2011
Ko e Hala ʻo e Tokotaha Kuo Filí
Māʻasi 2011


Ko e Hala ʻo e Tokotaha Kuo Filí

Ko e meʻa ʻe taha hono papitaiso kitá. Ko e meʻa kehe ʻa e kātaki ia ki he ngataʻangá.

ʻĪmisi
Elder Koichi Aoyagi

Naʻá ku saiʻia ʻaupito he ako lea faka-Pilitāniá, ʻi hoku taʻu hongofulu tupú ʻi Matusumoto, Siapaní. Ne u kau ʻi he kalapu lea faka-Pilitānia ʻi he akoʻanga māʻolunga ne u ako aí ʻi hoku taʻu 17. Naʻe fakakaukau e kalapú ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó ke kumi ha taha Siapani ʻoku lea faka-Pilitānia ke ne akoʻi kimautolu ʻi he fepotalanoaʻaki faka-Pilitāniá. Ne mau kumi mo kumi, ka naʻe totongi e kau faiako lea faka-Pilitānia ia naʻa mau talanoá, pea naʻe ʻikai ha paʻanga ia ʻa e kalapú ke totongi ʻaki. Naʻa mau loto-foʻi ʻo meimei tuku ʻemau kumí.

Ka ʻi heʻeku heka atu heʻeku pasikalá ki he akó ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku sio ki ha ongo talavou ʻAmelika naʻá na tui suti mo tufa ha fanga kiʻi laʻipepa. Ne u toʻo e taha ʻo faʻo ʻi hoku kató. ʻI he tuku ʻa e akó, naʻá ku sio ki he laʻipepá ʻo ʻiloʻi ko ha fakaafe ki ha kalasi taʻetotongi ki he ako fepotalanoaʻaki faka-Pilitānia. Naʻe hā ʻi he laʻipepá ʻa e hingoa ko e “Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ne teʻeki ai ke u fanongo au ʻi ha siasi pehē, ka naʻá ku fiefia; kuó u veteki e palopalema lea faka-Pilitānia ʻa e kalapú!

ʻI he ʻaho kalasi hono hokó, ne u kau fakataha atu ki ai mo ha kau mēmipa ʻe toko 30 ʻo e kalapú. Naʻe akoʻi e kalasí ʻe he ongo faifekaú, pea naʻa mau saiʻia ʻaupito ai. Talu pē mei he ʻuluaki ʻaho ʻo e kalasí mo ʻeku fakatokangaʻi e meʻa naʻe kehe ai e ongo faifekaú. Naʻá ku saiʻia ʻi heʻena loto-māfaná, ʻofá, ʻulungāanga leleí, mo ʻena fiefiá. Hangē ia ne takatakai ʻiate kinaua ha māmá—ne teʻeki ai ʻaupito ke u fetaulaki mo ha taha hangē ko kinauá.

Hili ha ngaahi uike lahi mei ai ne u kamata fakafehuʻi e ongo faifekaú fekauʻaki mo hona siasí, peá na fakaafeʻi au ke u ako lahi ange kau ki ai. Naʻá ku tali, peá na akoʻi mai e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú. Naʻe ʻikai mahino kakato kiate au he taimi ko iá pe te u houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e meʻa ne u akó, ka ne u ongoʻi e Laumālié, pea mahino kiate au ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ne akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú. ʻI heʻena fakaafeʻi au ke u papitaisó, naʻá ku tali ia.

Ka kimuʻa pea toki lava ke u kau ki he Siasí, ne pau ke maʻu ha fakangofua mei heʻeku ongomātuʻá. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke na loto ki ai—naʻe foʻou mo hā ngali kehe ʻa e ngaahi akonaki faka-Kalisitiané kiate kinaua. Ka naʻe ʻikai ke u foʻi. Naʻá ku kole ki he ongo faifekaú ke na ō mai ki homau ʻapí ʻo fakamatalaʻi e Siasí ki heʻeku ongomātuʻá, ʻa e meʻa naʻá na akoʻi mai kiate aú, mo e meʻa ʻoku fie maʻu meiate aú. Naʻe fakamolū ʻe he Laumālié ʻa e loto ʻo ʻeku ongomātuʻá, pea naʻá na fakangofua leva ke papitaiso au.

