo Metilitā mo ia ke loto ʻena mātuʻá ke na mali he ʻokú na mei ha ongo feituʻu kehekehe pea ʻokú na lea kehekehe. ʻOkú ne pehē, “Ka ʻi he loto temipalé ʻoku ʻikai ha toe kehekehe pea ʻoku hoko ia ko ha fakamanatu kiate kimaua.” ʻOku ou tui ko e kahaʻu ʻo ʻInitiá ʻoku ʻi he toʻu kei talavoú. ʻOkú ne pehē, mo sio pē kia Metilitā, “Ko kimautolu te mau fakahoko hono kehekehé. Ko e faʻahinga vīsone ia ʻokú ma fakatou maʻú. ʻOku fie maʻu ke ma fakahoko ʻa e ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, fakahoko hono ako fakafāmili ʻo e folofolá mo e lotu fakafāmilí, pea mo tokanga taha pē ki he temipalé. Ko homa kahaʻú ia.”

ʻOku tui pehē mo Metilitā: “Ko e taimi ne u ʻeke ange ai pe ko e hā ʻoku fuʻu lahi pehē ai ʻene mahinó mo ʻene ʻofá, naʻá ne talamai koeʻuhí he ʻoku ngaohi ia ʻe he ongoongoleleí ke toe lelei ange. Naʻe mamata ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ki he sīpinga hono fakaʻapaʻapaʻi mo ʻofaʻi ʻe heʻene palesiteni fakamisioná ʻa hono malí. Pea ʻokú ma mamata ʻi he temipalé ki he sīpinga tatau pē. Ko e taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e sīpinga tatau ko iá ʻi heʻetau moʻuí pea ki heʻetau fānaú ʻi ha ʻaho, ʻe hanga ʻe he ivi fakalotoa ko iá ʻo fakamālohia ʻa e Siasí ʻi ʻInitia.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Leni e founga ʻo ʻene fetaulaki mo hono uaifi ʻi he kahaʻú ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻalu ki ha semineli ʻi heʻene vakaiʻi ʻa e Siasí. “Naʻa ku fie vaʻinga kilikiti, ka naʻe pehē mai ʻe he faiako seminelí, ʻʻOku fie maʻu ke ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá,’ pea naʻá ku fai ia. Neongo naʻá ku mā, ka ne u haʻu ʻo tangutu ʻi he ʻotu muí.” Naʻá ne fakatokangaʻi atu ʻa Kefi ʻi he ʻotu muʻá, ko e māhina ʻaki pē ia hono ono ʻo ʻene hoko ko e mēmipá. Neongo naʻá na maheni, ka naʻá na toki kamata teiti pē ʻi he foki mai ʻa Leni mei heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOku manatuʻi ʻe Kefi ʻa e taimi naʻá na fakakaukau ai ke na malí, naʻá na ō ki heʻena mātuʻá ke fakalotoʻi kinautolu ʻoku tonu pē ʻa ʻena filí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ma ako ʻi he seminelí ʻoku totonu ke ma fakaʻapaʻapaʻi ʻema mātuʻá, pea naʻá ma manatuʻi ia.”

ʻOku toe pehē ʻe Leni, “Naʻa nau faleʻi kimaua ʻoku totonu ke ma tomuʻa fakaʻosi ʻema akó pea ʻoku totonu ke u tatali ke tomuʻa mali hoku tokouá. Ko ia ne ma ngāue pē mo tatali, ka ko e konga lelei tahá, ko e taimi ne ʻosi ai ʻema akó, kuo mali hoku tokouá, pea naʻe fiefia ʻa e tangataʻeiki ʻa Kefí ʻi heʻena malí. Ko e taimi naʻe mamata ai ki he sīpinga lelei naʻá na taá, ne loto leva ke ma mali, pea ʻi he founga ko iá ne ma fakaʻapaʻapaʻi ai ʻema mātuʻá pea mo fokotuʻutuʻu lelei foki ai mo ʻema malí.”

ʻOku pehē ʻe Leni ko e meʻa naʻá na aʻusia mo Kefí ko ha sīpinga lelei ia ʻo e mafola lahi he Siasí ʻo e mahino ki he malí. ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi naʻá ku fuofua kau ai ki he Siasí, ko ha meʻa lahi ia ka mali ha mēmipa mo ha mēmipa. Pea kapau te na ō ki he temipalé, naʻe hoko ia ko ha toe meʻa lahi ange. Ka ko e taimi ní ʻoku mahino kiate kimaua ʻa e founga ke mali ai ʻi he Siasí. ʻOkú ma fakapapauʻi ʻokú ma mateuteu ki he temipalé. Ko e kií ʻa e temipalé.”

Ko e Sīpinga ʻa e Palesitení

Hū ki he fale nofoʻanga ʻo Venikati mo Linitā Tuna ʻo e Kolo Haitalapati Faá, pea ʻoku lahi ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku fuʻu feʻofaʻaki ʻa e ongomeʻa toki malí ni. ʻOku fakapipiki ʻi he holisí ha kiʻi fuka ʻaho fāʻeleʻi ne tuitui nima naʻe ʻoange ʻe Venikati kia Linitā. ʻOku ʻi ai ha tohi takafi ʻo ha ngaahi tā ʻo ʻena malí ʻoku ʻi he tēpilé ʻo ofi ki he sofá. Pea ʻi heʻena talanoá, ʻokú ne hili takai hono nimá ʻi hono umá, ʻoku faʻa malimali pea ʻoku fakatupu malimali foki.

ʻOkú na fakamatalaʻi e founga ʻena fetaulaki ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí pea mo e fiefia ʻa e fineʻeiki ʻa Linitaá ʻi heʻena fakamaʻú koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi ʻa Venikati mei he lotú. Ka ne ʻi ai ha palopalema he naʻe ʻi ai ha tokoua lahi ʻo Venikati naʻe teʻeki mali, pea ʻoku kei pipiki foki ha niʻihi ʻi ʻInitia ki he tukufakaholo ke ʻuluaki mali ʻa e fānau lalahí pea toki hoko ʻa e fānau īkí. Naʻe toe langa foki ha fale ʻe heʻene mātuʻá, ʻa ia ne na anga fakakaumeʻa ki he Siasí ka ʻoku ʻikai ke na mēmipa, pea naʻe ʻikai ke na loto ke fai ha mali kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e falé. ʻOku pehē ʻe Venikati, “Naʻe ʻikai ke loto ʻeku mātuʻá ke na pehē ʻikai, ka naʻá na loto ke ma tatali ʻi ha ngaahi māhina lahi, pe mahalo ʻi ha taʻu.”

Naʻe hoko atu ʻo pehē, “Ko e meʻa naʻe tokoni kiate kimauá ko e Laumālié. Naʻá ku ongoʻi ne ueʻi au ke u tala ki he taha kotoa pē ʻokú ma fakatou ngāue mo Linitā, koeʻuhí ke ma lava ʻo tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ka ʻoku mahuʻinga ke ma mali ʻi he faingamālie vave tahá pea ʻoku mahuʻinga ke kamata ʻaki haʻama ō ki he temipalé. Naʻá ma fakakaukau maʻu pē, ʻ ʻE tokoniʻi kitaua ʻe he ʻEikí,’ pea naʻá Ne fakahoko ia.”

Naʻe huufi ha falelotu foʻou ʻo e Siasí ʻo feʻunga tonu pē ke fakahoko ai ʻena malí mo e maʻumeʻatokoní, peá na mavahe leva ke silaʻi kinaua ʻi he Temipale Hongo Kongo Siainá. ʻOku pehē ʻe Linitā, “Ko e toko fitu ʻo kimautolu ne fononga fakataha ki he temipalé. ʻI he ʻaho tatau ne silaʻi ai au mo Venikatí, naʻe toe silaʻi ai au mo ʻeku fineʻeikí, pea mo hoku tokouá ki heʻemau tangataʻeiki kuo pekiá. Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ia ʻi he tapa kotoa pē.”

ʻOku pehē ʻe Venikati, ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e palesiteni fakakoló, ko e taha ʻo ʻene ngaahi fakaʻānaua lahi tahá ke mamata ha ʻaho ʻi ha temipale ʻi ʻInitia. ʻOkú ne pehē, “ ʻE hoko ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga. Te ne tokoniʻi kimautolu ke mau langa ʻa Saione ʻi he feituʻu ʻoku mau ʻi aí.”

