2010
ʻE Lelei ʻa e Meʻa Kotoa
Siulai 2010


ʻE Iku Lelei ʻa e Meʻa Kotoa

Tui mo falala ki he ʻEikí, pea te Ne tokoni.

ʻĪmisi
Elder Erich W. Kopischke

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Siamane ki ha ongomātuʻa lelei mo tokanga ʻa ia naʻá na kau ki he Siasí. ʻI he lolotonga ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmani, ʻi he kei taʻu 10 pē ʻeku tangataʻeikí, naʻe fakafeʻiloaki ai ia ki he ongoongoleleí ʻe hano kaungāmeʻa ʻi Sitētini, ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko ha konga ʻo Pōlani. Koeʻuhí ko e taú, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau faifekau ia ʻi Sitētini ʻi he taimi ko iá. Hili ʻene tali ʻa e ongoongoleleí, ne akoʻi leva ʻe heʻeku tangataʻeikí hono fāmilí, pea nau ului. Naʻe fetaulaki kimui mo ʻeku fineʻeikí, ʻa ia naʻe nofo mo ia ʻi Siamane Hahake foki. Naʻe ʻikai ke ʻi ai mo ha kau faifekau ai. Naʻe akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí ʻe heʻeku tangataʻeikí ki heʻeku fineʻeikí, peá ne tali. Naʻá na mali leva peá na hiki ki Siamane Hihifo ʻi ha taimi nounou pē ki muʻa pea fāʻeleʻi aú.

ʻI Siamane he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke tokolahi ha kāingalotu ai ʻo e Siasí. ʻI he akoʻangá, ko au toko taha pē naʻe Siasi. Naʻá ku maʻu kei siʻi pē ha fakamoʻoni mālohi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Hono Siasi moʻoní ʻeni. Kuo teʻeki ai ke u veiveiua ʻi hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku pīkitai ki he fakamoʻoni ko ʻení, pea naʻe tokoni mai ia ke u mālohi ʻi he Siasí ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú.

Manavasiʻi Naʻa Hē

Naʻe ʻi ai haku ongo kaungāmeʻa naʻa mau taʻu tatau naʻá na mālohi mo kinaua ʻi he Siasí. Ko ha ongo tautehina, pea naʻa mau tupu fakataha hake. Neongo ia, ne u toki lava pē ʻo sio kiate kinaua ʻi he Sāpaté he naʻa mau nofo vāmamaʻo ʻaki ha meimei kilomita ʻe 25. Naʻa mau fetaulaki ʻi he lolotonga ʻo e fakataha lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Talavoú. Pea neongo ne mau fetaulaki tuʻo taha pē ʻi he uike, ka ne tokoni ʻemau kaungāmeʻa leleí kiate kimautolu toko tolú ni ke mau kei mālohi ai pē ʻi he Siasí.

Ne u fakatokangaʻi kimui ange kuo kamata ke tokolahi ha toʻu tupu kuo māmālohi ʻi he Siasí, pea naʻe ʻi ai haʻaku manavasiʻi lahi naʻa ʻi ai ha ʻaho ʻe mole ai ʻeku fakamoʻoní. Naʻe fuʻu tokosiʻi ʻa e toʻu tupu ʻi he Siasí ʻi Siamane ʻi he ngaahi ʻaho ko iá pea ʻi he taimi ne nau māmālohi aí, naʻe ʻilonga ʻenau liʻaki lotú. Naʻe fakalotosiʻi ʻeni ki heʻeku ongomātuʻá. Ne na foaki ʻa e meʻa kotoa pē ke ohi hake ʻena fānaú ʻi he tauʻatāina fakalotú, ka ko ʻeni kuó na fakakaukau, “Ko e hā te ta lava ʻo fai ke ʻoua naʻa mole ai ʻa ʻĒliki?”

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi hoku taʻu 14 nai, ne lolotonga fononga meʻalele mai hoku fāmilí mei he lotú. Ne mau toe fakatokangaʻi, kuo ʻi ai ha niʻihi ʻo e toʻu tupú kuo nau sītuʻa mei he Siasí. Naʻá ku talaange leva ki heʻeku ongomātuʻá, “ ʻOku ou fie maʻu ke mo tohoakiʻi au ki he lotú kae ʻoua kuo hoko hoku taʻu 21, pea te u toki tokangaʻi leva ʻe au ʻa au!” Naʻá ku talaange moʻoni ʻeni kiate kinaua, pea naʻe faʻa toutou lea ʻaki mai ia ʻe heʻeku fineʻeikí kiate au.

