2010
Ko ha Fāmili Ke Taʻengata
Siulai 2010


Ko ha Fāmili Ke Taʻengata

Ko e meʻa ko ia naʻe ʻuluaki hangē ha meʻa fakamamahí, naʻá ne fakaiku taki ʻa e fāmili Uanisií ki he temipalé.

Ko e taimi naʻá ku ʻuluaki fetaulaki ai mo Uanisī Kīvalú, naʻe malimali. Ka ʻi heʻene tangutu hifó naʻe liliu hono leʻó ʻo fakamātoato, naʻá ku fakakaukau ai pe ko e hā e meʻa ʻe fakamatala mai ʻe he tokotaha taʻu 16 ni. Naʻá ne pehē mai, “Ko ʻeku talanoá ʻoku fekauʻaki mo e temipalé.”

Ko Uanisií mei Tonga, ko ha kiʻi motu ʻoku fonu he ʻulu niu houmatutú, ʻulu siaine māʻolungá, pea mo e taló pe kapé. Ko e tokolahi taha ʻo e toʻu tupu ne u mamata ai ʻi he motú naʻe hangē ne nau fiemālie pē ʻi heʻenau moʻuí, ka ʻoku nau malimali hangē ko Uanisií ʻi he ngaahi mōmeniti siʻi pē kimuʻá. ʻOku manako ʻa e toʻu tupu Tonga ʻi hono toʻú ke hulohula, hiva, vaʻinga netipolo, mo feohi mo honau fāmilí. Ko ha toʻu ʻoku meimei ke nau fiefia maʻu pē. Ka naʻe tuifio e fakamātoato ʻa Uanisií mo ha ongo naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi, pea naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe he meʻá ni.

Naʻá ne toe pehē mai, “ ʻOku ou fie talanoa fekauʻaki mo e temipalé.”

Kamata leva ʻa Uanisī ʻo pehē, “ ʻI heʻeku kei tupu haké, ne u hoko mo hoku ngaahi tuongaʻané mo hoku ngaahi tokouá ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻa mau maʻulotu he Sāpate kotoa pē mo ʻemau fineʻeikí. ʻOku ou saiʻia ʻi he temipalé, pea ʻoku ou saiʻia ʻi he ō mo e toʻu tupú ke papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻá ku lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻemau ō ki aí. Ka ʻoku ʻikai teitei haʻu ʻeku tangataʻeikí ʻaʻaku ia ki he lotú..”

Naʻe kamata leva ʻa e leʻo ʻo Uanisií ke tetetete. Ne u kiʻi sio hake mei heʻeku kiʻi pepa tohí ʻo fakatokangaʻi ha loʻimata ʻi hono kiʻi fofongá.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ne ʻi ai e ʻaho ʻe taha ne lavea ai hoku kiʻi tuongaʻane ko ʻĀlekisió ʻi hono alangá pea naʻe fakahangatāmaki. Naʻe fakaʻau ʻo kiʻi sai pē ʻi ha taimi nounou. Pea foki mai leva ʻeku tangataʻeikí ki he lotú. Ka ne toe hē atu pē ʻeku tangataʻeikí.”

Ne tafenoa pē loʻimatá he fofonga ʻo Uanisií he taimi ko ʻení, pea naʻe ʻikai hano taimi kuo viviku ʻa e ngaahi konga pepa holoholo naʻá ku ʻoange ki aí, pea pehē mo e nima hono kofú, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maholoholoʻi siʻono loʻimatá.

“Naʻe fakaʻau ʻo toe kovi ange ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai hoku kiʻi tuongaʻané, pea aʻu pē ʻo mālōlō. Naʻe kei taʻu 12 pē.”

Naʻe kiʻi longo siʻi heni ʻa Uanisī, ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi ʻene tangí, pea kamata leva heni ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe mata fakamātoato pehē aí. Naʻe ʻosi ongoʻi ʻe he kiʻi finemuí ni ha meʻa fakamamahi lahi ʻi heʻene moʻuí. Ka naʻe ʻi ai ha kiʻi huelo ʻo e ʻamanaki leleí ne malama mai mei hono fofongá.

Ne toe hoko atu leva ʻo ne pehē, “Fāifai pea fakakaukau ʻeku tangataʻeikí ke foki mai ki he lotú. ʻI he kamataʻangá, naʻe faingataʻa ki ai. Naʻe fakalotolahiʻi ia heʻemau pīsopé, kau takí, kāingá, mo e fāmilí ko e founga pē taha ʻe lava ai ke toe fakataha homau fāmilí—ke toe mamata ai ki hoku kiʻi tuongaʻané—ko haʻamau sila ʻi he temipalé.

Ne hoko atu ʻa Uanisī ʻo ne pehē, “Ne mau faingataʻaʻia hili e mālōlō hoku kiʻi tuongaʻané. Ka naʻe ngāue mālohi ʻemau ongomātuʻá ʻo maʻu hona ngaahi ouaú. Fāifai, pea silaʻi kimautolu ko ha fāmili ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa 2008, ko e kakato pē ia ʻo e taʻu ʻe taha ʻo e mālōlō ʻa ʻĀlekisió. Naʻe fakafofongaʻi ʻe heʻeku pīsopé ʻa hoku kiʻi tuongaʻané. Ko ha ongo ia naʻe ʻikai malava ke fakamatalaʻi.”

Ko e loʻimata ʻo Uanisií naʻe ʻikai ko ha loʻimata ʻo e mamahi ka ko e loʻimata ʻo e fiefia. Kuo ʻosi ʻalu mo hono fāmilí ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo sila ʻi he temipalé, pea ʻoku mahino ki ai hono ʻuhinga ʻo e meʻá ni. Kapau ʻe moʻui taau hono fāmilí ʻi heʻenau ngaahi fuakavá, te nau toe fakataha ʻo taʻengata.

ʻI heʻeku fakakaukau kia Uanisií, ʻoku ou sioloto atu ki haʻane kolosi ʻi he loto ʻapiako Liahoná, ʻa e ako māʻolunga ʻa e Siasí ʻi Tonga ʻoku tuʻu hoko atu ki he temipalé. ʻI heʻene luelué, ʻe sio hake ʻa Uanisī ki he taua ʻo e ʻāngelo ko Molonaí, ʻe fetapaki hono fōtunga koulá ʻi he laʻaá. ʻOku toe ʻi ai pē ha loʻimata ʻi hono fofongá, ka ʻokú ne kei malimali pē, he ʻokú ne ʻiloʻi ʻe toe mamata pē kia ʻĀlekisio.

Ngaahi tā ʻo e fāmilí naʻe fai ʻe Joshua J. Perkey; tā ʻo e Temipale Nukuʻalofa Tongá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen