2011
Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí
Māʻasi 2011


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Ko Hotau Ngaahi Fāmilí

Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí

Mei ha lea ʻi he fakamafola naʻe fai ki he kau faiako seminelí mo e ʻinisititiuti fakalotú he ʻaho 4 ʻo ʻAokosi, 2009.

[ʻE fai e ui ki he toʻu tangata ko ʻení ke maluʻi e tokāteline ʻo e fāmilí ʻo hangē ko ia ne teʻeki fai ha taimi kimuʻa. Ka ʻikai ke nau ʻiloʻi e tokāteliné, he ʻikai ke nau lava ʻo maluʻi ia.]

ʻĪmisi
Julie B. Beck

ʻI heʻeku fakataha mo e kau tāutaha kei talavou ʻi māmaní kotoa, ʻoku ou fehuʻi ange, “Ko e hā nai ʻoku fuʻu tokanga pehē ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí kiate kimoutolu ʻo ʻomai e ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi maʻamoutolú?” Ko e niʻihi ʻeni e ngaahi tali ne fai maí: “Ko e kau taki kimautolu ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú.” “ ʻOku fie maʻu ke akoʻi kimautolu ke mau kei mālohi ai pē.” “ ʻOku fakamālohia ʻemau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻemau kalasi seminelí mo e ʻinisititiutí.” “ ʻOku fie maʻu ke mau feʻiloaki mo e toʻu tupu kehe ʻo e Siasí.” “Ko kimautolu ʻa e ʻamanaki lelei ʻanga ʻo e kahaʻú.” Naʻe tātātaha haʻaku fanongo ki ha pehē, “Koeʻuhí ke u hoko ha ʻaho ko ha tamai pe faʻē lelei ange.” ʻOku meimei ke nofo pē ʻenau talí ʻiate kinautolu he ko e kuonga ʻeni ʻo e moʻui ʻoku nau ʻi aí.

Kae kehe, ʻoku fie maʻu ke akoʻi ʻe he mātuʻá, kau faiakó, mo e kau taki ʻo e toʻu tupú ʻa e tokāteline ʻo e fāmilí ki he toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku mahuʻinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Mōsese 1:39). ʻOku fie maʻu ke nau ʻiloʻi ʻoku makatuʻunga ʻa e teolosia (theology) ʻo e fāmilí ʻi he Fakatupú, Hingá, mo e Fakaleleí. ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kinautolu e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fakamanamana ki he fāmilí koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fepaki mo iá pea lava ke nau mateuteu. ʻOku fie maʻu ke mahino lelei kiate kinautolu ʻoku fakahoko ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé.

Ko e Teolosia ʻo e Fāmilí

ʻOku tau maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsu Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha teolosia ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he Fakatupú, ko e Hingá, mo e Fakaleleí. Naʻe ʻomi ʻe hono Fakatupu ʻo e māmaní ha feituʻu ke nofo ai e ngaahi fāmilí. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻa ia ko e ongo konga mahuʻinga ia ʻo ha fāmilí. Ko e konga ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke silaʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi peá na faʻu ha fāmili taʻengata.

Naʻe ʻomi ʻe he Hingá ha founga ke tupulaki ai ʻa e fāmilí. Ko e ongo taki fakafāmili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻa ia ne na fili ke na aʻusia ʻa e matelié. ʻI he Hingá naʻe lava ai ke na maʻu ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine.

ʻI he Fakaleleí ʻoku malava ai ke silaʻi fakataha e fāmilí ke taʻengata. ʻOku lava ai ke maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e tupulaki mo e haohaoa taʻengatá. Naʻe faʻufaʻu e palani ʻo e fiefiá, ʻa ia ʻoku toe ui ko e palani ʻo e fakamoʻuí, maʻá e ngaahi fāmilí. ʻOku fie maʻu ke mahino ki he toʻu tangata kei tupu haké ʻoku fakatefito ʻa e ngaahi pou ʻo ʻetau teolosiá ʻi he fāmilí.

ʻI heʻetau talanoa ki he moʻui feʻunga ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ko ʻetau ʻuhingá ki he moʻui feʻunga ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fāmili taʻengatá. Ko e tokāteline ʻeni ʻa Kalaisí, pea naʻe toe fakafoki mai ia ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tohi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1–3:

“Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he nima ʻo “Ilaisiā ko e palōfitá, kimuʻa ʻoku teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí.

“Ka ne ʻikai ke pehē ia, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi heʻene hāʻele maí.”

[ʻOku fakamatala e potufolofola ko ʻení ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé—ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ko ia kapau ʻe ʻikai maʻu, “ [ʻoku] fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa.”

Naʻe tohi e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ke fakamālohia ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e palani ʻa e Tupuʻangá.1 ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha palani kapau ʻoku ʻikai ha fāmili; ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke ʻi ai ha moʻui fakamatelie.]

Ngaahi Meʻa ʻoku Tuʻu Fakatuʻutāmaki ki he Fāmilí

Mavahe mei he mahino ʻa e teolosia ʻo e fāmilí ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu kotoa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he fāmilí. Kapau ʻoku ʻikai, he ʻikai lava ke tau mateuteu ki he feinga tau ko iá. ʻOku ʻi ai e ngaahi fakamoʻoni ʻoku tau mamata ki ai ʻi he fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí. Kuo holo e lahi ʻo e malí, pea ʻalu hake ʻa e taʻu motuʻa ke mali aí, pea fakautuutu e vete malí. ʻOku fāi hake pē ʻa e fāʻele tuʻutāmakí. ʻAlu ki ʻolunga e lahi ʻo e fakatōtamá pea fakaʻau pē ke lahi hono fakalaoʻí. ʻOku tau vakai ki he siʻisiʻi ange ʻa e fāʻelé. ʻOku tau mamata ki he ngaahi fetuʻutaki ʻoku ʻikai potupotutatau ʻi he vā ʻo e tangatá mo e fefiné, pea ʻoku tau mamata ki he ngaahi ʻulungāanga fakafonua ʻoku kei fai ai ʻa e ngaohikoviá ʻi he ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. Taimi lahi ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻuí ia ʻi he fāmilí.

ʻOku ʻikai kei falala ʻa e tokolahi ʻo hotau toʻu tupú ki he faʻu ʻo e fāmilí. ʻOku lahi ange ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he akó pea siʻisiʻi ange ʻaupito ʻenau mahuʻingaʻia ʻi hono faʻufaʻu ʻo ha fāmili taʻengata. ʻOku ʻikai lau ʻe he tokolahi ia ʻa hono faʻufaʻu ʻo e ngaahi fāmilí ko ha ngāue ʻoku makatuʻunga ʻi he tuí. Kiate kinautolu, ʻoku hangē pē ia ha meʻa ke nau fili ʻo hangē ko ha fakatau ʻi falekoloá. ʻOku ʻikai foki falala honau tokolahi ki honau mālohi fakaengamaʻá mo ia ʻo honau toʻú. Tupu mei he fuʻu mālohi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi ʻe honau tokolahi pe te nau lava koā ʻo tauhi e ngaahi fuakavá.

ʻOku tokolahi foki mo e toʻu tupu ʻoku ʻikai feʻunga mo lelei honau ngaahi poto fakasōsialé, ʻa ia ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi hono faʻu ʻo ha ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku nau malava ange ke talanoa ki ha taha ʻoku maile ʻe 50 (km ʻe 80) hono mamaʻó kae siʻi ange ʻenau malava ke talanoa mo e kakai ʻoku nau ʻi ha loki tatau pē. Ko e meʻa ia ʻoku faingataʻa ai ke nau feohi ʻiate kinautolu peé.

ʻOku tau fehangahangai foki mo e palopalema ʻoku tau lau ʻi he tohi ʻa ʻEfesō 6:12: “He ʻoku ʻikai ko e tau fangatua mo e kakanó mo e totó, ka ki he ngaahi pule mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolungá.” ʻOku faʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakapuleʻanga ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa ia ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e fāmilí, pea ʻoku liliu fakalao mo e fakaʻuhingaʻi ʻo e fāmilí ʻi māmani kotoa. ʻOku tupu mo mafola ʻa e ponokalafí. Ko kinautolu ʻoku faʻu ponokalafí, ko ʻenau taumuʻa foʻou ʻa e kau finemuí. Kuo fakaʻaliʻali ʻeni ia ʻoku vale ʻa e mātuʻá pea ʻikai ha fetaulaki mo kinautolu. ʻOku tuʻuaki he mītiá ʻa e ngaahi pōpoaki fakafepaki ki he fāmilí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku fakaongonoaʻi e toʻu tupú fekauʻaki mo e fie maʻu ke faʻu ha ngaahi fāmili taʻengatá.

ʻI heʻetau lau e ngaahi lea ʻa Kolihola, ko e fili ʻo Kalaisí, ʻoku tau mamata ai ʻi he lava ke hoko ʻa e meʻá ni: “Pea naʻe pehē ʻene malanga kiate kinautolú, ʻo tohoakiʻi atu ʻa e loto ʻo e tokolahi, ʻo fakatupu ʻa ʻenau hiki hake honau ʻulú ke māʻolunga ʻi heʻenau fai angahalá, ʻio, ʻo takiakiʻi atu ʻa e kakai fefine tokolahi mo e kakai tangata foki ke nau fai ʻa e ngaahi feʻauakí” (ʻAlamā 30:18). ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane he ʻikai ʻaupito pē ke ne maʻu ha sino; he ʻikai ʻaupito ke ʻi ai hano fāmili. Ko ia ʻokú ne fakataumuʻa leva ki he kau finemuí, ʻa ia te nau fakatupu ʻa e ngaahi sino maʻá e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú.

Ko Koliholá ko ha fili ʻo Kalaisi. Ko e fili ʻo Kalaisí, ko e fili ia ʻo e fāmilí. Ka ʻi ai ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻoku fanongo ai hotau toʻu tupú mei māmani ʻoku fakafili ki he fāmilí, ʻoku fakafili foki ia kia Kalaisi. ʻOku mahino ia. Kapau he ʻikai tui hotau toʻu tupú ki he ngaahi tukufakaholo māʻoniʻoni ʻa ʻenau ngaahi tamaí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Mōsaia 26, kapau he ʻikai mahino ki hotau toʻu tupú ʻa ʻenau konga ʻi he palaní, ʻe lava ke tataki atu kinautolu ʻo nau hē.

Ko Hono Akoʻi ʻa e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

[Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ʻe mahino pea fakahoko ʻe he toʻu tangata kei tupu haké ni tupu mei he meʻa ʻoku tau akoʻi angé? ʻOku maʻu e ngaahi tali ki he fehuʻi ko iá mo e ngaahi tefitoʻi konga mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo e fāmilí ʻi he fanongonongo ki he fāmilí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ko e fanongonongó ko hano “talaki ia mo toe fakapapauʻi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui, ngaahi tokāteline, mo e ngaahi founga ngāue” kuo ʻi he Siasi ko ʻení maʻu ai peé.2]

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994), “Ko e fokotuʻutuʻu ko ʻeni … ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku fakahoko ai ʻe ha tangata mo ha fefine ha fuakava mo e ʻOtuá—ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví—ke silaʻi kinaua ki ʻitāniti, ke ʻi ai hona hako … ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke tau mamata ai ki he ʻOtuá pea tau moʻui.”3

ʻOku fie maʻu ke mahino ki he toʻu tangata kei tupu haké ʻoku kei tuʻu pē ʻa e fekau ko ia ke “fakatokolahi, mo fakakakai ʻa māmaní” (Sēnesi 1:28; Mōsese 2:28.) Ko e fāʻeleʻi ʻo e fānaú ko ha ngāue ia ʻoku makatuʻunga ʻi he tui. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), “Ko ha tōʻonga siokita ia ke fakafisi ha ongomātuʻa mali ke maʻu ha fānau lolotonga ʻe lava ke na maʻu iá.”4 Ko e tufakanga taʻengata ʻa e tuʻunga fakaefaʻē mo fakaetamaí. ʻOkú na takitaha fakahoko pē ʻa e fatongia maʻá e konga ʻo e palaní maʻá e tangata pe fefiné. Ko e taimi ʻo e kei ʻi he toʻu tupú ke teuteu ai ki he ngaahi tufakanga mo e ngaahi fatongia taʻengata ko iá.”

ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he mātuʻá, kau faiakó, mo e kau takí ʻa e toʻu tupú ke nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé. [Ko e hā e ngaahi tāpuaki ko iá? ʻOku talamai ʻe ʻĒpalahame ʻi he ʻĒpalahame 1:2. ʻOkú ne pehē naʻá ne fie maʻu “ ʻa e totonu ʻa ia ʻe fakanofo au ki ai ke foaki atu iá; … ke hoko ko e tokotaha ʻoku maʻu ʻa e ʻilo lahi, … ke hoko ko e tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi, ko ha pilinisi ʻo e melinó, peá u holi ke maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino, pea ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko ia naʻá ku hoko ai ko ha ʻea-hoko totonu, ko ha Taulaʻeiki Lahi, ʻoku maʻu ʻa e totonu ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tamaí.”]