Ko ha Mali ne Tākiekina

Naʻe kamata totonu ʻa e talanoa ʻo Palati mo ʻIsilā Paueli ʻo e Kolo Senai Uá ʻi he ongomātuʻa ʻa Palatí, ʻa Satiata Paueli mo Sūlia Kumali, ʻa ia naʻá na mali ʻi he 1981 peá na kau ki he Siasí ʻi he 1991. ʻI he 1993 naʻe ui ai ʻa Satiata ko e palesiteni fakakolo. Hili ha ngaahi taʻu ʻo ʻene tātānaki paʻanga mo teuteú, pea kimuʻa pea toki fakatapui ʻa e Temipale Hongo Kongó, ne na folau ki he Temipale Manila Filipainí ke sila ai.

ʻI he tokolahi hona fāmilí mo matuʻotuʻa ʻi he ongoongoleleí, naʻá na akoʻi leva ʻena ongo tamaiki tangatá fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ʻalu ki he temipalé. (ʻOku lolotonga ngāue fakafaifekau ʻena tamasiʻi siʻisiʻi tahá.) Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa e fāmili Pauelí he ko e taimi naʻe fakamaʻu ai ke mali ʻena tamasiʻi lahi taha, ko Pālatí, ne hoko leva ʻa e mali temipalé ko ha konga ʻo e palaní. Ko ʻIsilaá, ʻa e taʻahine ne fakamaʻu ke na malí, ko ha mēmipa foʻou ia ʻo e Siasí. ʻOkú ne pehē, “Mei he ʻuluaki ʻaho ne u talanoa ai mo e ongo faifekaú, naʻá ku ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, pea naʻá ku saiʻia ai.” Naʻe fakaʻau ke ne vāofi mo e fāmili ʻo e palesiteni fakakolo lolotongá, ʻa e fāmili ʻAisaké, ʻa ia naʻe fakafeʻiloaki ki he Siasí ʻe he fāmili Pauelí.

ʻI he taimi hono papitaisó, naʻe kei toe ha māhina ʻe fā ʻo Pālati ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOku pehē ʻe ʻIsilā, “Naʻe faʻa pehē maʻu pē ʻe he fāmili ʻAisaké ko hoku fiká ia, ka naʻá ku fie maʻu ʻe au ke toloi ʻa e malí ka u ngāue fakafaifekau au.” Pea neongo ne ʻosi tali ʻe he palesiteni fakakoló mo e palesiteni fakamisioná ʻene pepa ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku pehē ʻe ʻIsilā, “Ne fakafokifā mo taʻe-ʻamanekina ʻa e liliu fakaʻaufuli ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku fie lotua ke u mali.”

ʻI he foki mai ʻa Pālati mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻohovale ʻi hono fakahokoange ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko ʻIsilā ʻa e tokotaha totonu ki aí. Ne ʻosi ha kiʻi taimi nounou mei ai kuó na fetaulaki ʻi ha mali ʻa e ʻofefine ʻo Palesiteni ʻAisaké ka naʻe ʻikai ke lahi ʻena talanoá. Ko e sōsaieti ʻInitiá ʻoku fuʻu maau ʻaupito fekauʻaki mo e anga fakamaheni ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné, pea naʻe fakatou loto ʻa Pālati mo ʻIsilā ke na fai ʻa e anga ʻoku tāú.

Hili ha uike ʻe tolu mei ai ne lotu mo fifili ʻa ʻIsilā pea pehē foki kia Pālati pe ko e hā ʻe faí. ʻOku pehē ʻe ʻIsilā, “Naʻe fakahinohinoʻi au ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga lahi ko Pālati ʻa e tokotaha totonú. Ka naʻá ku fuʻu mātuʻaki mā. Naʻá ku lotu ʻo pehē, ʻ ʻEiki, kapau ko e foungá ʻeni, fakahā mai muʻa ʻa e founga ke u lava ai ʻo lea ki aí.ʻ”

ʻOku pehē ʻe Pālati, “Naʻá ku talanoa mo ha kakai ʻe niʻihi fekauʻaki mo ia, pea naʻe ʻikai haʻanau toe fakamatala ʻe fai ka ko e lelei pē. Fakafokifā pē kuó u fakakaukau, ʻ ʻOku ou fie talanoa mo ia he taimí ni,’ ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pē ʻe founga fēfē. Naʻá ku telefoni leva ki he tuofefine ʻo Palesiteni ʻAisaké ʻo ʻeke ange pe ʻokú ne pehē ʻoku sai pē ke u telefoni ki ai.”

Ne hoko atu ʻa ʻIsilā ʻo pehē, “ ʻI he lolotonga ʻo ʻeku lotú, ne telefoni mai ʻa e tuofefine ʻo e palesiteni fakakoló ʻo talamai, ʻ ʻOku fie talanoa ʻa Pālati mo koe. ʻE sai pē ke u ʻoange ki ai ho fika telefoní?’ ” Hili ha haafe houa mei ai kuó na talanoa. ʻOku pehē ʻe Pālati, “Naʻe hangē ia kuó ma maheni ʻi ha ngaahi taʻu lahí.”

Naʻe ʻosi ako ʻa ʻIsilā fekauʻaki mo e mali temipalé ʻi he ʻinisititiutí peá ne ʻosi ʻilo he ʻikai ke ne tali ha meʻa ʻe māʻulalo ange ai. Naʻe ongoʻi pehē pē mo Pālati. Ka kuo pau ke na tānaki ha paʻanga ke folau ki he temipalé, pea ʻe kau ai mo ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻo kau ai ʻa e fineʻeiki mo e tangataʻeiki ʻa Pālatí, ka naʻe ʻikai ke na maʻu ha paʻanga feʻunga ke folau mo kinaua.

ʻOku pehē ʻe Satiata, “Ko ha fononga lōloa ʻeni, pea ʻoku mamafa mo e totongí, ka naʻa mau lototaha ʻoku totonu ke na ō. Naʻa mau talaange te mau kaungā fakafiefiaʻi mo kinaua ʻa e ouau ʻo e mali fakapuleʻangá kimuʻa peá na toki mavahé, pea mau kole ange ke na ʻai ha ngaahi tā lahi ʻi he hili ʻo ʻena silá. Pea te mau toe fakafiefia ʻi heʻena foki maí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Satiata ʻo pehē. “ ʻOku mau akoʻi ki he toʻu tangata kei talavou angé hono mahuʻinga ʻo e temipalé. ʻOku mau poupouʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau ō ki he temipalé, pea ʻoku mau fie maʻu ʻema fānaú ke nau ō mo kinautolu .” ʻOkú ne pehē ʻokú ne mātuʻaki fiefia ʻi he founga hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Pālati mo ʻIsilā ʻena mātuʻá, ʻa e anga fakafonua ʻo honau kakaí, pea mo ʻena filí.

ʻOku pehē ʻe Pālati, “ ʻOku lau ʻa e kakai ʻi ʻInitiá ki he ʻmali aleaʻí’ mo e ʻmali ʻi he ʻofá.’ ʻOkú ma ongoʻi ʻokú ma fakatou maʻu kinaua.” Ko hono moʻoní, ʻoku saiʻia ange ʻa Pālati mo ʻIsilā ke ui ʻena malí ko e “mali ne tākiekiná.” ʻOkú ne pehē, “Naʻe fakatahaʻi kimaua ʻe homa ongo fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá pea toe pehē foki ki he Laumālié. ʻOkú ma fakatauange ʻe tataki maʻu pē ʻema nofomalí ʻe he Laumālié.”

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney, tuku kehe ia ʻoku fakahaaʻi atú; tā ʻo e Temipale Hongo Kongo Siainá naʻe fai ʻe Craig Dimond

ʻOlungá: Naʻe folau ʻa e fāmili Palaputá ke sila ʻi he Temipale Hongo Kongo Siainá (toʻohemá). Ko e temipale ia ʻoku ofi taha ki ʻInitiá.

ʻOlungá, mei toʻohema: Leisi, Metilitā, Kefi, mo Leni Tōmasi. Laló: ʻOku saiʻia ʻa Leni mo Kefi he Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he uike kotoa pē.

ʻOlungá: ʻOku manatuʻi ʻe Venikati mo Linitā Tuna ʻa ʻena folau ki he temipalé ʻi ha kulupu naʻe toko fitu. ʻI he ʻaho tatau pē naʻe silaʻi ai kinauá, naʻe toe silaʻi ai ʻa Linitā ki heʻene tangataʻeiki kuo pekiá.

Toʻomataʻú: Naʻe kamata totonu ʻa e talanoa ʻo Palati mo ʻIsilaá ʻi he ongo mātuʻa ʻa Palatí (peesi hokó). ʻOku pehē ʻe he tamai ʻa Palatí, ʻe Satiata, “ ʻOku mau akoʻi ki he toʻu tangata kei talavou angé ʻa hono mahuʻinga ʻo e temipalé.”