2010
Fakangaloki Kimaua ʻi Sisilī
Siulai 2010


Fakangaloki Kimaua ʻi Sisilī

Luisi Menitito, Nevata, USA

Naʻe kamata peheni ʻa e ʻī-meilí, “Ko hoku hingoá ko ʻOumā ʻInitatonato. Ko e foha au ʻo Fiolela ʻĪtalia. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻokú ke kei manatuʻi hono papitaiso iá.”

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kimuʻá, ne vahe ai au mo hoku hoa faifekaú ki he motu ko Sisilī pea naʻá ma ngāue ʻi Silakusa, ko ha kolo fakaʻofoʻofa ʻi he matāfanga Meteleniané. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpaté ne mau fakataha ai mo e Kāingalotu tokosiʻi ʻo e Siasí ʻi he ʻēliá ʻi ha fale motuʻa, ʻo fakahoko e houalotu sākalamēnití ʻi ha loki he falé.

Naʻe faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea naʻe siʻi ʻema kau papitaisó. Ko ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko hongofulu mā ono naʻe ngāue ʻi he koló, ʻa ia naʻe ʻosi tā-tuʻo lahi hono fakahoko ai ʻa e uiuí. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻema vakai mo hoku hoá ki he mapé, ne ma fakatokangaʻi ai ha kiʻi kolo ʻoku laumaile siʻi pē mei homa fale nofoʻangá ʻi he ngataʻanga ʻo e koló.

Ne ma fononga lalo leva ʻi he ngaahi ngoueʻangá ki he kiʻi koló, tūʻulutui ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻotu moʻunga hanga hifo ki he teleʻá, pea ʻohake homa lotó ki he ʻOtuá. Hili iá peá ma kamata uiui leva ʻi ha ngaahi fale hangē ha ngaahi ʻotu fale nofoʻangá ʻa ia ko e konga lahi ia ʻo e koló.

Naʻe faifai pea talitali kimaua ʻi ha matapā ʻe ha fefine taʻu 40 tupu ʻoku kofu ʻuliʻuli—ko ha anga tukufakaholo ia ʻi ʻĪtali ʻi he hili ha mālōlō siʻa ʻofaʻanga. Ne liliu leva ʻema founga fakafeʻiloaki he matapaá ʻo fakamamafaʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe he fefiné ki loto, pea mau talanoa mo ia, mo ha tokoua ʻo ʻene fānau fefine taʻu hongofulu tupú, pea mo ha taha ʻo hona ngaahi kaumeʻá. Naʻá ma ʻilo ai ko e fefiné ne toki mālōloó ni siʻono husepānití pea naʻe ʻi ai haʻane fānau taʻu hongofulu tupu ʻe toko fā ʻokú ne tauhi. Naʻá ma huluʻi leva ʻa e heleʻuhila tuʻu maʻu ʻo e Fekumi ki he Fiefiá pea naʻá ne fakaafeʻi ai kimaua ke ma toe foki ange he uike hokó.

Naʻe fāifai pea papitaiso ʻa e fineʻeikí, fakataha mo ʻene tamasiʻi lahi tahá pea mo ʻene ongo tamaiki fefine taʻu hongofulu tupú, mo ʻenau kui fefiné, pea mo honau kaungāmeʻá. ʻI he ʻosi ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku kei fetohiʻaki pē mo e fāmilí, ka ʻi heʻeku toki maʻu ʻa e ʻī-meilí, ne u faʻa fifili pe ko e hā ne hoko kia Fololá, ʻa e kaungāmeʻa kei siʻi ʻo e ʻōfefiné.

Naʻe tohi mai ʻene tamasiʻí, “Naʻe faivelenga ʻeku fineʻeikí ʻi he ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí kotoa pea ʻi he 1983 ne mali ai mo ha mēmipa lelei ʻo e Siasí mei he Kolo Mēsiná peá na sila ʻi he temipalé. Naʻe fanauʻi au ʻi he 1984 pea ko hoku tuofefine ko Veloniká ʻi he 1987. ʻOku mau mālohi kātoa ʻi he Siasí. Naʻá ku ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻĪtali Lomá mei he 2005 ki he 2007, pea ko e fakaʻamú ke u lava ʻo totongi fakafoki ki he ʻEikí ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ne foua ʻe he ongo faifekau naʻá na fakakaukau ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi homau kiʻi kolo ko Fololitá!”

Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú naʻá ku fifili ai pe ʻoku ʻaonga koā ʻa e feilaulau ko ʻeni ʻo e taʻu ʻe uá. Hono ʻikai lahi ʻeku fiefiá (vakai, T&F 18:15–16) ke ʻilo naʻe liliu ʻo taʻengata ʻa e moʻui ʻa Fololá koeʻuhí ko ʻeku fakakaukau mo hoku hoá ke ma ō ʻo fakangaloʻi kimaua ʻi he tokoni ki he kakai kehé ʻi he motu ko Sisilií.