ʻOku ʻi fē ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahamé? ʻOku maʻu ia ʻe kinautolu pē ʻoku silaʻi mo mali ʻi he temipalé. He ʻikai lava ke hoko ha tangata ko ha “tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi” kapau ʻoku ʻikai sila ki hono uaifí. Ko e meʻa tatau pē, naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e totonu ʻoku ʻa e ngaahi tamaí taʻe ʻi ai hano uaifi ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e totonu ʻoku ʻa e ngaahi faʻeé.

ʻOku hā e ngaahi talanoa kia ʻĒpalahame mo Selá pea kia ʻAisake mo Lepeká ʻi he tohi ʻa Sēnesí. Naʻe toko taha pē ʻa e foha ʻo ʻĒpalahame mo Selá, ʻa ia ko ʻAisake. Kapau ʻe hoko ʻa ʻĒpalahame ko ha “tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi,” naʻe mahuʻinga fēfē leva ʻa Lepeka, ko e uaifi ʻo ʻAisaké?” Naʻe pehē fau hono mahuʻingá naʻá ne fekau atu ai ʻene kau tamaioʻeikí ʻi ha maile ʻe laungeau ke kumi mai ʻa e finemui totonú—[ʻa e tokotaha te ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá, ʻa e tokotaha ʻe mahino ki ai hono ʻuhinga ʻo hono faʻu ʻo ha fāmili taʻengatá.]

ʻI he Sēnesi 24:60, ʻoku tāpuakiʻi ai ʻa Lepeka ke ne hoko “ko e faʻē ʻo e ngaahi toko afe taʻefaʻalaua.” ʻOku tau maʻu e ngaahi tāpuaki pehení ʻi fē? ʻOku maʻu kinautolu ʻi he temipalé.

[Ko e talanoa kia ʻAisake mo Lepeká ko ha sīpinga ia ʻo e ngāue fakataha ʻa e tangatá, ʻa ia ʻokú ne maʻu e ngaahi kií, mo e fefiné, ʻa ia ʻokú ne maʻu e ivi takiekiná, ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko hona ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻi ai e meʻa naʻe fie maʻu ʻi he talanoa kau kiate kinauá. Naʻe fakafalala ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi ha tangata mo ha fefine naʻe mahino kiate kinaua hona tuʻunga ʻi he palaní mo hona ngaahi fatongia ke faʻu ha fāmili taʻengatá, ke fāʻeleʻi ha fānau pea akonakiʻi kinautolu.]

[ʻOku ʻi ai hotau fatongia ʻi hotau kuongá ni ke fekauʻi atu ʻa “ ʻAisake” mo “Lepeka” mei hotau ngaahi ʻapí mo hotau ngaahi lokiakó. ʻOku totonu ke mahino ki he talavou mo e finemui kotoa pē hono tufakanga ʻi he hoa-ngāue maʻongoʻongá ni—ko ha “ ʻAisake” pe ko ha “Lepeka” ʻa kinautolu takitaha. Te nau ʻiloʻi leva pea mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ke nau faí.]

Moʻui ʻi he ʻAmanaki Lelei ki he Moʻui Taʻengatá

ʻE ngaahi mātuʻa, kau faiako, mo e kau taki: moʻui ʻi homou ʻapí, ʻi homou fāmilí, ʻi hoʻomou nofo-malí ke mamata ki ai ʻa e toʻu tupú ʻo nau fakatupu ha ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá. Moʻui pea akonaki ke mahino ʻaupito koeʻuhí ke leʻolahi ange ia ʻi he longoaʻa ko ia ʻokú ke fanongo ki aí pea ke mahuhuhuhu honau lotó ʻo nau ongoʻi ia.

Moʻui ʻi ho ʻapí ke ke fuʻu lelei ʻaupito ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi foungá, ʻo ʻasi ai hoʻo fakamātoato ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo ho ngaahi fatongia ʻi ho fāmilí. ʻOua te ke fakakaukau ki he haohaoá ka ke fakakaukau ki he paú. Kapau kuó ke maʻu hoʻo ngaahi taumuʻá pea pau hoʻo fakahoko kinautolu ʻi ʻapí, ʻe ako e toʻu tupú meiate koe. Te nau ʻiloʻi ʻokú ke lotu, lau folofola fakataha, fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻai ke fakamuʻomuʻa e ngaahi taimi maʻu meʻatokoní, pea ke lea fakaʻapaʻapa ki ho malí. ʻE maʻu leva ʻe he toʻu tangata kei tupu haké ha ʻamanaki lelei mei hoʻo faʻifaʻitakiʻangá.