Ko ʻEku Mavahé

Naʻá ku maʻu lotu ʻi he kiʻi Kolo ko Matusumotó ʻi he hili hono papitaiso mo hilifakinima aú, ʻa ia naʻe ʻi ai ha kāingalotu mālohi ʻe toko 12 ki he 15. Ne ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa, pea naʻe fakafiefia ʻa e maʻulotu he uike kotoá. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai ne u ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá peá u hiki ki Iokohama ke u hū ki he ʻunivēsití. Ko e kolo ofi tahá ʻa e Kolo Tōkiō Lotolotó, ʻa ia ne tokolahi hake he toko 150 e kāingalotu mālohi aí. ʻI heʻeku maʻu lotu he kolo foʻou ko ʻení, ne u ongoʻi ʻe au ko ha tamasiʻi tukuʻuta au ʻi he fuʻu kolo lahí. Naʻe faingataʻa ke u fakakaungāmeʻa. Ne u nofo he lotú he Sāpate ʻe taha. Ne ʻikai fuoloa kuo ʻikai pē ke u toe maʻu lotu. Ne kamata ke u fakakaungāmeʻa mo e fānau ʻi heʻeku kalasí naʻe ʻikai Siasí, pea fakaʻau pē ʻo ʻikai ke u toe fakakaukau ki he Siasí.

Ne hokohoko peheni ʻi ha ngaahi māhina lahi. Pea ʻi he ʻaho leva ʻe taha ne u maʻu ai ha tohi mei ha fefine ʻi he Kolo Matusumotó. Naʻá ne pehē, “Kuó u fanongo ai kuo ʻikai ke ke kei maʻu lotu.” Naʻá ku ʻohovale. Ne mahino mai naʻe talaange ʻe ha taha mei he kolo foʻou naʻá ku ʻi aí naʻe ʻikai ke u toe maʻu lotu! Naʻe hoko atu e tohi ʻa e fefiné ʻaki ʻene toʻo mai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:34: “Vakai ʻoku ui ʻa e tokolahi, kae fili ʻa e tokosiʻi.” Hili iá naʻá ne pehē, “Koisi, kuo ʻosi papitaiso koe ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Kuo ui koe, ka ʻoku ʻikai ke ke kei kau ʻiate kinautolu kuo filí.”

Naʻá ku fakameʻapangoʻia ʻi heʻeku lau e ngaahi lea ko ʻení. Naʻá ku ʻilo naʻe fie maʻu ke u liliu. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai mālohi ʻeku fakamoʻoní. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe moʻui koā e ʻOtuá, pea ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko hoku Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe hohaʻa hoku lotó ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi heʻeku fakakaukau ki he pōpoaki ʻi he tohí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke faí. Pea ʻi he pongipongi ʻe taha ne u manatuʻi ha meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú. Naʻá na kole mai ke u lau ʻa e Molonai 10:3–5, peá na palōmesi ʻe lava ke u ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻiate au pē. Naʻá ku fakakaukau leva kuo pau ke u lotu. Kapau he ʻikai ke u ongoʻi ha meʻa, te u fakangaloʻi kakato e Siasí mo e ngaahi fekaú, pea he ʻikai keu toe ʻalu ki he lotú. Ka kapau te u maʻu ha tali ʻo hangē ko e palōmesi ʻa Molonaí, ʻe fie maʻu ke u fakatomala, tali ʻa e ongoongoleleí ʻaki hoku lotó kotoa, foki ki he siasí, pea fai e meʻa kotoa te u lavá ke u muimui he ngaahi fekaú.

ʻI heʻeku tūʻulutui ʻo lotu he pongipongi ko iá, naʻá ku tautapa ki he Tamai Hēvaní ke ne tali mai muʻa. Naʻá ku lotu ʻo pehē, “Kapau ʻokú Ke moʻui—kapau ʻokú Ke moʻoni, fakamolemole ʻo fakahā mai ke u ʻilo.” Naʻá ku lotu ke u ʻiloʻi pe ko hoku Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi pea moʻoni mo e Siasí. ʻI he ʻosi ʻeku lotú, ne u ongoʻi ha faʻahinga meʻa. Ne ʻākilotoa au ʻe ha ongo māfana, pea fonu hoku lotó ʻi he fiefia. Naʻe mahino kiate au ʻa e moʻoní: ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū ʻa hoku Fakamoʻuí. Naʻe toe fakafoki moʻoni mai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai toe fie maʻu ia ke u fakamatala, naʻá ku lotu he ʻaho pē ko iá ke fakamolemoleʻi au peá u fakapapau ai pē te u muimui ʻi he ngaahi fekaú. Naʻá ku foki ki he siasí peá u palōmesi ki he ʻEikí te u fai ha meʻa pē ke u kei faivelenga.

