2011
Faiako Fakaʻapí mo e Faiako ʻAʻahí: Ko ha Fatongia Tauhi
Māʻasi 2011


Faiako Fakaʻapí mo e Faiako ʻAʻahí: Ko ha Fatongia Tauhi

ʻOkú ke foʻou ki he faiako fakaʻapí pe faiako ʻaʻahí? Fakakaukau angé ki he fokotuʻu ʻe hiva ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe he faiako ʻaʻahi ʻa Sisitā Suli B. Pēkí, “ ʻOku ou ʻilo ko e fakaʻosinga ʻeni ʻo e māhiná, peá ke kātaki pē he ʻikai hama faingamālie ke fakahoko ai e Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí.” Ka ʻi heʻene fai e lea ko ʻení, naʻá ne ʻalu mei he ʻapi e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá mo ha kato fō ke haeane pea fakafoki kia Sisitā Peki. Naʻá ne fehuʻi ange, “ ʻOkú ke pehē ʻe lava ke ma lau ʻeni ko e ʻaʻahi?”

Naʻe fakatē loʻimata ʻa Sisitā Peki heʻene fakamatala ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, peá ne fehuʻi, “ ʻOku anga fēfē ha ongoʻi ʻe he kaungāmeʻa ʻofeina mo e faiako ʻaʻahi moʻui līʻoa ko ʻení kuo ʻikai fai mai ha ʻaʻahi ʻo akoʻi mo tokangaʻi au? ʻOku ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni ke haʻu ai ʻo fai ha tokoni he māhina ko iá. ʻOku fēfē ʻa e ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻokú ne tauhi mai maʻu pē mo faitāpuekina hoku fāmilí? Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ia ʻo e faiako ʻaʻahí ʻa ʻene tokanga mo tokangaʻi mai aú. ʻIo, te ne lava ke lipooti kuó ne ʻaʻahi mai mo akoʻi au!”

Hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi mai ʻe he meʻa naʻe hoko kia Sisitā Pēkí, ʻoku ʻikai ko e faiako ʻaʻahi mo e faiako fakaʻapi ʻoku fakahoko ʻi he ueʻi ʻa e laumālié ʻa e foʻi ʻaʻahí ʻataʻatā pē, ka ʻoku mahulu atu ia ʻi ai. Ko e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí ko e tokanga ki he kakaí kae ʻikai ko ha ngāue pē ke fakakakato, pea ʻi he taimi ʻoku fakahoko totonu aí, ʻokú na fakafofongaʻi ʻa e loto tokangá kae ʻikai ko e lahi ʻo e ʻaʻahi ʻoku fakahokó. ʻOku ʻuhinga e ngaahi ngāué ni ke tokangaʻi mo fetauhiʻaki ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe ala tokoni atu:

  • ʻIloʻi ʻa kinautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí pea mo ho hoa ʻaʻahí. ʻOku totonu ke ʻoatu ʻe he kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ʻi homou uōtí ʻa e hingoa mo e fakamatala fekauʻaki mo e fāmili pe fakafoʻituitui ʻoku vahe atu ke ke ʻaʻahi ki aí. Fakafeʻiloaki koe ki ho hoá mo e kakai ʻokú ke ʻaʻahi ki aí pea kamata hamou vā fetuʻutaki.

  • ʻAʻahi. Ka lava, pea mou fakataha pē ʻi he ʻapi ʻo e tokotahá. Ka ʻikai lava ia, pea fakakaukauʻi ke mou fakataha ofi pē ki heʻene ngāueʻangá, ko haʻomou luelue fakataha pē, pe fakataha kimuʻa pe hili e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté. Mou feakoʻiʻaki mo fepoupouaki—mahalo ʻo kamata ʻaki pē e Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe Faiako ʻAʻahí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní. Vahevahe e meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻomou moʻuí. Fakatupulaki ʻa e ʻofá ʻaki hoʻo anga fakakaumeʻa mo loto-tokangá. ʻOua ʻe fakahāhāholo e ngaahi meʻa ʻoku fakahā atu ʻe he niʻihi kehé kiate koé. Hokohoko atu hoʻo hoko ko ha kaungāmeʻá pea ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene falala ange kiate koé.