Ko ha Fili Fakaako

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he hohaʻa ko ʻení ʻa e ʻuhinga ne fakahoko ai ʻe heʻeku ongomātuʻá ha fili, ʻi he taimi ne u taʻu 10 aí nai. ʻI Siamané ʻokú ke kamata ʻi he ako ʻoku māʻolunga angé ʻi hoʻo kei siʻí. Naʻe fakakaukau ai ʻeku ongomātuʻá ke ʻoua naʻa tuku au ke u hū ki ai koeʻuhí he kuó na mamata ʻi ha toʻu kei talavou tokolahi kuo nau mavahe mei he Siasí he lolotonga ʻenau ō ki he ngaahi akoʻanga koʻení ʻi he taimi ko iá. Naʻá na pehē, “Te ke lava ʻo ʻalu ki ha feituʻu pē, kae ʻikai ko e Gymnasium [akoʻanga teuteu ki he ʻunivēsití], he ʻoku ʻikai ke ma fie maʻu ke ke mole meiate kimaua ki māmani!”

Ko e meʻa leva ʻi he fili ko ʻení ne pau ke u maʻu pē ha ako feʻunga pea hoko atu kimui ange ai ki he ako ngāué; kiate au, ʻoku ʻuhinga ia ke maʻu pē ha mataʻitohi ʻi he pisinisí. Naʻe fakangatangata ʻe he meʻá ni hoku ngaahi faingamālie fakapalofesinalé. Naʻá ku lavaʻi ʻeku akó ʻi hoku taʻu 18 pea ui leva au ke u ngāue fakafaifekau ʻi Miuniki ʻi Siamane. Naʻá ku saiʻia ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú.

ʻI he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u fakatokangaʻi naʻe ʻikai fuʻu lahi haku ngaahi faingamālie fakangāue. Ne u ʻosi lavaʻi ʻeku akó. Hili ha taʻu ʻe ua mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, kuó u mali mo hoku uaifí ko Kilisitiná, pea naʻe ʻikai haku faingamālie ke u maʻu ha ako fakaʻunivēsiti. Naʻe ʻi ai ha mōmeniti naʻá ku ongoʻi mamahi ai ʻi he fili ʻa ʻeku ongomātuʻá koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi ne fakangatangata pē hoku ngaahi faingamālié.

Faifai pea haʻu ha fakakaukau kiate au: “Tatau ai pē pe ko e hā naʻe fai ʻe heʻeku ongomātuʻá, ka naʻá na fai ia ke maluʻi au. Naʻá na fakahoko ia ʻi he ʻofa, pea he ʻikai hoko ia ko ha meʻa ʻe kaunga kovi kiate au.” Neongo naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe hangē ia ha meʻa taʻeʻaonga ʻi he fakakaukau ʻa e māmaní, ka ʻoku lava ʻo toe mahino lelei kiate au he taimí ni he ʻikai teitei hoko ia ko ha meʻa taʻeʻaonga moʻoni. Naʻá ku pehē leva ke u kamata ngāue ʻi he pisinisi maluʻí, pea ne u hoko kimui ai ko ha pule ʻi he kautaha naʻá ku ngāue aí.

Ko ha palopalema ʻe taha kiate au he naʻá ku fie maʻu maʻu pē ke u hoko ko ha faiako, ka he ʻikai ke ke lava ʻo hoko ko ha faiako ʻi Siamane taʻe-maʻu ha tuʻunga ako fakaʻunivēsiti. Neongo ia, naʻe iku pē ʻo u hoko ko ha faiako—ko ha faiako fakalotu. Naʻá ku hoko ko ha faiako ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí. Pea hangē ko e laú, ʻoku ou hoko he taimí ni—ko ha faiako. Ko ia ne u maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ʻaonga ke ke fakafanongo ki hoʻo ongomātuʻá, ke muimui ki heʻena faleʻí, pea mo falala ʻokú na ʻofa ʻiate koe mo ʻiloʻi ʻa ia ʻoku lelei taha maʻaú. Naʻe mālohi ʻaupito ʻiate au ʻa e holi ke u kei mālohi ʻi he Siasí pea naʻe mālohi ʻaupito mo e fakaʻamu ke maluʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá pea ko e ikuʻanga kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni ke lelei kiate au.

