2010
Ko ʻEtau Tafaʻakí
Siulai 2010


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Fakamanatua ʻo e Kau Paioniá

ʻOku kiʻi mālōlō ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí he funga māmaní ʻi Siulai ʻo e taʻu takitaha ke fakalāngilangiʻi ʻa e kau paionia ne nau hū ki he Teleʻa Sōlekí he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847. Ko ha meʻa ʻeni ne hoko ne fakamatalaʻi mai ʻe ha finemui kiate kimautolu.

ʻOku pehē ʻe ʻAnalī B. ʻo Peeki ʻi Veisinia ʻi USA. “ ʻOku teunga paionia ʻa e kakaí, pea ʻoku meimei ke mau faʻa ō ʻi ha ʻfonongaʻ—ko hono moʻoní ko e fononga lalo. ʻOku mau toe talanoa foki fekauʻaki mo e kau paioniá, pea ʻoku mau fakahoko ha ngaahi vaʻinga ne fakahoko ʻe he kau paioniá. ʻOku fuʻu vela ʻaupito ʻi Veisinia pea mo ʻafu ʻi he faʻahitaʻu māfaná, pea ʻoku mau fai maʻu pē ʻa e ngaahi fakafiefia ko ʻení ʻi tuʻa, pea ʻi he vela ʻa e ʻeá ʻoku mau ongoʻi moʻoni hangē ha kau paioniá.

“Kiate au fakafoʻituitui, ʻoku meimei ke u lau maʻu pē ha tohi fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku hanga ʻe hono lau ʻo e ngaahi tohi ko iá ʻo ʻai au ke u fakahoungaʻi lahi ange ʻa e kau paioniá mo tokoni ke mahino lelei ange kiate au ʻa e meʻa ne nau fouá.”

ʻOku mou fakamanatua fēfē ʻi homou feituʻú ʻa e kau paionia ʻo e kuohilí pe kau paionia lolotonga ʻi he Siasí? Manatuʻi, ʻe lava ke kau ʻi he kau paioniá ha taha pē naʻá ne teuteu ʻa e halá ki ha niʻihi ke nau muimui mai ai.

Ko e Potufolofola ʻOku ou Manako Taha Aí

Ne hoko ʻa e 2 Nīfai 32:5 ko e potufolofola ne u manako taha ai talu mei heʻeku ʻi he Palaimelí koeʻuhí he ʻokú ne talaatu kiate koe ʻa e meʻa ke ke faí ʻi he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau ke ke maʻu ia mo taau mo ia, pea ʻe toki tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hala totonú.

Piisi C., taʻu 16, Tuliniteti, ʻInitia Hihifo

Founga ke Maʻu ai ha Fakamoʻoni

Ko e fakamoʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau moʻui ko e kāingalotu ʻo e Siasí. Koeʻuhí ke maʻu ha fakamoʻoni, fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Molonai ke tau faí: fifili ʻi ho lotó ki he pōpoakí pe tefitoʻi moʻoni ʻokú ke fie ʻilo pe ʻoku moʻoní; peá ke fehuʻi ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí pe ʻoku moʻoni ia. Ko kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻeni mo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:3–5). Te u lava ʻo fakamoʻoni atu kapau te ke lotu ʻaki ʻa e tui kotoa ʻoku ʻi ho lotó, ʻe tali heʻetau Tamai Hēvaní hoʻo lotú.

ʻI heʻeku kei hoko ko ha fie-fanongó, naʻá ku pehē ke u lotu ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ʻa e meʻa kotoa pē kuó u akó. He ʻikai ke u teitei maʻu ha lea feʻunga ke u fakamatalaʻi ʻaki ʻa e faʻahinga ongo naʻá ku maʻú, ka ʻoku ou ʻilo ko e tali ia mei he Tamai Hēvaní he kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi mei ai.

Soti R., taʻu 20, Sanita Tominiko, Tominikani Lepupelika

“ ʻIo, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu mei he kelekelé, ʻi hono faʻahitaʻú, kuo ngaohi ia ke ʻaonga pea fakaʻaongaʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakamānako ki he matá pea fakafiefia foki ki he lotó;”(T&F 59:18).

Toʻomataʻú: tā ʻo hono fakatātaaʻi ʻo e kau paioniá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen; ngaahi tā ʻo natulá naʻe fai ʻe Deanna Van Kampen