2011
Ko ha Tukui Kolo Maʻongoʻonga ʻo e Kāinga Māʻoniʻoni
Māʻasi 2011


Ko ha Tukui Kolo Maʻongoʻonga ʻo e Kāinga Māʻoniʻoni

ʻOku ʻi ha ngaahi fonua kehekehe ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, nau femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui mo e ngaahi uiuiʻi kehekehe, pea nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa kehekehe lahi.

Ka ʻoku ʻomai ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ʻa e ngaahi founga ke veteki ʻaki ʻetau ngaahi palopalemá, fakatahaʻi kitautolu ʻi he ʻofa mo e taumuʻa tatau, pea ʻomi fakataha kitautolu ko ha tukui kolo fakaemāmani lahi.

ʻOku mou kau ki ha meʻa ʻoku fisifisimuʻa ange, tatau ai pē pe ʻokú ke fakataha mo ha toko 13 kehe ʻi ha kiʻi kolo ʻi ʻIukuleini pe toko 200 ʻi ha uooti ʻi Mekisikou, ʻOku tupu mei heʻetau tui tatau ki he Fakamoʻuí ʻa e “ ʻikai ai ko ha kau muli mo ha kau ʻaunofo [ʻa kitautolu], ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19).

ʻI hoʻo ʻilo ʻi he fakamatala ko ʻení ʻa e niʻihi ʻo ho ngaahi kaungāʻapi ʻi māmani kotoá (pea ʻi he ngaahi makasini takitaha ʻa e Siasí), ʻoku mau ʻamanaki te ke ʻilo fakapapauʻi ʻoku ʻoatu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻú ke fehangahangai mo ho ngaahi faingataʻá.

Va‘inga Faʻatoia ʻo Haʻamoá

  • Taʻu 60

  • Pulekolo

  • Tokoni ʻuluaki ʻi he kau pīsopelikí

Naʻe mālōlō hoku mokopuna tangatá ʻi he sunami ne hake ʻi Haʻamoa ʻi Sepitema 2009. Naʻe mate ai e tamasiʻi ʻa hoku tuofefiné. Naʻe mole hoku ʻapí, motokā ʻe ua, mo e meimei meʻa kotoa pē naʻá ku maʻú. ʻOku hiki e meimei kotoa homau kiʻi koló ki he ʻotumoʻungá ke ʻoua naʻa toe hoko ʻeni.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu naʻe hao moʻuí he kuó ne foaki mai homau ʻapi foʻou, meʻakai, mo e vai ʻo fakafou ʻi he Siasí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu naʻe ʻikai ke moʻuí he ʻe lava ke tau toe fakataha ʻo fakafou ʻi Hono mālohí. Kuo tāpuekina kimautolu.

Valelina M. ʻo ʻIutā, ʻAmelika

  • Taʻu 10

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ʻete hoko ko e tokoua lahí. Taimi ʻe niʻihi kuó u loto-foʻi. Ka ne u ako ke u hoko ko ha kaumeʻa lelei ki hoku kiʻi tehiná mo e tuongaʻané ʻaki pē ʻeku sio ki he anga e vā ʻo ʻeku faʻeé mo hono ngaahi tokouá. ʻOkú ne akoʻi au ke u tā ha faʻifaʻitakiʻanga faka-Kalaisi maʻanautolu naʻa mau feohí. Te u lava ʻo fai e ngaahi meʻá ni ke fakahā ʻaki ʻa e hounga lahi kiate au e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, pehē ki he ʻofa ʻa ʻeku faʻeé mo e tamaí.

Valavala Paki ʻo Lūsiá

  • Taʻu 25

  • Taʻahine ako

  • Faiako semineli

ʻOku ou fie anga faka-Kalaisi ange—ʻoku ʻikai te u pehē te u haohaoa, ka ʻoku ou fie manatuʻi ko hai au pea hoko ʻo lelei ange he ʻahó ni ʻi he ʻaneafí. ʻE lava ke faingataʻa ʻeni koeʻuhí ko e fuʻu māʻulalo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e māmaní ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolú. ʻE faingofua pē ke u tukuhifo ʻa ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí.

