2010
Ko ha Ī, Vekiume, mo ha Peleti Kūkisi
Siulai 2010


Ko ha Ī, Vekiume, mo ha Peleti Kūkisi

Linitī Hoa Sēkopesoni, ʻIutā, USA

ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha ne fononga ai homau kiʻi fāmilí ʻi ha maile ʻe 2,000 (kilomita ʻe 3,200) ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fonuá ki he ngāue foʻou hoku husepānití. Ne mau fiefia ʻi he meʻa foʻou ko ʻení, ka ne mau ongoʻi mamaʻo ʻaupito mei ʻapi, mei homau ngaahi fāmilí pea mo e meʻa kotoa pē ne mau ʻiloʻí. Ne mau afe atu ki homau ʻapi foʻoú ʻoku lolotonga ʻuha lahi, pea ʻi heʻemau feinga ke maluʻi e kāpeti foʻou naʻe toki fola ʻi homau ʻapi foʻoú, ne mau fakahifo ai ʻa e lolí ʻaki ha ngaahi fakamalu pea mo ha ngaahi milemila ke mau tuʻu ai. Ne mau ʻiloʻi ʻoku fakatupu ʻe he ʻuha lahí ke tāfea ʻa e ngaahi loki ki lalo falé, pea naʻa mau tokanga ʻaupito mo siofi e meʻa kotoa pē ne mau fakahifó.

Naʻe hangē ne lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he pō ko iá, pea ʻi he fāifai pea mohe ʻema kiʻi fānau iiki ʻe toko tolú, ne ma ngaahi fakavavevave leva mo Kuleki ki homa mohengá. Naʻá ma fakatou ongosia, pea naʻe ifo ʻete tō hifo ʻo mohé. Ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo, he naʻe ongoʻi ʻe Kuleki ia ʻoku totonu ke ne fakaava mo ha toe puha ʻe taha.

Naʻá ku pehē ange, “Kātaki ka tau mohe ā muʻa. Te tau lava ʻo fakaava ia ʻa uhu.”

Naʻe kalokalo pē hono ʻulú pea ʻalu leva ia ki he loki ʻi lalo falé. ʻI ha ngaahi mōmeniti siʻi pē mei ai, kuó u fanongo atu ʻoku kaila. ʻI he lelea hoku lotó, ne u lele hifo ai ki he loki ʻi lalo falé, ʻo fetaulaki tuʻu mo ha tāfea ne toki kamata. Ne ma tuʻu ai ʻo fefalalaʻaki homa umá kae kamata ʻa e ʻalu hake ʻa e vai ʻuha momokó ʻo aʻu hake ki homa tungaʻi vaʻé. Tuai e kemo ne ma kamata leva ke ngāue ke toho taha taha hake ʻa e ngaahi puhá he sitepu māʻolungá. Naʻá ku ongoʻi kuo ʻikai ha toe ʻamanaki, pea tuifio pē hoku loʻimatá mo e vai ʻo e tāfeá ʻi he falikí.

Naʻá ku telefoni leva ki he mēmipa pē ʻe taha ʻo e Siasí naʻá ma ʻilo ʻoku ʻi homau uooti foʻoú, ʻa Misa Linisī Siuele, ʻo kole ha fakahinohino ʻi hono fakalele ʻemau pamú ke pamu ki tuʻa ʻa e vaí. Ne fai mai ʻe Misa Siuele ha fakahinohino nounou, peá u toe foki leva ʻo feinga ke fakahaofi ʻemau ngaahi ngaʻotoʻotá. ʻI he tuʻuapō mālié, ne tatangi e fafangu he matapaá. Pea ʻi heʻeku fakaava ʻa e matapaá, ne fakafetaulaki mai ʻa Misa Siuele, ʻoku ʻi hono nimá ha ī, vekiume vai, pea mo ha peleti kūkisi sokoleti.

Naʻá ne pehē mai ʻi ha fofonga malimali, “Ngali ʻoku mou fie maʻu ha tokoni.” Fakafokifā pē kuo ʻikai ke u toe ongoʻi mamaʻo mei ʻapi.

Ne nofo pē ʻa Misa Siuele mo kimautolu, ʻi he poó kakato, ʻo feinga ke taʻofi ʻa e tāfeá. Ko e taimi ne ʻalu hake ai ʻa e vaí ʻo laka hake ʻi he fute ʻe tahá (senitimita ʻe 30), naʻá ne fokotuʻu mai leva ke mau telefoni ki he potungāue tāmate afí; ʻo nau ʻomai ha ngaahi pamu lalahi ange ke ne fakaleleiʻi ʻa e palopalemá.

ʻI he pongipongi hokó ne aʻu ange ʻa Sisitā Siuele mo ha kāingalotu kehe ʻo homau uooti foʻoú mo ha meʻakai, ngaahi uaea taki pea mo ha ngaahi vekiume lahi. Naʻe ongo kiate kimautolu ʻenau angaleleí. Ko hono fakaʻosí ne mau fakahaofi kotoa ʻemau ʻū ngaʻotoʻotá.

ʻOku ou houngaʻia lahi ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Tatau ai pē pe te u ʻalú ki fē, ʻoku ʻi ai haku ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua ʻoku nau talitali fiefia hoku fāmilí ke tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.