2011
ʻOku Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Moʻoní ki Heʻene Kau Palōfitá pea kiate Kitautolu
Māʻasi 2011


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻOku Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Moʻoní ki Heʻene Kau Palōfitá pea kiate Kitautolu

Ko e palōfitá ko ha fakamoʻoni makehe ia kia Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa Hono faka-ʻOtuá. ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha palōfita ke hoko ko Hono fakafofonga ʻi he māmaní. ʻOku akoʻi ʻe he palōfitá ʻa e moʻoní, fakaʻuhingaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, pea muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke faitāpuekina ʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku lea ai ha palōfita maʻá e ʻOtuá, ʻoku hangē pē ia ko e ʻOtuá ʻoku folofola maí (vakai, T&F 1:38). ʻOku ʻi he māmaní ha kau palōfita he kuongá ni ʻo hangē pē ko e ʻi ai e kau palōfita he kuonga muʻá.

ʻOku fakafou mai e fakahā maʻá e Siasí fakakātoa ʻi he Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa Tōmasi S. Monisoni. Ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he talanoa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo kau “ki he palōfitá,” ko ʻenau ʻuhingá ki he Palesiteni ʻo e Siasí. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai foki mo ha kau palōfita kehe ʻi māmani he ʻahó ni. Ko e ongo palōfita foki mo e ongo tokoni ʻo Palesiteni Monisoní, ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa. ʻOku ui foki mo ha kau tangata kehe ʻe toko hongofulu mā ua—ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ko e kau palōfita.

Ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa, pea te tau lava foki ʻo maʻu fakahā meiate Ia ki heʻetau moʻui fakatāutahá. Neongo ʻoku faʻa fakafou mai ʻa e fakahaá ʻi he ngaahi vīsone, misi, pe ʻaʻahi mai ʻa ha kau ʻāngelo, ka ko e founga angamaheni taha ʻoku fetuʻutaki mai ai e ʻOtuá kiate kitautolú ko e ngaahi ueʻi fakalongolongo ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke maʻu ʻa e mālohi mo e ngaahi tali ki heʻetau lotú ʻi he maʻu fakahā fakatāutahá.

Te tau lava nai ʻo lau ʻi fē e ngaahi akonaki fakalaumālie mei he kau palōfita ʻo onopōní?

  1. Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko hano tātānaki ia ʻo e ngaahi fakahā kuo fai ki he kau palōfita ʻo onopōní. ʻE lava ke maʻu he ʻInitanetí ʻi he www.scriptures.lds.org.

  2. ʻOku paaki ʻi he māhina takitaha ha pōpoaki mei he Palesiteni ʻo e Siasí pe taha ʻo hono ongo tokoní ʻi he makasini Liahoná (ʻoku maʻu ʻi he ngaahi lea fakafonua ʻe niʻihi ʻi he LDS.org).

  3. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” mo e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” ko ha talaki fakaepalōfita ia ʻo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e fāmilí pea mo e Fakamoʻuí. ʻOku fakatou maʻu ʻi he LDS.org.

  4. ʻOku lea kotoa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí. Lau pe sio he ngaahi vitiō ʻo ʻenau ngaahi leá ʻi he www.conference.lds.org.

ʻE lava fēfē ke tau maʻu fakahā fakatāutaha?

  1. ʻAukai, fakalaulauloto, pea lotu ke maʻu ha tataki.

  2. Lau e folofolá. Ko e founga ia ʻe lava ke tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú mo tataki kitautolu lolotonga ʻoku tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino e meʻa ʻoku tau laú.

  3. Maʻu lotu he Sāpate kotoa, pea ʻalu ki he temipalé ʻo kapau ʻe lava.

  4. Tauhi e ngaahi fekaú kae lava ke ke taau ke maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá naʻe fai ʻe David Stoker