Ko ʻEku Ako Māʻolunga Angé

Naʻe ʻi ai mo ha meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi au ke u kei mālohi ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú, ʻa ia ko e polokalama seminelí, naʻe fakafeʻiloaki ʻi Siamane ʻi he 1972, ʻi hoku taʻu 14. Naʻe ʻi ai haʻane tokoni lahi ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou kei lava pē ʻo manatuʻi ʻeku faiako seminelí, koeʻuhí he naʻá ne tokoniʻi lahi au mo fakalotoa au ʻi ha founga lelei.

Koeuhí ko e meʻa ne u aʻusia ʻi he seminelí mo ʻeku ako fakafoʻituitui ʻa e folofolá ʻi heʻeku tupu haké, ne u ako ai ke u saiʻia ʻi he folofolá. Naʻe hanga ʻe heʻeku akó ʻo fakamālohia ʻa ʻeku fakamoʻoní, pea kuo teʻeki ai mole meiate au ʻeku manako ʻi he seminelí mo e ngaahi kalasi ʻinisititiutí. Naʻá ku akoʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi fuofua kalasi semineli pongipongí ʻi Siamane. Ko ha kalasi lelei moʻoni. Naʻe saiʻia ai ʻa e toʻu kei talavoú, pea naʻa nau omi ʻi he pongipongi kotoa pē. Naʻe ʻi ai hanau niʻihi naʻe fononga mamaʻo mai. Pea ʻi he kulupu ko iá, ne ō kotoa ʻa e kau talavoú ʻo ngāue fakafaifekau, pea ʻoku meimei ke mālohi kotoa ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi he Siasí.

Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he founga ne maʻu ai ʻeku fakamoʻoní pea mo e meʻa naʻá ne tokoniʻi lahi taha au ki he leleí, te u lava moʻoni ke pehē ko e ngaahi kalasi seminelí mo e ngaahi kalasi ʻinisititiuti naʻá ku ʻalu ki aí. Ko hono ako ia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi tokāteline ʻi he folofolá, fakataha mo haku ngaahi kaungāmeʻa, pea mei ha faiako naʻa mau tanganeʻia ai.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lelei taha ke fai ʻi hono ako ʻo e folofolá ko hono fakaʻaongaʻi ia. Naʻe faʻa pehē ʻe heʻemau faiakó, “ʻI hoʻomou lau ʻa e potufolofola ko ʻení, feinga ke ke fakahū ho hingoá ai.” Naʻá ku ʻilo ai ta te u lava pē ʻo lau ʻa e folofolá ʻo hangē pē ko Nīfaí pe ko Hilamaní, pe ko Molonai. Naʻe liliu hoku tuʻungá ʻi he taimi naʻá ku lau ai ʻa e folofolá. Naʻe hangē ia ha misí; fakafokifā pē kuó u lava ʻo vakai ʻoku ʻoku ou ʻi he tūkunga tatau mo kinautolu naʻá ku lautohi ʻo kau ki aí.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he folofolá ke mahino ko e tuí ko ha faʻahinga meʻa ʻoku moʻoni. ʻOku ʻikai ko e ʻilo pē ki he ngaahi meʻa ʻi he folofolá ʻi ha founga fakakaukau fakaʻatamai, ka ʻoku hanga ʻe he tuí ʻo fakafehokotaki kitautolu mo e moʻoni ʻa e ʻEikí. Ko ha faʻahinga meʻa ʻeni naʻá ku maʻu ʻi hoku taimi he seminelí ʻi heʻeku tupu haké. ʻOku ou maʻu ha tui moʻoni kapau ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngāue ke fai, te tau lava ʻo “ ʻalu ʻo fai” ia (1 Nīfai 3:7), pea te Ne ʻomi ʻa ia ʻoku tau fie maʻú ke fakahoko ʻa e ngāue ko iá.