Hili ha taimi nounou mei ai naʻe kamata e palani ʻa e Siasí ke langa ha falelotu ʻi Iokohama. ʻI he taimi ko iá, naʻe fie maʻu ke foaki ʻe he kāingalotu ʻo e koló ha paʻanga ki he ngāue ki hono langa ʻo e falelotú. ʻI hono fakatukupaaʻi ʻe he palesiteni fakamisioná ʻa e kāingalotu ʻo e koló ke foaki kotoa ʻa ia te nau lavá, naʻá ku manatuʻi ʻeku tukupā ke u fai ha meʻa pē ʻe kole mai ʻe he ʻEikí. Ko ia ʻi he ʻaho kotoa ʻi ha meimei taʻu ʻe taha, naʻá ku tokoni ai ki he langá ʻi he ʻosi ʻeku ngaahi kalasi ʻi he ʻunivēsití.

Ko Hono Lavaʻi ʻo ha Taumuʻa ʻe Fā

Naʻe ʻaʻahi he taimi tatau pē ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ki Siapani heʻene kei ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo ne poupouʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau lavaʻi ha taumuʻa ʻe fā: (1) maʻu ha tuʻunga fakaako māʻolunga ange ʻi he lahi taha ʻe lavá, (2) ngāue fakafaifekau taimi kakato, kae fakatautefito ki he kau talavoú, (3) mali ʻi he temipalé, pea (4) maʻu ha ngaahi poto fakangāue ke tauhi ha fāmili. Naʻe ʻikai ʻaupito pē ke u palani ke fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe faá ka ne taʻe ʻoua ʻene aʻu mai ki he taimi ko ʻení. Ka ne u tūʻulutui kimui ai ʻo lotu: “ ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ou fie fakakakato e taumuʻa ko ia ʻe faá. Fakamolemole ʻo tokoni mai.”

Ne u ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u muimui ʻi he faleʻi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kae lava ke u nofo ʻi he hala ʻo kinautolu kuo filí. Naʻá ku tukupā ke fai kotoa ʻa ia te u lavá ke muimui ʻi he faleʻi ʻa ʻEletā Kimipoló mo ngāue mālohi ke langa hake ʻa e Siasí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi hono hokó naʻe hokohoko atu ʻeku ngāue ki heʻeku taumuʻa ʻe faá. Ne u hoko ko ha faifekau langa ʻi ha taʻu ʻe ua, ʻo tokoni ki hono langa ʻo ha ongo falelotu ʻi hoku fonuá. Hili iá ne uiuiʻi au ke u ngāue faifekau malanga taimi kakato. Taimi siʻi pē mei heʻeku foki ki ʻapí, ne u mali he temipalé mo ha fefine mei he Kolo Matusumotó ʻa ē naʻe fai tohi angé. Ne u maʻu kimui ai ʻa e ngāue ne u fakaʻamuá ʻi ha kautaha fefakatauʻaki muli. ʻI heʻeku muimui ʻi he folofola ʻa e ʻEikí mo e faleʻi ʻa e kau palōfitá, ne u toe ongoʻi pē naʻá ku ʻi he hala ʻo kinautolu kuo filí. Pea ʻoku ou lolotonga feinga ke u nofo ʻi he hala ko iá he ʻahó ni.

Ko e Fanongo ki Hono Leʻó

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou, ʻoku hokohoko ui mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu hono kotoa, ʻo kole mai ke tau muimui ange ʻiate Ia. Naʻe akonaki ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, … pea ʻoku nau muimui ʻiate au” (Sione 10:27). Kuó ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí; kuó ke muimui ʻiate Ia ʻaki hoʻo papitaiso ki Hono Siasí. Ko e moʻoni, kuo ui koe. Neongo ia, ko e meʻa kehe ʻaupito pē hono fili koé.

Fili he taimí ni ke ke fai ha meʻa pē te ke kei moʻui faivelenga aí. Fili ke ke kātaki ki he ngataʻangá ʻaki haʻo muimui ki he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá. Fokotuʻu maʻau ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni mo taau. Ako, ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, pea tauhi ho fāmilí, ʻi he fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi. Kapau kuo teʻeki ai maʻu haʻo fakamoʻoni, kātaki ʻo tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e moʻoní. Hili iá, ʻi he maʻu ʻo e talí, fakatukupaaʻi koe ʻaki ho lotó kotoa ke ke ngāue maʻá e ʻEikí. Fai ha meʻa pē ke ke aʻu ai ki he hala ʻo e tokotaha kuo filí.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Scott Greer