ʻOku Ou ʻIloʻi ʻEni

ʻOku tau teuteuʻi hotau toʻu tupú ki he temipalé mo e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki kiate kinautolu ʻo lava ke nau loto-siʻi ai ke faʻu ha fāmili taʻengata. Ko hotau fatongia hení ke akoʻi kinautolu ke ʻoua naʻa nau maʻuhala. Kuo pau ke mahino ʻaupito ʻetau akonaki kau ki he ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e tokāteliné ʻoku hā ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”

ʻE fai e ui ki he toʻu tangata ko ʻení ke maluʻi e tokāteline ʻo e fāmilí ʻo hangē ko ia ne teʻeki fai ha taimi kimuʻa. Ka ʻikai ke nau ʻiloʻi e tokāteliné, he ʻikai ke nau lava ʻo maluʻi ia. ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kinautolu ʻa e temipalé mo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo:

“Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakangatangata fakasōsiale ne nau tokoni he kuo hilí ʻi hono fakamālohia mo fakaleleiʻi ʻa e fāmilí kuo movete mo puli atu. ʻE hokosia ʻa e kuonga ko kinautolu pē ʻoku tui moʻoni mo mālohi ʻi he fāmilí te nau lava ʻo paotoloaki honau fāmilí ʻi he uhouhonga ʻo e kovi ʻoku tuʻunuku mai kiate kitautolú. …

“… ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakaʻuhingaʻi ʻa e fāmilí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai tukufakaholo pea aʻu ai pē ki haʻanau fakapuliki atu ia. …

“ ʻE kāinga, ʻoku ʻikai totonu ke tau tui kitautolu ki he ngaahi fakamatala hā ngali lelei ko ia ʻoku pehē ai ʻoku kau e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi ha sitepu ʻo e fakalakalaká ʻa ia ʻoku lolotonga fou ai ʻa e sosaietí. ʻOku tau tauʻatāina ke fakafepakiʻi e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hoko ʻo tuku hifo ai ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí pea hikiʻi hake ʻa e siokita fakafoʻituituí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku taʻengata ʻa e fāmilí.”5

ʻOku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe toe fakafoki mai ia ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí he ʻahó ni. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, ʻa ia naʻá na fekauʻi hifo kitautolu ki māmani ke teuteuʻi ai kitautolu ki he tāpuaki ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku ou fakamoʻoni atu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻe lava ke fakahaohaoaʻi ai kitautolu pea tau tuʻunga tatau ʻi hotau ngaahi fatongia ʻi hotau ngaahi fāmili ʻi māmaní pea ʻi Heʻene Fakaleleí ʻoku tau maʻu ai ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengata ʻi he ngaahi fāmilí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” Tūhulu, Sānuali 1996, 119.

  3. Ezra Taft Benson, “What I Hope You Will Teach Your Children about the Temple,” Ensign, Aug. 1985, 6.

  4. Spencer W. Kimball, “Fakamālohiʻi Homou Ngaahi ʻApí Mei he Koví,” Tūhulu, ʻOkatopa 1979, 6.

  5. Spencer W. Kimball, “ ʻE Lava ke Taʻengata ʻa e Fāmilí,” Tūhulu, ʻEpeleli 1981, 6.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Steve Bunderson; laʻitā ʻo Sisitā Beck naʻe fai ʻe he Busath Photography

Toʻohemá: konga naʻe toʻo mei he ʻUnivēsí, tā ʻe Sidney King; konga naʻe toʻo mei he Mavahe mei he Ngoue ko ʻĪtení, tā ʻe Joseph Brickey; konga naʻe toʻo mei he ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, Ka Ko e Finangalo ʻOʻoú, tā ʻe Harry Anderson, ʻi he angalelei ʻa e Pacific Press Publishing Association, Inc.; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Weston C. Colton mo Craig Dimond

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe CHRISTINA SMITH; Toʻomataʻú: tā ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí mo hono tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke © IRI; laʻitā ʻo e ongo vaʻé naʻe fai ʻe he Getty Images