Ka ʻoku hangē pē ʻoku ʻikai faingataʻa ke tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. ʻOku ou pehē ʻoku houngaʻia ange e kakaí ʻiate kinautolu ʻoku māʻolunga ʻenau tuʻunga moʻuí. Naʻá ku saiʻia maʻu pē ʻi he kakai ʻoku ikai ifi mo inú pea lelei ʻenau tuʻunga angamaʻá. Ko ai, ko e taimi ne u ako ai ki he Siasí, ne u ʻosi moʻui ʻaki pē ʻe au e ngaahi tuʻunga moʻui lahi ʻo e ongoongoleleí,pea koeʻuhí naʻá ku tauhi e ngaahi fekaú, ne vave ʻeku maʻu ha fakamoʻoni kiate kinautolú

Kouani Monilaki ʻo Kemipoutiá

  • Taʻu 18

  • Tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú, faiako semineli

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo e ngaahi palopalema he moʻuí ne ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai. Hili e foki mai hoku fāmilí mei hono silaʻi kinautolu ʻi he Temipale Hongo Kongo Siainá pea kimuʻa pea ʻalu hoku tokoua ʻe taha ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe mole e ngāue ʻa hoku tuongaʻane mo e tokoua lalahí pea maʻu vaeua pē e vahe ʻa ʻeku tamaí. Ko ha taimi faingataʻa ia ki he toko 11 ʻi homau kiʻi ʻapí, ka ne mau pikimaʻu pē ki he ngaahi talaʻofa ne fakahoko he temipalé.

Ne fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he taimi ko iá ha potufolofola: “Ka ʻi he teʻeki ai ke mou kumi ki he ngaahi koloá, mou kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sēkope 2:18). Naʻá ne ʻomi ha ʻamanaki lelei kiate au. Naʻá ku falala ʻe tāpuakiʻi au mo hoku fāmilí ʻe he ʻOtuá.

Kuo maʻu ʻeni e ngāue ʻa hoku tuongaʻané mo e tokouá ʻo lava ai ke kai homau fāmilí, pea lahi ʻeku ngaahi ʻinitaviu ne hangē pē ʻe ola leleí. Ko ha mana naʻá ne fakatupulaki ʻemau tui kia Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí mo ʻafioʻi kimautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fie maʻú. Ka tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te tau tuʻumālie ʻi he fonuá (vakai, Mōsaia 2:22).

ʻElisapesi Kengifi ʻo Keniá

  • Taʻu 27

  • Faiongoongo fakatāutaha

  • Palesiteni Fineʻofa Fakauooti

Kimuʻa peá u tali e ongoongoleleí, naʻe fakamamahi ʻeku moʻuí. Ne u fakatuotuai ke fakamolemole peá u tukulotoʻi ʻeku ʻita ʻi ha taha naʻá ne fai ha meʻa hala kiate au. ʻI heʻeku vakai ki he ngaahi husepāniti naʻe konaá mo e houʻeiki fafine ne tā mo ngaohikoviá, ne u maʻu ha fakakaukau hala fekauʻaki mo e nofo-malí.

Naʻe liliu au ʻe heʻeku tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko ʻete maʻu lotu pea sio ʻoku nofo fakataha e ngaahi fāmilí, hono akoʻi kita fekauʻaki mo e ʻofá, fefakaʻapaʻapaʻakí, mo e mahinó. Ne u siʻaki e ngaahi tukufakaholo naʻe ʻikai fenāpasi mo e ongoongoleleí.

Ne u ongoʻi ke u fakalelei mo ha taha ne u pehē ko haku fili. ʻOkú ma fetuʻutaki maʻu pē he taimí ni. Naʻá ku feʻiloaki mo ha tama ʻosi ngāue fakafaifekau lelei moʻoni pea ʻoku vavé ni pē ʻema mali he temipalé.

ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku ou ʻi he feituʻu totonú. ʻOku ʻomi ʻe he feʻofaʻaki mo e fetauhiʻaki ʻa e kāingalotú ha faʻahinga ongo ʻoku ou kau fakataha mo kinautolu. Kuo ʻuhingamālie ange ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke u faivelenga ki he ngataʻangá ʻaki ʻeku fakaʻehiʻehi mei he toe fakakaukau ki he fakapoʻuli mo e fakamamahi ʻo e kuo hilí.

Lūsia Lēnati ʻo Kuatemalá

  • Taʻu 23

  • Taʻahine ako

  • Tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí he siteikí

ʻOku tatau pē ngaahi palopalema ʻoku ou fehangahangai mo iá mo e taha kotoa ʻi hoku toʻú. Ko e hā ʻoku totonu ke u fai ʻi heʻeku moʻuí? Ko e hā ʻoku totonu ke u akó? Ko hai ʻoku totonu ke u mali mo iá? Ko e hā te u fai ʻi he taimi ʻoku fusi ai au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai Siasí ke tukuhifo ʻeku tuʻunga moʻuí ki ha tuʻunga māʻulaló? ʻOku faingofua he taimi ʻe niʻihi ke te ongoʻi loto-mafasia pe loto-mamahi pe manavasiʻi.

Kuo tataki ʻe he ongoongoleleí ʻeku moʻuí ʻi he tafaʻaki kotoa pē. Neongo ʻoku kei ʻi ai e fanga kiʻi meʻa ikiiki ke u ngāue ki ai, ka ʻoku ou ʻiloʻi e meʻa ʻoku ou fie maʻú, pea ʻoku ou ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí koeʻuhí ko e ongoongoleleí. ʻOku ou fakamālō ai. ʻOku fakafiefia moʻoni ia kiate au. ʻOkú ne tokoni mai ke u kei mālohi ai pē mo tokoni ki he niʻihi kehé, he ʻoku ou ʻilo ʻe lava ke u lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu tokoni aí.

Halesoni Lupama ʻo Semipiá

  • Taʻu 46

  • ʻŌfisa ʻi ha kautaha tokoni ʻofa ʻoku ʻikai kau ki ai e puleʻangá

  • Palesiteni fakavahefonua

Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa lahi taha ʻo ʻeku moʻuí ko e feinga ke feau ʻe fusimoʻomó. ʻOku lahi e fakamole ia ki he nofó ʻi hono fakafehoanaki atu ki heʻeku vahé. ʻOku moʻua hoku ʻatamaí ʻi he ʻaho takitaha ʻi hono fakakaukauʻi e totongi e nofoʻangá, nounou ʻa e meʻakaí, totongi ako ʻa e fānaú, mo e hā fua.

Kuo tokoni moʻoni e ongoongolelei ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní ke u kei ʻatamai lelei neongo e ngaahi faingataʻá. ʻI heʻeku tauhi e ngaahi fekaú mo ʻeku ngaahi fuakavá, hangē naʻe lava ai ke matuʻuaki e ngaahi meʻa naʻe hokó. ʻI heʻemau tauhi e fono ʻo e vahehongofulú, kuo tāpuakiʻi ai kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taimi te mau fiekaia ai, pea naʻe lava ke mau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí koeʻuhí ko ʻEne ʻaloʻofá. Kuo hoko e ongoongoleleí ko ha fakanonga ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Kuó ne ʻomi ha ʻamanaki lelei kiate kimautolu ki ha kahaʻu lelei ange ʻo kapau te mau talangofua mo faivelenga.

Ko e hā pē ha faingataʻa kuó u fehangahangai mo ia, kuo ʻi ai e tali ʻa e ongoongoleleí maʻaku. Ka ne ʻikai ia, naʻe ʻikai ha fakahinohino pe taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Steve Kropp