  • Lotu fakataha pea lotua ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻE taau ke ke fehuʻi ange he ʻosi hoʻomou talanoá, “ ʻE lava nai ke tau lotu?” ʻOku totonu ke fili ʻe he ʻulu ʻo e ʻapí ha taha ke lotu. Hokohoko lotua ʻa kinautolu ʻokú ke faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahi ki aí ʻi he ngaahi ʻaho mo e uike he vahaʻa taimi ʻokú ke ʻaʻahi aí. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi e founga ke tokangaʻi ai mo ʻofeina kinautolú.

  • Tauhi. Vakaiʻi mo feau e ngaahi fie maʻú. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku teu fai ha sivi ʻa ha fefine he akó, te ke lava ʻo ngaohi haʻane meʻakai lolotonga e uiké kae maʻu hano taimi lahi ange ke fai ai ʻene akó. Kapau ʻoku kumi ngāue ʻa e tangata ʻokú ke faiako fakaʻapi ki aí, hanga ʻo fakafeʻiloaki ia ki he kakai ʻe lava ke tokoní.

  • Fai ha ngaahi fehuʻi ʻaonga. ʻE lava ke taki atu e ngaahi fehuʻí ke ʻiloʻi ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha fakafiemālie, vahevahe e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki mo e fie maʻú, pea fakahoko ha ngāue tokoni ʻe ʻaongá. Te ke ala fehuʻi ange: “Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa pe tokanga ki ai?” “Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí?” Pe ko haʻo fehuʻi hangatonu ange pē, “ ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ngāue fakaʻapi ʻe lava ke mau tokoni atu ai?” “Te ke fie maʻu ke ʻave koe ki falekoloa pe ke ke sio ki he toketaá?” ʻE faʻa ola lelei ange hono fai ʻo e ngaahi fehuʻí ʻi haʻo pehē ange pē, “Tā ange kapau ʻe ʻi ai ha meʻa te ke fie maʻu.”

  • Fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻoku vahe atu ke ke akoʻí. ʻE lava ke ueʻi koe ʻi he ngaahi tefito ke mou aleaʻí pe ngāue tokoni ke fakahokó. ʻI he fakaʻau ke mou maheni lelei angé, ʻe aʻu pē ki hano ueʻi koe ke poupouʻi ʻa kinautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ke maʻu ha toe ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kehe ʻo e ongoongoleleí pe ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí.

  • Lipooti e fakamatala totonú. Lipooti ki he lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻanautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, ha faʻahinga ngāue tokoni naʻá ke fai, mo ha ngaahi fie maʻu. Lipooti fakahangatonu ki he palesiteni Fineʻofá pe palesiteni ʻo e kōlomú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai toe fakahāhāholó.

  • Fakafekauʻaki mo ho hoá. Mo vahevahe mo ho hoá e ngaahi ngāue ki hono fai ʻo e fetuʻutakí mo honau tokangaʻí. Mahalo naʻa fie maʻu ke mo fetongitongi ʻi hoʻomo ʻaʻahí, fai ʻo e ngāue tokoní, mo hono lipooti ʻo e tuʻunga ʻo kinautolu ʻokú mo ʻaʻahi ki aí.

  • Manatuʻi. ʻAi ke ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻanautolu ʻokú ke akoʻí, hangē ko e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e ngaahi meʻa fakaʻaho pē ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻū ʻatá ʻe Robert Casey, Craig Dimond, John Luke, mo Jerry Garns

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻū ʻatá ʻe Craig Dimond, Matthew Reier, Danny Soleta, Welden C. Andersen, mo Jerry Garns; tā ʻo Sisitā Allred naʻe fai ʻe he Busath Photography