Fakamālohia mei he Folofolá

Ko ha potu folofola ne ne tokoniʻi moʻoni au ʻi heʻeku kei siʻí ko e Sōsiua 1:6–9. ʻOku pehē hano konga: “Ke ke mālohi mo ke loto toʻa. … Tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he fono kotoa pē. … ʻOua naʻá ke tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻú pe ki he nima toʻohemá, koeʻuhí ke ke monūʻia.”

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku fakakaukau, “Ko ʻeku maʻu pē ha ngāue mei he ʻEikí, he ʻikai ke u toe sio ki toʻomataʻu pe ki toʻohema.” Ko hono olá ne u aʻusia ha ngaahi meʻa lelei. Hangē ko ení, naʻá ku ʻi ha ako pisinisi he ʻaho ʻe taha, pea naʻe pau ke u ʻalu ki ha fakataha fakasiasi, ka naʻe ʻi ai haku fatongia fakangāue fekauʻaki mo e meilí. Ko e angamahení naʻá ku faʻa fakakakato ʻeni mo e kau akoako kehé ʻo lōloa ʻaki ha houa ʻe taha mei he ngaahi houa ngāue totonú. Ka naʻe pau ke u ʻalu ki Hemipeki ʻi he lēlue he 5:30 efiafí ki heʻeku fakataha faka-Siasí. Naʻá ku fakamatala ki he toengá ʻeku palopalemá, pea nau talamai, “ ʻOfa ke ke monūʻia. He ʻikai ke hoko ia.”

Peá u talaange, “ ʻE hoko, koeʻuhí he ko e fakataha mahuʻinga ʻeni.” Ne nau fakamafuta honau umá mo tūkuhua mai, “Heʻilo koe mo hoʻo tuí. ʻOkú ke pehē ʻe lava ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ko hoʻo tui fakalotú. ʻA ia ko hono ʻuhingá te tau fakaʻosi ʻa e meilí ʻi he toe miniti ʻe hongofulu ki he 5:00. Kuo teʻeki ai hoko ʻeni.” Peá u pehē ange, “Sai, ko e hā pē kuo pau ke hokó, ʻe hoko. Ka ʻoku fie maʻu ke u ʻi Hemipēki taimi totonu ʻa pō.”

Ko e taimi ní, pe ʻokú ke tui ki ai pe ʻikai, ko e fuofua taimi ʻeni pea ko ʻene toki hoko ʻeni ʻi ha taʻu nai ʻe tolu, ne ʻosi ʻa e meilí he ʻaho ko iá ʻoku toe ʻa e miniti ʻe 10 ki he 5:00, peá u toe aʻu kei taimi pē ki he lēlué. Naʻe fakaʻohovale ʻeni ki hoku kaungā akó pea naʻe fakaava ai e matapaá ke u talanoa mo kinautolu ki he ongoongoleleí.

ʻOku ou falala mo tui kakato ko e taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe he ʻEikí ha ngāue ke ke faí, ʻoku ʻi ai pē founga ʻe lava ai kapau “he ʻikai ke ke toe afe ki mataʻu pe ki hema.” Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au ʻe ʻosi vave e ngāue ki he meili ne mau maʻú ʻi he ʻaho ko iá. He ʻikai ke ke tomuʻa ʻilo maʻu pē ʻe koe ʻa e faʻahinga meʻa peheé. He ʻikai ke ke lava ʻo tala ki he ʻEikí ʻa e founga ʻoku totonu ke hoko aí, ka ʻi hoʻo tui mo falala kiate Iá, ʻoku faʻa lava lelei maʻu pē.

Naʻe hanga ʻe heʻeku ako ʻa e folofolá mo e sīpinga ʻa ʻeku ongomātuʻá ʻo ʻomi kiate au ha faʻahinga meʻa mahuʻinga, neongo naʻá ku kei talavou siʻi. Naʻá na fakatou tokoniʻi au ke u fakatupu ha tui lahi ʻo tokoniʻi mo tāpuakiʻi ai au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku moʻui fakaʻahó.

Taá naʻe fai ʻe Christina Smith

ʻAlamā 46:20: Tuʻu Hake, tā ʻe Walter Rane, angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí